Neke bolesti predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija.

HDPMU je osnovano 1997. godine sa zadaćom da temeljem najnovijih spoznaja u medicinskoj znanosti spriječi nastanak moždanog udara kod ugroženih osoba, te da isto tako unaprijedi dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju osoba oboljelih od moždanog udara.

Smatra se da je povoljan učinak povećane tjelesne aktivnosti na snižavanje rizika za nastanak moždanog udara posljedica snižavanja povišenih vrijednosti tlaka, smanjivanje tjelesne težine, te povoljnih učinaka na metabolizam šećera i masnoća.

Prevencija moždanog udara označava sve postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara.

Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara i srčano žilnih bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti u Europi i većini zemalja svijeta. 2000. godine 927 miliona (26,4 %) stanovnika Zemlje imalo je povišeni krvni tlak.

Debljina nabora kože iznad tricepsa označuje mjeru pretilosti trupa i pokazatelj je povišenog rizika za nastanak moždanog udara u muškaraca, osobito bivših pušača.

Karotidna bolest je već u svom supkliničkom stadiju, kada se mjeri zadebljanje IMT-a, prediktor za nastanak moždanog udara.

Uključni kriteriji su poznati čimbenici rizika za nastanak moždanog udara poput hipertenzije, hiperlipidemija, dijabetes, te dob iznad 50 godina.

No, bez obzira na sumnje, današnje znanstvene studije pokazuju da primjena statina kod rizičnih bolesnika može umanjiti nastanak moždanog i srčanog udara uslijed nakupljanja masnoća na stijenkama krvnih žila, odnosno sužavanja protoka kroz žile.

Udruga " TIA " osnovana je prije dvije godine s ciljem za ciljem iinformiranja javnosti, bolesnika s visokim rizikom za nastanak moždanog udara, zdravstvenih djelatnika i šire populacije o važnosti prevencije moždanog udara.

Nakon preboljelog moždanog udara potrebno je djelovati na smanjivanje i/ili uklanjanje čimbenika rizika za nastanak moždanog udara kako bi se spriječila pojava ponovljenog moždanog udara.

Sekundarnu prevenciju predstavlja: - indentificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara - kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, - te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara.

Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara.

Dob je jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za nastanak moždanog udara jer nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10 % sa svakim sljedećim desetljećem starosti.

Srčane bolesti, a pogotovo poremećaji srčanog ritma, od kojih je najčešća fibrilacija atrija su značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara.

Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara kao i tjelesna neaktivnost.

Kako bi se što ranije i točnije prepoznale osobe s povećanim rizikom za nastanak moždanog udara, provode se brojne studije koje proučavaju povezanost određenih mjera, laboratorijskih nalaza i patoloških stanja s povećanom incidencijom moždanog udara.

Bodovna lista HATCH vrlo je bliska bodovnoj listi CHADS 2 koja nam služi za procjenu rizika za nastanak moždanog udara u bolenika s FA.

Promovirat će se zdrav način života i preventivno djelovanje na nastanak moždanog udara.

Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara, starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, no čak 46 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.

Navedeni simptomi zahtijevaju hitnu i detaljnu neurološku obradu, prije svega pregled krvnih žila color dopplerom kako bi se pravodobnim liječenjem spriječio razvoj i nastanak moždanog udara.

Za nastanak moždanog udara najvažniji čimbenici rizika (zapravo, osnovni uzročni čimbenici) jesu ateroskleroza moždanih arterija (višegodišnje i postupno nakupljanje ateroma, tj. plakova, ploča od kolesterola i drugih nakupina na unutrašnji sloj arterija, čime se sve više začepljuju žile za krvotok) i arterijska hipertenzija.

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati jesu oni povezani ili s aterosklerozom, ili (i) s arterijskom hipertenzijom, ili oni koji mogu na drugi način utjecati na nastanak moždanog udara, a najvažniji su: poremećaji koji se odnose na razinu lipida, tj. masnoća u krvi (prekomjerni LDL, a smanjeni HDL kolesterol, povišeni trigliceridi, povišene posebne vrste masnoća, kao što su lipoproteini i apolipoproteini), zatim povišeni homocistein, tjelesna debljina, teške pogreške u prehrani (višak kalorija, previše masnoća, osobito životinjskog podrijetla, nedostatak povrća i voća, previše soli), arterijska hipertenzija, suženje karotidnih (vratnih) arterija, prekomjerno pijenje alkoholnih pića, nedostatna tjelesna aktivnost, pušenje, dijabetes, neprilagođavanje stresovima, uzimanje kontracepcijskih pilula.

Na nemodificirajuće rizične čimbenike za nastanak moždanog udara ne možemo utjecati, ali promjenom životnih navika, načina prehrane, prevencijom i liječenjem kroničnih bolesti uvelike možemo smanjiti rizik od nastanka moždanog udara.

Prekomjerno pijenje alkohola predstavlja značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati dijele se na one povezane sa stilom ili načinom života.

Takvi udari se nazivaju tranzitorne ishemijske atake i iako ne ostavljaju trajne posljedice, upozoravaju na postojeći poremećaj moždane cirkulacije i značajno povećavaju rizik za nastanak moždanog udara sa ozbiljnim posljedicama.

Visoki osobito neliječeni krvni tlak danas se smatra glavnim čimbenikom za nastanak moždanog udara.

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.

Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge čimbenike rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.