Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojavaju se sljedeće upravne organizacije u sastavu Ministarstva i unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. Kabinet ministra 1.1. Odjel za europske integracije 1.2. Odjel za odnose s javnošću i informiranje 2. Tajništvo Ministarstva 2.1. Odjel za opće, kadrovske i tehničke poslove 2.1.1. Odsjek za opće i kadrovske poslove 2.1.2. Odsjek za tehničke poslove 2.1.2.1. Pododsjek za tehničke poslove 2.1.2.2. Pododsjek za opće poslove 2.2. Odjel za planiranje i upravljanje kadrovima 2.3. Odjel za informatizaciju 2.3.1. Odsjek za tehničko-informatičke poslove 2.3.1.1. Pododsjek za tehničko-informatičke poslove 2.3.1.2. Pododsjek za informatičke poslove 2.3.2. Odsjek za »Culturenet Croatia« i web Ministarstva 3. Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju 3.1. Odjel za međunarodnu kulturnu suradnju 3.1.1. Odsjek za bilateralnu kulturnu suradnju 3.1.2. Odsjek za multilateralnu kulturnu suradnju 3.2. Odjel za UNESCO 3.3. Odjel za kulturno kontaktnu točku 4. Uprava za zaštitu kulturne baštine 4.1. Odjel za nepokretnu kulturnu baštinu 4.1.1. Odsjek za pojedinačna kulturna dobra 4.1.2. Odsjek za kulturno-povijesne cjeline 4.2. Odjel za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu 4.2.1. Odsjek za pokretna kulturna dobra 4.2.2. Odsjek za nematerijalna kulturna dobra 4.3. Odjel za arheološku baštinu 4.4. Odjel za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine 4.5. Konzervatorski odjel u Zagrebu za područje Zagrebačke županije 4.6. Konzervatorski odjel u Bjelovaru za područje Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije 4.7. Konzervatorski odjel u Krapini za područje Krapinsko - - zagorske županije 4.8. Konzervatorski odjel u Sisku za područje Sisačko-moslavačke županije 4.9. Konzervatorski odjel u Osijeku za područje Osječko-baranjske županije 4.10. Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu za područje Brodsko-posavske županije 4.11. Konzervatorski odjel u Požegi za područje Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije 4.12. Konzervatorski odjel u Varaždinu za područje Varaždinske i Međimurske županije 4.13. Konzervatorski odjel u Karlovcu za područje Karlovačke županije 4.14. Konzervatorski odjel u Puli za područje Istarske županije 4.15. Konzervatorski odjel u Rijeci za područje Primorsko - - goranske županije 4.16. Konzervatorski odjel u Gospiću za područje Ličko-senjske županije 4.17. Konzervatorski odjel u Zadru za područje Zadarske županije 4.18. Konzervatorski odjel u Šibeniku za područje Šibensko - - kninske županije 4.19. Konzervatorski odjel u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije 4.20. Konzervatorski odjel u Trogiru za područje Grada Trogira i Grada Kaštela 4.21. Konzervatorski odjel u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije 4.22. Konzervatorski odjel u Imotskom za područje gradova Imotskog i Vrgorca, te općina Cista Provo, Šestanovac, Lovreć, Lokvičići, Proložac, Podbablje, Zmijavci, Runovići i Zagvozd 4.23. Konzervatorski odjel u Vukovaru za područje Vukovarsko-srijemske županije 4.24. Odjel za arhivsku djelatnost 5. Uprava za kulturni razvitak 5.1. Odjel za muzejsku i galerijsku djelatnost 5.2. Odjel za INDOK poslove kulturne baštine 5.3. Odjel za digitalizaciju knjižnične, arhivske i muzejske građe 6. Uprava za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost 6.1. Odjel za glazbu, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti 6.2. Odjel za dramske umjetnosti 6.2.1. Odsjek za dramske umjetnosti 6.2.2. Odsjek za kulturno umjetnički amaterizam 7. Uprava za knjigu i knjižnice 7.1. Odjel za knjigu i nakladništvo 7.2. Odjel za promidžbu knjige i čitanja 7.3. Odjel za knjižničnu djelatnost 8. Uprava za zaštitu prirode 8.1. Odjel za biološku raznolikost 8.1.1. Odsjek za očuvanje divljih svojti 8.1.2. Odsjek za očuvanje genetske raznolikosti 8.1.3. Odsjek za ekološku mrežu 8.1.4. Odsjek za provedbu međunarodnih konvencija 8.2. Odjel za zaštićena područja 8.2.1. Odsjek za zaštićena područja međunarodnog i državnog značaja 8.2.2. Odsjek za zaštićena područja lokalnog značaja 8.2.3. Odsjek za zaštitu nežive prirode 8.2.4. Odsjek za dokumentaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti 8.3. Odjel za održivo korištenje prirodnih dobara 8.3.1. Odsjek za prostorno-plansku dokumentaciju 8.3.2. Odsjek za planove gospodarenja prirodnim dobrima 8.4. Odjel za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije 8.5. Odjel za pravne i inspekcijske poslove zaštite prirode 9. Uprava za gospodarenje i financiranje 9.1. Odjel za planiranje i financiranje 9.1.1. Odsjek za dokumentacijsko-analitičke poslove i investicije 9.1.2. Odsjek za financiranje i porezni i carinski sustav 9.2. Odjel za računovodstvo 9.2.1. Odsjek za financijsko knjigovodstvo i likvidaturu 9.2.1.1. Pododsjek za financijsko knjigovodstvo i riznicu 9.2.1.2. Pododsjek likvidature i deviznog plaćanja 9.2.2. Odsjek za plaće i blagajne 9.2.2.1. Pododsjek za plaće 9.2.2.2. Pododsjek za blagajnu i osobne rashode 10. Uprava za normativne i upravno - pravne poslove 10.1. Odjel za normativne poslove 10.2. Odjel za upravno - pravne poslove u kulturi 10.3. Odjel za medijsko zakonodavstvo 11. Samostalni odjel za unutarnju reviziju 12. Samostalni odjel za planiranje razvojnih projekata i analitiku.

U Odsjeku za nematerijalna kulturna dobra obavljaju se stručni i upravni poslovi vezani uz istraživanje, bilježenje i dokumentiranje nematerijalnih kulturnih dobara te izrađuju prijedlozi programa i prioriteta njihove zaštite, izrađuju metodološke osnove, standardi, kriteriji i smjernice za zaštitu nematerijalnih kulturnih dobara i mjere za njihovu zaštitu, te obavljaju i drugi poslovi sukladno nalogu i naputku čelnika Odsjeka, odnosno Odjela.

Poručio je kako je ovo dobar način da se iskoristi bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština za dobrobit cijelog kraja, pa tako i vinska cesta postaje prepoznatljiva destinacija ove regije.

Nerazjašnjene okolnosti pod kojima je gradnja tunela Sv. Ilija u Zagvozdu progurana prije vrgorskog tunela, usprkos ranije zacrtanim planovima. 10. Nesaniranje odlagališta Ajdanovac usprkos godinama obećavanja. 11. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje zaobilaznice Vrgorca. 12. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Vatrogasnog doma. 13. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Gradskog muzeja i Gradske galerije. 14. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Doma mladih. 15. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje Gradskog bazena. 16. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje gradskog parkirališta. 17. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje pristupnog puta Gradini. 18. Obećano, ali nerealizirano osnivanje Razvojne agencije Grada Vrgorca. 19. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje ceste Majići-Zavojane. 20. Obećan, ali nerealiziran projekt izgradnje vodovodnog sustava u Poljicima Kozičkim, Žlibini i Mijacima. 21. Obećana, ali nerealizirana rekonstrukcija Doma športova. 22. Potpuno neadekvatan prostor Gradske knjižnice. 23. Neuređen ulaz u Pčelinjak. 24. Neuređen zapadni ulaz u Vrgorac (od Ravče). 25. Neizgrađena zaobilaznica Milošića. 26. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi na nacionaliziranim zemljištima na kojima su izgrađene gradske zgrade, Dom športova, gradsko parkiralište i slično. 27. Trošenje pola milijuna kuna na reprezentaciju (iće i piće) godišnje, odnosno u prosjeku preko 1350 kuna dnevno. 28. Pokušaj otprije nekoliko godina da se Ajdanovac pretvori u odlagalište makarskog komunalnog otpada. 29. Potpuno beskoristan dokument zvan Plan ukupnog razvoja (PUR) Grada Vrgorca. 30. Nedovoljno uređen Gradski park. 31. Neadekvatnost i neuređenost prostora na kojem se nalazi Gradska tržnica. 32. Masovno asfaltiranje nerazvrstanih cesta bez ikakve strategije i plana. 33. Izgradnja dječjih igrališta po mjesnim odborima bez ikakve strategije i plana. 34. Podjela studentskih i učeničkih stipendija bez ikakve strategije i plana. 35. Gradskoj vlasti je stranački interes uvijek ispred interesa Vrgorca i Vrgorčana. 36. U Vrgorcu je stvorena paralelna vlast koja radi isključivo za interese vladajuće elite. 37. Obmanjivanje javnosti pričama o novim radnim mjestima i pokretanju gospodarstva. 38. Pokretanje i podržavanje izlaženja Glasnika Vrgorske krajine kao intelektualne, kulturne, izdavačke i svake druge sramote Vrgorske krajine. 39. Pretvaranje Gradskog kulturnog središta u agitacijsku i propagandnu ustanovu HDZ-a. 40. Šikaniranje i ignoriranje nepodobnih medija usprkos odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. 41. Šikaniranje mjesnih odbora u kojima većinu nemaju HDZ ili poslušničke nezavisne liste. 42. Okrivljavanje Vlade Republike Hrvatske za probleme nastale uslijed nesposobnosti i nedjelovanja gradske vlasti. 43. Intelektualno i stručno srozavanje gradskih ustanova uslijed zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih kadrova. 44. Huškanje i svađanje naroda pred svake lokalne izbore. 45. Plašenje naroda crvenom opasnošću, posebno u Dusini i Hercegovini. 46. Etiketiranje političkih suparnika raznim ideološkim i kvazi-ideološkim nazivima. 47. Održavanje predizbornih skupova za vrgorske lokalne izbore u Hercegovini. 48. Korištenje službenog gradskog automobila i druge gradske logistike za osobne ili stranačke svrhe. 49. Katastrofalna nepripremljenost i nesposobnost gradske vlasti pokazana tijekom snježne nepogode u veljači 2012. godine. 50. Nevoljkost gradske vlasti da dopusti da bar pojedini vijećnici oporbe budu članovi upravnih i drugih odbora gradskih institucija, ustanova i tvrtki. 51. Nedovršen projekt kolodvora. 52. Nepostojanje strategije razvoja turizma. 53. Apsolutna zavisnost komunalnih redara o lokalnoj vlasti po pitanju provođenja komunalnog reda. 54. Nesposobnost da se stvore uvjeti za otvaranje ijednog radnog mjesta u realnom sektoru. 55. Nedopustiva ranija agitacija pojedinih crkvenih osoba za HDZ. 56. Financijsko pomaganje samo onih udruga građana koje su poslušne i čiji su članovi politički podobni. 57. Gradonačelnikovo suzdržano glasovanje u Hrvatskom saboru u točci o vrgorskom sudu, koji je ubrzo nakon toga ukinut. 58. Nedovoljno zalaganje za Vrgorac zastupnika Borisa Matkovića u Hrvatskom saboru. 59. Potpuna nepripremljenost gradske uprave za izradu projekata za natječaje pretpristupnih i drugih fondova Europske unije. 60. Potpuno nefunkcionalna i beskorisna gradska uprava. 61. Apsolutna nesposobnost za rješavanje problema poplava i suša u Vrgorskom polju, Rastoku i Bunini. 62. Nepopisana, neoznačena i nekatalogizirana materijalna i nematerijalna kulturna baština Vrgorske krajine. 63. Nepostojanje monografije ni tematskih (povijesna, geografska, arheološka) karata Vrgorske krajine. 64. Vrlo mala korist za kulturu Vrgorca proizlazi iz načina na koji se troši proračun Gradskog kulturnog središta. 65. Pretvaranje Gradskog vijeća u stroj za izglasavanje prijedloga gradonačelnika i HDZ-a. 66. Nerazjašnjene okolnosti micanja Igora Majstrovića iz Slobodne Dalmacije 2008. godine. 67. Nerazjašnjene okolnosti promjene trase autoceste 2005. godine, te udio lokalnog HDZ-a u pritiskanju mjesnih odbora i građanstva da prihvate novu trasu. 68. Nerazjašnjene okolnosti prelaska vijećnika HNS-a na HDZ-ovu stranu 2001. godine. 69. Pretvaranje HMNK-a Vrgorac u filijalu HDZ-a. 70. Potpuna zapuštenost vrgorske stare gradske jezgre. 71. Bolesna potreba vodstva vladajuće stranke i lokalne vlasti da kontrolira svaki vid društvenog života u Vrgorskoj krajini. 72. Gradonačelnikovo proglašavanje slogana Vrgorac Vrgorčanima nacističkim. 73. Srozavanje gradske tvrtke Komunalno nepostojanjem realne strategije rada, političkim uhljebljivanjem podobnih radnika i pretvaranjem direktora u marionetu gradske vlasti. 74. Favoriziranje KUD-a Vrgorska krajina, na štetu ostalih društava. 75. Milijuni kuna poreznih obveznika izgubljenih u sporovima Komunalnog zbog nesposobnosti odgovornih. 76. Nesposobnost naplate različitih naknada od građana. 77. Zapuštenost Pakline. 78. Ostavljanje na cjedilu srednjoškolaca brdsko-planinskih krajeva Vrgorske krajine po pitanju školskog autobusnog prijevoza 2011. i 2012. godine. 79. Uvođenje pa ukidanje populističke odluke o naknadi od sedam tisuća kuna za svaki sklopljeni brak. 80. Nepostojanje demografske i pronatalitetne politike u Vrgorcu. 81. Organiziranja preskupih Svečanih sjednica Gradskog vijeća tijekom proslava Dana Grada. 82. Ljetne redukcije vode u brdsko-planinskim krajevima Vrgorske krajine uslijed lošeg stanja vodovoda, a koji se nije obnavljao i dograđivao kada je bila novca. 83. Dodjeljivanje različitih naknada i subvencija poljoprivredi bez ikakve strategije i plana njezina razvoja, već u svrhu socijalnog zadovoljenja poljoprivrednika i kupovanja njihovih glasova. 84. Nesređen katastar Vrgorca. 85. Politički projekt otvaranja područnog vrtića u Dusini, a bez adekvatnog prostora. 86. Komunalna zapuštenost urbanih dijelova Vrgorca. 87. Nesposobnost lokalne vlasti u sprečavanju različitih pojedinaca u njihovom ilegalnom iskorištavanju i prisvajanju javnih gradskih površina. 88. Potpuna nebriga za obnovu i održavanje spomenika i drugih obilježja iz vremena Antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu na području Vrgorske krajine. 89. Nedolazak gradskih čelnika na otvaranje izložbe fotografija i dokumenata posvećene 70. obljetnici stradanja Vrgorčana od četnika iz 1942. godine, u Dragljanima, 2012. godine. 90. Sramotna obnavljajuća Skupština Matice hrvatske 2010. godine. 91. Uživo neprenošenje sjednica Gradskog vijeća na programu Radio Biokova. 92. Iskorištavanje žrtava Drugog svjetskog rata za aktualne političke potrebe na terenu. 93. Formalno podržavanje rada braniteljskih udruga i branitelja, a u stvarnosti njihovo pretvaranje u poslušnike vladajuće stranke. 94. Srozavanje Nagrade grada i drugih gradskih priznanja uslijed dodjeljivanja podobnim pojedincima i grupama bez ikakvih kriterija. 95. Izgradnja spomenika braniteljima u Vrgorcu koji ni na koji način ne dočarava karakter i sudjelovanje Vrgorčana u Domovinskom ratu. 96. U Vrgorcu nijedna ulica ne nosi ime Mate Svjetskog ni Vrgoračke satnije. 97. Opća zapuštenost posljednjeg počivališta pjesnika Tina Ujevića na zagrebačkom Mirogoju.

Nematerijalna kulturna baština u Dubrovniku obuhvaća tradiciju, jezik, obrte, razne vještine, društvene običaje, prakse, svečanosti, od kojih je najznačajnija festa sv. Vlaha.

Također, na otvorenju izložbe bit će prezentirana i neka od jela koja su zbog očuvanja tradicijskog načina pripreme zaštićena kao nematerijalna kulturna dobra (domaći štrukli iz kuhinje hotela The Regent Esplanade Zagreb, slavonski domaći kulen tvrtke Kulin d. o. o. te soparnik Društva Poljičana sv. Jure).

Križna procesija na Hvaru koja je 2009. godine postala UNESCO-va svjetska baština, kao nematerijalna kulturna baština.

Domišljati narodni guslari, čije su ojkalice priznate kao nematerijalna kulturna baština, zapjevali bi čovjeku koji barata samo s materijalnom ba (š) tinom:

Pjevajući stare izvorne dvoglasne napjeve iz Kotara i s otoka, koji pomalu izumiru a prepoznati su kao svjetska nematerijalna kulturna baština od UNESCO-a prošle godine, među brojnim folklornim ansamblima iz cijele Europe, prepoznati su od stručnog žirija i organizatora kao rijetki i kvalitetni izvođači starog izvornog folklora.

Odjeveni u stare izvorne nošnje zadarskoga kraja, pjevači Marijan i Dundović predstavili su europskoj i svjetskoj javnosti najstarije oblike izvornog starog pjevanja sjeverne Dalmacije, kako dinarske (kotarske) tako i jadranske (otočke) tradicije, koji su svojim podrijetlom vrlo stari i svojom izvornošću prepoznati kao svjetska nematerijalna kulturna baština, te se nalaze na UNESCO-vom popisu zaštićenih kulturnih dobara.

U sklopu projekta Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, nastao je i ovaj manji projekt o mačevnim plesovima u Hrvatskoj i njihovoj internetskoj prezentaciji.

Nematerijalna kulturna baština prepoznata je kao jedan od najvažnijih suvremenih čimbenika razvoja identiteta lokalnih zajednica, koji ukazuje na povezanost pojedinca i zajednice u kompleksnom dijalogu između prošlosti i sadašnjosti.

Nematerijalna kulturna baština međunarodno je prepoznata kao bitna i vitalna odrednica očuvanja kulturnog identiteta.

Nematerijalna kulturna baština najbolje je uključena u turističku ponudu Dubrovnika (Dubrovačke ljetne igre i Festa sv. Vlaha, pod zaštitom UNESCO-a) te Korčule (Festival viteških igara, lik i djelo Marka Pola).

Ženska inicijativa HNS-a će poticati žene bednjanskog kraja da obrate pažnju na taj problem te da kao majke na svoju djecu prenose bednjanski govor priznat kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske.

Nadalje, na taj način evidentirana je naša materijalna, ali i nematerijalna kulturna baština, koja jasno zrcali civilizacijske dosege toga vremena i to baš u godini koju je Međunarodno muzejsko vijeće pri UNESCO-u (UNESCO - ICOM) posvetilo nematerijalnoj baštini.

Glazba kao nematerijalna kulturna baština već je neko vrijeme neizostavni dio programa Muzeja grada Koprivnice.

Od 46 izdanja hrvatskih poštanskih maraka objavljenih u 2012. godini najveći broj glasova osvojila je poštanska marka Medičarstvo iz serije Hrvatska nematerijalna kulturna baština, čiji dizajn potpisuje Orsat Franković, dizajner iz Zagreba.

Sa samo dva glasa prednosti pobijedila je marka Medičarstvo, drugo mjesto osvojila je marka Hvarsko čipkarstvo, također iz serije Hrvatska nematerijalna kulturna baština, rad istog autora, Orsata Frankovića, koji je oblikovao sve četiri marke koje čine tu seriju.

U Etnografskom muzeju u Skopju, jučer, 12. rujna svečano je otvorena izložba ' Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama.

Kultura, tj. materijalna i nematerijalna kulturna baština kao tuirstički proizvod?

Nematerijalna kulturna baština obuhvaća razne oblike i pojave duhovnoga stvaralaštva, a osobito jezik, dijalekte, govore i toponimiku, usmenu književnost svih vrsta, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda i običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, umijeća i obrte.

Što se tiče ovog čašćenja među komentatorima, to je dio folklora, nematerijalna kulturna baština, triba je njegovati:))

Od 11,00 sati u prostoru Kaštela Benković organizirano je predavanje o ojkanju - glazbenom izričaju upisanom na UNESCO listu kao nematerijalna kulturna baština, a osim samog predavanja koje će održati gdin.

Naime za one koji ne znaju Uskrsno pucanje iz pištola zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština RH te je kao takva jedina istinska Uskrsna manifestacija popračena pucnjevima iz pištola.

Tomo Jagodić« Tule »predvodio je KUU« Gacka »iz Ličkog Lešća pjevajući pjesme od kojih su neke zaštićene kod UNESKO-a kao nematerijalna kulturna baština.

Točnije, klapsko pjevanje ušlo je pod zaštitu UNESCO-a kao nematerijalna kulturna svjetska baština.

Pomoću turističkog projekta uključivanja kulturne baštine u turističku ponudu podvelebitskog područja, mirila su uspjela, djelovanjem spomenutih pojedinaca, postati nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske.

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.

Svake godine natječaj se raspisuje za drugu kategoriju (seoski turizam, zaštićena područja i nematerijalna kulturna baština - u rujnu ove godine su proglašeni pobjednici za destinacije vodenog turizma): izbor destinacije vrše Komisija i relevantno nacionalo tijelo.