Tako su vladari bili knezovi Šubići, braća Horvat, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca, koja vlast dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.

Izvan njihove vlasti ostali su Krk i Senj, kao i Omiš kojim je vladao Ivaniš Nelipić.

Njome je u prvo vrijeme vladao knez Konstantin Nelipić, a onda su je zauzeli Šibenčani.

Vojni kompleks koji se nalazi u užem centru grada, pod nazivom vojarna Ivaniš Nelipić, u postupku je vraćanja Gradu Sinju na upravljanje.

mjesto: Sinj; Prostor bivše vojarne Ivaniš Nelipić

Zlatovićevi " i drugi velmože ", kad opravdano isključimo Nelipiće, mogu značiti Scemline (filii Pauli, Pavići) čiju ćemo vezu s Ričicama i Podbilom lakše konstruirati nego bilo kakvu vezu Nelipića s Imotskim ili pak Lovrećom (Nelepche Rubcich nije Nelipić?).

Klaić [ 2, str. 9 ] dvoji o tome tko se ženio i odakle u opisanim svatovima 1375. Ivan Nelipić mladenkom iz Splita, ili sin mu mladenkom iz Zadra?

Nelipić je bio poražen, a mirovni ugovor sklopljen u " mlinovima na Krki " kod Skradina.

Pizanskog [ 8 ] citira Pandžić [ 9, str. 13 14 ], navodi i Ujevića [ 5 ] te kaže da je Nelipić " prema predaji " sagradio taj samostan " In Monte " te da se " očito " radi o pogrešnom čitanju " Imotae ".

On i njegov sin Ivaniš Nelipić (1379. - 1435.) osigurat će u ovim burnim vremenima gotovo stogodišnju stabilnost Cetinskog kneštva, pa tako i Trilja.

Okrugli stol - Što s vojarnom? (6.7.2012.) U organizaciji udruge SKUP iz Sinja, u okviru projekta " Nećemo u smeće " koji se odvija kroz program Clubture-a, održan je okrugli stol " Što s vojarnom? " u prostoru bivše vojarne Ivaniš Nelipić.

Nelipac (1379 1435.) (sic sad Nelipac, a ne Nelipić da zabunama i veselju ne bude kraja) rodijo 1379.?

Nelipić daje Novi na Neretvi i Imotski u zamjenu za posjede oko Cetine.

U organizaciji Grada Sinja sutra će se upriličiti prigodno obilježavanje 20. obljetnice napada na ' jugo-vojarne '. U 9 sati kod spomen obilježja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu kod zgrade gradske uprave te ispred vojarna ' Ivaniš Nelipić ' i ' Kula ' položit... opširnije

Vlada RH donijela je odluku o darovanju vojarne ' Ivaniš Nelipić ' Gradu Sinju na 144. sjednici Vlade temeljem zahtjeva Grada Sinja za darovanjem bivše vojarne ' Ivaniš Nelipić ' koju je Ministarstvo obrane neperspektivnom proglasilo 2004. godine.

Daklem, koji je Nelipić sudoban ovom defteru?

Ivaniš (Ivan III) Nelipić, Cetinski knez i hrvatski ban zadnji je imao pravu vlast u ovim krajevima.

Soldo [ 10, str. 52 ] to relativno otvoreno i netaktično kaže: " Za sinjski samostan postoji papina isprava, a za imotski je nema. ", te [ 2, str. 51 ] spominje Ujevićevo [ 2 ] i Jurišićevo citiranje Eubela pa veli: " Nije nam jasno kako je Ivan Nelipić ušao u tu kombinaciju.

On nigdje ne komentira odnos naslovnog " od plemena Svačić " i podrijetlo imenâ Saračen i Isan te pridjevka Nelipić.

Nelipić i Nelipac su izrazi koje i danas starija čeljad rabi kad govori o " grdnoj i neobičnoj čeljadi ".

Ponavljam iz jednog prethodnog upisa što Soldo kaže citirajući Zlatovića: " Nije nam jasno kako je Ivan Nelipić ušao u tu kombinaciju.

Na početku 15. st. mačvanski ban Ivan Morovićki osniva franjevački samostan u Šarengradu, a Benedikt Nelepec (Nelipić) pavlinski samostan u Dobroj Kući blizu Daruvara.

U srednjem vijeku je na mjestu drniške Gradine sagrađena utvrda koja je najvjerojatnije pripadala plemićkoj obitelji Nelipić koja je u to doba vladala cijelim krajem uz Krku.

Iz te listine proizilazi da taj Nelipić drži Hum od Cetine do Neretve.

Nelipić (1435.) je možda s njima štogod i mrljao nakon smrti H. V.

Nelipić imao je kćeri Katicu/Katarinu i Margaritu.

Oni su uglavnom franjevački: oko 1450. u Podborju (danas Daruvar), djelo obitelji Nelepec (Nelipić); oko 1480. u Poljanskoj kod Velike, vjerojatno djelo Zapoljskih, gospodara tamošnjeg kamengradskog vlastelinstva; oko 1495. u Voćinu, djelo dviju kćeri Nikole Iločkoga; oko 1500. u Kobašu na Savi, itd.

U doba kralja Stjepana Dabiše, koji je na bosanskom prijestolju naslijedio Tvrtka, glavnu riječ u hrvatskim i bosanskim predjelima ima Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegov šurjak Ivaniš Nelipić.

Nakon predaje Šibenika Veneciji, Žigmund nije priznavao novonastalo stanje i njegov vazal, cetinski knez Ivan Nelipić, provaljuje u šibenski distrikt želeći ga ponovno osvojiti.

tu je i izjava Batolomeja Pizanskog oko 1390. da je Nelipić podiga franjevačke samstane u Kninu, Livnu i Imoti