- Smatram da u Kazneni zakon treba ući neisplata plaće kao kazneno djelo, izuzev u slučajevima kad poslodavac ima nenaplaćenih potraživanja od države, odnosno institucija koje su u materijalnom smislu, direktno ili indirektno, vezane za državni proračun ili za bilo koji veliki ili mali državni sustav kao što su primjerice Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HEP ili Hrvatske šume.

Roditelji koji ne ispunjavaju uvjet prethodnog staža osiguranja, kao i roditelji kojima se osnovica za naknadu ne može izračunati, (neisplata plaće, nedovoljno isplaćenih plaća), primaju naknadu u visini 50 % proračunske osnovice, što trenutno iznosi 1.663,00 kn.

Uostalom neisplata plaće je, osim što je kazneno djelo, indikativna poslovnoj nesposobnosti, a vi bi nesposobnom čoviku dali grad u ruke.

Ono što boli u cijeloj priči nije toliko sama neisplata plaće, što je za mnoge u Hrvatskoj nažalost svakodnevnica.

Osim navedenog, u nacrtu novog Kaznenog zakona pomaci su učinjeni u području povrede prava na rad i drugih prava iz rada, kao što je neisplata plaće uposlenicima/cama.

U ovom djelu se posebice raspravljalo o definiciji pojma plaće, isplate plaća kao i odgovornosti i sankcijama poslodavca spram zaposlenika, gdje se prema novom nacrtu sankcionira neisplata plaće, a teret dokaza (primjerice prisilnog otkaza ili neisplate plaća) prebacuje sa uposlenika kao slabije strane na poslodavca kao jače strane.

U raspravi su iznijeta različita stajališta na predložena rješenja za kaznena djela protiv radnih odnosa, posebice na čl.132 - Neisplata plaće.

U dvanaestoj cjelini (glavi) čak su 4 nova kaznena djela i to Povreda prava na rad (članak 131.), Neisplata plaće (članak 132.), Zlostavljanje na radu (članak 133.) i Protuzakonito zapošljavanje (članak 135.).

Posebnu je pozornost izazvao članak 132. Neisplata plaće.

Za neizdavanje potvrde kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kuna, no inspekcija ili državni odvjetnici poslodavce prekršajno ne gone i zbog toga je neisplata plaće uzela toliko maha, istaknuo je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista.

U vrijeme SDP-ove koalicijske vlade 2003. godine, kada je upravo ona bila ministrica pravosuđa, neisplata plaće gotovo je postala kazneno djelo.

U Europi nema poslodavca koji ne bi isplatio plaću, kazala je Ingrid Antičević Marinović dodajući kako bi, da je neisplata plaće kazneno djelo, radnici umjesto u dugotrajnim građanskim parnicama pravdu postizali na način da bi kazneni postupak protiv poslodavca pokretalo Državno odvjetništvo.

Glede treće spoznaje naglasak je da korejski poslodavci paze na svoje radnike kao na vlastitu djecu, a neisplata plaće ili ne plaćanje doprinosa ne postoji u njihovu rječniku.

Određenje prema kojem se kaznenim djelom neisplate plaće smatra samo ono koje je počinjeno radi pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome podrazumijeva kako neisplata plaće zbog namirenja primjerice dobavljača, ili zbog plaćanja komunalija neće imati karakter kaznenog djela, odnosno da u takvoj situaciji neće biti ostvareno biće ovog kaznenog djela.

Sve je to moj Pere nama poznato, samo je pitanje koliko institucije zadužene za to da prate i provode: zakone, ugovore i pravila (koji uređuju odnos poslodavca i djelatnika) imaju stvarnu snagu i moć u ovako političko-ekonomski reguliranoj državi.Apsurd je da i Vlada i Sabor nisu prihvatili prijedlog koji je osnova zasnivanja svakog radnog odnosa a to je isplata plaće.Nije prihvaćeno da neisplata plaće bude kazneno dijelo kažnjivo zakonom dok se istom daje za pravo poslodavcu kažnjavanje pa i otkaz djelatnika koji inzistiraju na traženju isplate iste.Ova naša država ako se ne desi neki drastični pomak pojesti će i uništiti samu sebe.

Da je tomu tako najbolje pokazuje odbijanje ove vlasti da prihvati naš prijedlog da neisplata plaće radniku postane kazneno djelo.

U to vrijeme puno je u medijima riječi o tome kako će neisplata plaće postati kazneno djelo i moram reći da je i sama najava disciplinirala poslodavce da prestanu s praksom neisplate plaća, jer se poslodavcu, jasno, ne ide u zavor, kazala je Antičević Marinović ocjenjujući kao je kod discipliniranja poslodavaca ključno ukinuti mogućnost novčane kazne za neisplatu plaća i propisati onu zatvorsku.

- u kojoj će političari i prije kraja mandata, a najkasnije na izborima, odgovarati za neizvršena obećanja, propuste, promašaje, nestručnost, korupciju, nepotizam - u kojoj neće biti pogubnih podjela na privatni i javni sektor, radnike na određeno i neodređeno, na uvoznike i izvoznike, štediše i kreditno zadužene, zaposlene i nezaposlene, radnike i umirovljenike, umirovljenike u I. i II. stupu i povlaštene i obične umirovljenike; - u kojoj će svaka neisplata plaće, neuplata doprinosa, stradavanje radnika zbog neodgovarajuće zaštite na radu i zlostavljanje radnika biti kazneno djelo; - u kojoj neće radnici ostajati bez posla zbog međusobnih neplaćanja poslodavaca; - u kojoj će prekovremeni rad biti primjereno plaćen, zabranjen svaki rad bez radnog vremena i onemogućeno zapošljavanje radnika na leasing; - u kojoj neće poslodavci i vlast sebi birati podobne pregovarače za kolektivne pregovore; u kojoj ministri neće dizati sudske tužbe protiv sindikata, a poslodavci onemogućavati sindikalno organiziranje i djelovanje; - u kojoj će se od plaće i mirovine dostojanstveno živjeti; - u kojoj NEĆE zdravstvo i obrazovanje biti povlastica bogatih; - u kojoj ĆE bogatiji građani, plaćanjem većeg poreza, više doprinositi općem dobru i napretku.

Po novom kaznenom zakonu neisplata plaće, jednako kao i neisplata dijela plaće, smatrat će se kaznenim djelom za koje je u čl. 132. predviđena zatvorska kazna, osim akoje do neisplate došlo zbog razloga koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće.

Trema je tim veća što su teme koje se govore u našem radu često vrlo teške (uvjeti rada, neisplata plaće i sl.) a publika je često gotovo neprijateljski raspoložena, i radnici i poslodavac.

Čelništvo Općeg sindikata MUP-a mišljenja je da postoji i mogućnost da će se kršenjem predmetne odredbe ostvariti i obilježje kaznenog djela Neisplata plaće opisanog u čl. 132. st. 1. Kaznenog zakona RH, te ukoliko dođe do ostvarenja bića predmetnog kaznenog djela od strane Općeg sindikata MUP-a rezolutno će se tražiti i kaznena odgovornost odgovorne osobe.

Vlada bi do sredine srpnja trebala poslati u saborsku proceduru izmjene Kaznenog zakona prema kojima će se neisplata plaće radnicima u privatnom sektoru tretirati kao kazneno djelo, potvrdila je premijerka Jadranka Kosor na svom posljednjem sastanku sa sindikalnim čelnicima.

Mi nemamo za to adekvatne sankcije, iako smo ih 2003. imali, kao što smo imali i odredbu po kojoj se neisplata plaće smatra kaznenim djelom.

Hoće li se svaka neisplata plaće radniku prema novom Kaznenom zakonu smatrati kaznenim djelom, odnosno, hoće li poslodavci biti kažnjavani za takve situacije i u slučajevima kada plaću nisu isplatili jer na poslovnom računu poslodavca nema dovoljno sredstava ili je on blokiran?

Tako novi Kazneni zakon u svom čl. 132. propisuje da je neisplata plaće ili bilo kojeg njezinog dijela kazneno djelo, za koje je propisana kazna zatvora do 3 godine, a što za pravnu osobu poslodavca znači novčanu kaznu u iznosu od 15.000,00 kn do 10.000.000,00 kn.

U takvoj situaciji gdje im se krše osnovna ljudska prava već nekoliko godina sindikati zahtijevaju da neisplata plaće postane kazneno djelo, jer čini se da je to jedini način da se neke ljude natjera da plate radnike.

- Mi u SSSH i drugi sindikati smo tražili da neisplata već jedne plaće bude sankcionirana, jer i bez jedne plaće radnik teško može preživjeti te da neisplata plaće bude sankcionirana bez uvođenja uvjeta po kojem to treba biti počinjeno s ciljem " pribavljanja protupravne imovinske koristi ", a također i da kazneno djelo ostaje čak i ako se plaća plati naknadno, to jest prije donošenja pravomoćne presude, jer je to neka vrsta generalne prevencije.

Isto mi tako nema logike da poslodavac može biti novčano kažnjen zato jer radniku nije uručio obračun plaće (po ZOR-u je to težak prekršaj poslodavca) dok neisplata plaće nije ni najlakši prekršaj.

Pa ste evo sada vidim prihvatili i prijedlog da se kriminalizira neisplata plaće radnicima, koji ste još prije pola godine ovako kao krpom obrisali sa stola kada ga je SDP predložio, također sa zakašnjenjem, pa se nadam da ćete prihvatiti i naš treći prijedlog, a to je prijedlog da odete i da raspišete izbore, ali što prije.

Dakle, problem nije neisplata plaće ali je problem kada igrači odluče podići svoj glas.