Inzistirao je da ga baš ja intervjuiram jer smo imali niz razgovora još tamo od 1986. kad smo revoltirani napustili ovo područje logike odlaskom njega u Španjolsku a mene na svjetionik, na što se danas obično nasmijemo, no i to govori o Krešiću kao igraču romantičaru fantastične imaginacije i tehnike, te svestrane edukacije po koljenu svoga oca profesora klasične gimnazije Natko Nodilo, tako da se i ne treba puno čuditi da je ovamo u nas osvanuo iz Španjolske kao da ga je poslao sam Servantes u liku začudnoga plemenitoga viteza Don Kihota, koji će evo ipak stradati u borbi s vjetrenjačama hrvatske proizvodnje.

U Splitu je završila gimnaziju Natko Nodilo i Pravni fakultet 1978. godine.

Prošlo je tako nekoliko minuti, a nikako da se uhvatim za nešto na osnovu čega bi se ipak poslije svih tih pizdarija po glavi - ipak moglo u zadnjoj prilici dok ti se sve ruši skočit ultimativnih i bezveznih 185. I onda sam se konačno uspio probit do spasonosne misli: Bija san reprezentativac gimnazije Natko Nodilo u skoku u vis.

Osnovnu školu i Jezičnu gimnaziju " Natko Nodilo " završila u Splitu, a potom upisala Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu.

Okreće se Natko Nodilo u grobu kao trotul, ali u Splitu to ne čuju, valjda zato što je pokopan na zagrebačkom Mirogoju.

Posebno su istaknuti Ivan Mažuranić prvi ban pučanin koji je uveo liberalne zakone i osnovao Sveučilište u Zagrebu, Josip Juraj Strossmayer koji je osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te dugogodišnji vođa Narodne stranke, Ivan Kukuljević Sakcinski koji je pvi progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru, i zahtijevao da se hrvatski jezik uvede kao službeni u škole i urede, Natko Nodilo, Savka Dabčević Kučar, Krešimir Džeba, Miko Tripalo, Srećko Bijelić, itd.

Munch se inače čita Munh, a ne Munč, kako ga je izgovarala profesorica umjetnosti u mojoj srednjoj školi Natko Nodilo, zgodna mlada crnokosa cura kojoj je furbasti Ivica Ivanišević baš na tome satu, dok smo ulazili u razred, spretno nalipija na leđa papirić s natpison JEBEN SE ZA SOMA, pa je hodala učionicon i predavala o užasu šta zrači s Munčove slike ne shvaćajući zašto se svi cerekaju, a kad je na posljetku našla papirić zalipljen na leđa, pročitala je tekst, pocrvenila ka škarpina, odšetala do koša, zgužvala ga i bacila a da nije rič rekla. Ja bi ovo bolje nacrta, komentira je Vito buljeći u platno: Boje su mu puno razmazane. Dobro mali i govori, oglasila se Papučica straga: Ne š ti slike

Prvi urednik Narodnog lista bio je Natko Nodilo, u to vrijeme poznat kao vrstan humanista, povjesničar i znanstvenik.

Skupina mladih rodoljuba među kojima su se istakli Natko Nodilo, Mihovil Pavlinović, Luka Botić i Antun Baković povezala se s ostalim dalmatinskim istomišljenicima, napose s mladim splitskim intelektualcima Kostom Vojnovićem, Vickom Milićem, Gajom Bulatom, Vidom Morupurgom i drugima.

Kada je 1862. godine u novopokrenutom narodnjačkom listu Il Nazionaleu mladi urednik, Hrvat, Natko Nodilo bio poveo čak veoma uljudnu polemiku s nedodirljivim Tommaseom, autonomaši taj list odmah izbacuju iz svojih društvenih sastajališta.

O srpskom jeziku Dubrovnika i Hercegovine, pisao je i hrvatski istoričar Natko Nodilo, jedan od retkih hrvatskih intelektualaca koji svoje naučno delo nije stavio u službu velikih sila.

Neki od njih su: - u 19. stoljeću: dr. Juraj Pulić, prvi ravnatelj Hrvat, dr. Miho Klaić, prvi urednik Narodnog lista, Špiro Brusina, znanstvenik i erudit, Natko Nodilo, urednik Narodnog lista. - u 20. stoljeću: Vladimir Nazor, pjesnik i književnik, Milan Begović, književnik, Pavle i Maja Dešpalj, znameniti glazbenici, Igor Kuljerić, glazbenik i skladatelj, Ante Stamać, književnik i pjesnik, Ivo Mašina, hrvatski domoljub i mučenik, te mnogi drugi.

Osnovnu i klasičnu gimnaziju Natko Nodilo pohađao je u Splitu, a 1973. godine diplomirao na Fakultetu elektotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Vijesti da je brod Hrvatska uplovio u Port Said ili da je Natko Nodilo oplovio Rt Dobre nade izazivale su ushićenje kako suvremena tehnologija omogućuje gotovo trenutačan uvid u sve kutke svijeta, a pomoću nje vidimo kako se naši ljudi kreću do njegovih najudaljenijih zakutaka.

Prije nego što je upisao (a 1984. diplomirao) ekonomiju na splitskom Ekonomskom fakultetu, pohađao je Klasičnu gimnaziju Natko Nodilo.

Čak ni meni, provjerenom mrzitelju svega hrvatskog, nije tako glupa i nemoguća padala na pamet, sve dok usred živih polemika o već famoznom spomeniku dr. Franji Tuđmanu nisam opet prošetao ulicom Natka Nodila i na zgradi stare klasične gimnazije ugledao onu već znamenitu tablu u spomen na jednu od vodećih figura splitskog narodnjačkog pokreta prije stotinu i pedeset godina, kamenu ploču na kojoj se brončanim slovima podsjeća naraštaje kako Natko Nodilo (1834 - 1912) um i srce jedinstvu Hrvata posveti.

No model posebne i kasnije doseobe Hrvata prihvaćali su i takvi povjesničari koji nisu pristajali uz ideologem izdvojenoga kroatizma (Natko Nodilo).

Ističu se još etnomuzikolog Franjo Ksaver Kuhač, Natko Nodilo koji se bavi rekonstrukcijom religije... Srba i Hrvata na glavnoj osnovi pjesama, priča i govora narodnoga, te Fridrich S.

Iza svih tih djelatnosti stoje kao idejni začetnici svećenik iz Podgore Mihovil Pavlinović, pravnik-političar iz Dubrovnika Miho Klaić, profesor Natko Nodilo i drugi.

Prema načelima iz logike (treći gimnazije Natko Nodilo 1968.) onako kako Mamić i Dinamo imaju Bandića, tako Hajduk nema Keruma, pa čak ni onda kad je Svaguša Hajdukov Mamić.

Natko Nodilo u svom kapitalnom djelu Stara vjera Srba i Hrvata, tiskano u deset knjiga Rada JAZU od 1885. do 1890. godine (reprint, Split, 1981.), govori i o blavoru među zmajevima: Kad se u pričama zmajevi navode brojem, nije rijetko nalaziti njih pet.

Nakon Trnskoga, dužnosti predsjednika obavljali su vremenski slijedom, Stjepan Miletić, Natko Nodilo, Ksaver Šandor Gjalski (dva puta), Nikola Andrić (dva puta), Branimir Livadić, Mihovil Nikolić, Milutin Cihlar Nehajev, Milivoj Dežman, Stjepan Trontl, Franjo Fancev, Ilija Jakovljević i Mile Budak.

Osnovno školovanje pohađao je u Lozovcu kod Šibenika, a kl. gimnaziju Natko Nodilo u Splitu.

" Djelo iz Matijašićeva pera dolazi u pravi i krajnji čas, jer posljednju knjigu o tome razdoblju napisao je Natko Nodilo prije stotinu godina ", rekao je recenzent Hrvoje Gračanin istaknuvši da je knjiga pionirsko djelo i krupan iskorak u hrvatskoj historiografiji.

Čovik se zva Natko Nodilo i bija je veliki HRVAT.

Bio sam dobar učenik klasične gimnazije Natko Nodilo u Splitu.

U Splitu živi od 1962. gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju Natko Nodilo.

Sveto Matošić Komnenović rodio se u Splitu 1958. U rodnom gradu pohađao osnovnu školu, klasičnu gimnaziju Natko Nodilo i apsolvirao na Pravnom fakultetu.

Prvi urednik " Narodnog lista " bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo.

Prvi broj glasila »Il Nazionale« s prilogom na hrvatskom jeziku pod nazivom »Narodni list« izišao je 1. ožujka 1862. godine, prvi urednik bio je Natko Nodilo.