- Natrijev karbonat E500 mogao bi biti prihvatljiv, ali Rumunjska treba poslati službeni zahtjev.

Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku.

Za ovaj postupak koristimo sodu, natrijev karbonat (Na2CO3) u koncentraciji 2 - 5 % (2 - 5 kg sode u 100 litara vrele vode), a jačina koncentracije ovisi o težini bolesti bačve.

Sustav koji opisuju na svojem službenom webu u osnovi se temelji na miješanju vode i kemijskog spoja poznatog kao natrijev hidroksid ili kaustična soda (NaOH), čime se dobiva natrijev karbonat (tehnički naziv kalcinirana soda), spoj formule Na2CO3, koji predstavlja natrijevu sol ugljične kiseline iz koje se potom može ekstrahirati čisti ugljični dioksid.

Rafinirana kuhinjska sol sastoji se od više od 99.5 % natrijevog klorida, što joj daje pomalo ljuto-slani okus i odstranjeni su joj elementi nadomješteni sa spojevima kao što su natrijev karbonat, kalijev jodid i dekstroza (koji se koristi za stabilizaciju joda).

Natrijevi spojevi i u lijeku: Neke vrste lijekova protiv glavobolje ili žgaravice mogu sadržavati natrijev karbonat ili bikarbonat.

Ako na primjer imamo zadanu sulfatnu kiselinu, zašto je na anodi voda a ne So4? možete li riješiti primjere: a) natrijev karbonat, b) kalijev hidroksid i c) bakrov (II) sulfat?

Ovinjavanje se provodi hladnom vodom, uz dodatak soli, zatim toplom vodom uz dodatak sode - natrijev karbonat (Na2CO3) ili sumporastom kiselinom, a najbolje je za zaparivanje (pregrijanom vodenom parom).

Inače u te ćevape tradicionalno osim mesa idu i natrijev karbonat, te još neki antioksidansi i konzervansi.

Natrijev bikarbonat otpušta ugljični dioksid pri zagrijavanju, a uz ugljični dioksid nastaje natrijev karbonat i voda. 2 Na2HCO3 - - - povišena temperatura - - - - - CO2 Na2CO3 H2O Natrijev karbonat koji je nastao tom reakcijom ima nepoželjan učinak na okus i boju proizvoda.

U rumunjske ćevape tradicionalno se, osim mesa, stavljaju natrijev karbonat i još neki antioksidansi i konzervansi, koji će od 1. lipnja biti zabranjeni u hrani u EU.

Neki od spojeva natrija su natrijev klorid ili kamena/stolna/morska sol ili halit (NaCl), natrijev karbonat ili bezvodna soda (Na 2 CO 3), natrijev hidrogenkarbonat ili soda bikarbona (NaHCO 3), natrijev hidroksid ili kaustična soda (NaOH), natrijev nitrat ili čilska salitra (NaNO 3) i natrijev tetraborat ili boraks (Na 2 B 4 O 7 x 10 H 2 O).

Bačvu isperemo hladnom vodom, zatim ulijemo vruću vodu u kojoj smo prethodno otopili sodu - natrijev karbonat (Na2 CO3).

- Natrijev karbonat (Na2CO3) bezbojan je kristal koji se u prirodi nalazi kao mineral soda (Na2CO3 x 1 OH2O), tron, tennonatrit, gejlisit, personit i hanksit.

Neke soli imaju i svoja pučka imena, pa je tako npr. natrijev karbonat sol poznata pod nazivom soda.

Za izradu staklene vune koriste se kao sirovine kvarcni pijesak, vapnenaste stijene i natrijev karbonat.

Soda je natrijev karbonat i upotrebljava se za omekšavanje vode i uklanjanje masnoće.

Za čišćenje perilice potrebna vam je soda za pranje, odnosno natrijev karbonat koji možete kupiti u poljoprivrednim apotekama. 400 grama natrijevog karbonata potrebno je otopiti u 4 litre kipuće vode (nikako u aluminijskom posuđu, jer će pocrnjeti);

Prilikom proizvodnje stakla dodaju se dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla i to: soda (natrijev karbonat Na2CO3) i vapnenac (kalcijev karbonat - CaCO3).

Natrijev karbonat bi trebao prouzročiti povraćanje u roku od pet minuta.

Bačvu najprije napunimo hladnom vodom i ostavimo tako 2 - 3 dana, nakon toga izlijemo vodu, zatim ovinjavanje obavljamo toplom vodom u kojoj otopimo kristalnu sodu - natrijev karbonat (Na2CO3), i to 3 - 5 kg/100 litara vode, npr. u bačvu od 500 litara ulijemo 100 litara tople vode, u kojoj je otopljeno 3 - 5 kg kristalne sode.

Natrijev karbonat smanjuje talište kvarca na oko 1.000 stupnjeva C i stoga je dodan da bi proces proizvodnje bio učinkovitiji.

Natrijev karbonat, međutim, proizvodi staklo topljivo u vodi što nije poželjno u izradi stakla.

Natrijev karbonat izvorno je pronađen u pepelu biljke sode ali je danas uobičajena proizvednja od kuhinjske soli.

natrijev karbonat natrijev klorid natrijev hidroksid

Pomoćne tvari su citratna kiselina, bezvodna, natrijev hidrogenkarbonat, natrijev karbonat, bezvodni, natrijev dihidrogencitrat, natrijev citrat, povidon K-30, manitol, natrijev dokuzat, simetikon, natrijev ciklamat, saharinnatrij, aroma limun KS 145

Lijek također sadržava slijedeće pomoćne tvari: natrijev karbonat, citratnu kiselinu, bezvodnu, aromu grejpa, saharinnatrij, natrijev benzoat i povidon.

1. Energetika 1.1. Postrojenja s izgaranjem čiji je toplinski učinak iznad 50 MW 1.2. Rafinerije mineralnih ulja i plinova 1.3. Koksare 1.4. Tvornice za proizvodnju plina i tekućina iz ugljena 2. Proizvodnja i prerada metala 2.1. Postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača (uključujući sulfidne rudače) 2.2. Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekinuto lijevanje, kapaciteta koji ne prelazi 2,5 tone na sat 2.3. Postrojenja za preradu željeznih metala: a) tvornice za toplo valjanje kapaciteta koji ne prelazi 20 tona sirovog čelika na sat, b) kovačnice s čekićima udarne snage koja ne prelazi 50 kJ po čekiću, pri toplinskom učinku od više od 20 MW, c) stavljanje zaštitnog sloja otopljenog metala, kapaciteta obrade preko 2 tone sirovog čelika na sat, 2.4. Ljevaonice metala koji sadrže željezo, kapaciteta proizvodnje preko 20 tona na dan 2.5. Postrojenja a) za proizvodnju sirovih metala koji ne sadrže željezo (obojenih metala) iz rudače, koncentrata ili sekundarnih sirovina metalurškim, kemijskim ili elektrolitskim postupkom b) za taljenje, uključujući pravljenje legura, obojenih metala, uključujući uporabljene proizvode (rafiniranje, lijevanje u talionicama, itd.), kapaciteta taljenja preko 4 tone na dan za olovo i kadmij ili preko 20 tona na dan za sve ostale metale 2.6. Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala korištenjem elektrolitskog ili kemijskog postupka, ako je obujam kupki za obradu preko 30 m 3 3. Industrija prerade minerala 3.1. Postrojenja za proizvodnju cementne troske u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 500 tona na dan, vapna u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 50 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta od preko 50 tona na dan 3.2. Postrojenja za proizvodnju azbesta i izradu proizvoda od azbesta 3.3. Postrojenja za izradu stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta taljenja od preko 20 tona na dan 3.4. Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta taljenja od preko 20 tona na dan 3.5. Postrojenja za izradu keramičkih proizvoda pečenjem, a posebno crjepova, cigle, vatrostalnog kamena, pločica, kameno pocakljenog posuđa ili porculana, kapaciteta proizvodnje od preko 75 tona na dan i/ili kapaciteta peći od preko 4 m3 i sa skrućivanjem po peći od preko 300 kg/m 3 4. Kemijska industrija U smislu skupine djelatnosti ovoga odjeljka, proizvodnja znači proizvodnju kemijskim postupkom tvari ili skupina tvari popisanih u odjeljku 4.1 do 4.6 u industrijskim razmjerima 4.1. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih organskih kemikalija, poput: a) jednostavnih ugljikovodika (linearnih ili okruglih, zasićenih ili nezasićenih, alifatskih ili aromatskih) b) ugljikovodika koji sadrže kisik poput alkohola, aldehida, ketona, karboksilnih kiselina, estera, acetata, etera, peroksida, i epoksilnih smola c) ugljikovodika koji sadrže sumpor d) ugljikovodika koji sadrže dušik poput amina, amida, dušičnih spojeva, nitro-spojeva ili spojeva dušikove soli, nitrila, cijanata, isocijanata e) ugljikovodika koji sadrže sumpor f) ugljikovodika koji sadrže halogene elemente g) metalnih organskih spojeva h) osnovnih plastičnih materijala (polimerna sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze) i) sintetskih guma j) boja i pigmenata k) tensida 4.2. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih anorganskih kemikalija, kao na primjer: a) plinova, poput amonijaka, klora ili klorovodika, fluora i vodikovog fluorida, ugljičnih oksida, sumpornih spojeva, dušikovih oksida, vodika, sumpornog dioksida, fosgena b) kiselina, kao što je kromova kiselina, fluorovodikova kiselina, fosforna kiselina, dušikova kiselina, solna kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporaste kiseline c) lužina, kao što je amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid d) soli, kao što je amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebreni nitrat e) nemetala, metalnih oksida ili drugih anorganskih spojeva, kao što je kalcijev karbid, silicij, silicij karbid 4.3. Kemijska postrojenja za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija (gnojiva od jednog ili više elemenata) 4.4. Kemijska postrojenja za proizvodnju osnovnih sirovina za proizvode za zaštitu bilja i za biocide 4.5. Postrojenja u kojima se korištenjem kemijskog ili biološkog procesa proizvode osnovni farmaceutski proizvodi 4.6. Kemijska postrojenja za proizvodnju eksploziva 5. Gospodarenje otpadom 5.1. Postrojenja za gospodarenje ili uporabu opasnog otpada sukladno definiciji u popisu navedenom u članku 1., stavku 4. Direktive 91/689/EEZ, sukladno definicijama u Prilozima II.

Dodatno, spremnici za vodene parenteralne pripravke ispituju se na otpuštanje arsena, a spremnici s obojenim staklom ispituju se na propuštanje svjetlosti. ______ soda, natrijev karbonat

Iz uranijevog smolinca dobiva se da se uranijevom smolincu doda natrijev karbonat i nitrat (Na2CO3 i NaNO3) i ta se smjesa tali.