U većini zemalja EU odnos sestara sa srednjoškolskim i visokim obrazovanjem je 50:50, dok je u Republici Hrvatskoj taj odnos 90:10 u korist srednješkolskog obrazovanja, - zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj preopterećene su nemedicinskim osobljem što dodatno otežava položaj glavne sestre, koja se treba baviti organizacijom zdravstvene zaštite ali je preopterećena organizacijom pratećih službi, - ukazano je na nezamjenjivu ulogu medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a to je prevencija i edukacija, koja u konačnici dovodi do ušteda u bolničkom sustavu, - u reorganizaciji zdravstva koja je u tijeku treba se više pažnje posvetiti ulozi medicinske sestre u bolničkom sustavu, jer su problemi višestruki počevši od nemogućnosti obavljanja pripravničkog staža nakon završenog srednješkolskog obrazovanja, zatim rad na određeno vrijeme dugi niz godina, stjecanje višeg stupnja naobrazbe gotovo u pravilu za osobne potrebe, tj. sestre iz vlastitih prihoda podmiruju školovanje koje je u pravilu izvanredno, ravnatelji često spriječavaju medicinske sestre u nastavku školovanja jer ne promišljaju dugoročno da će samo dobro školovana sestra u budućnosti pridonijeti poboljšanju kvalitete zdravstvene njege, rasterećenjem liječnika i zadovoljstvom korisnika (pacijenta), što u konačnici dovodi do smanjenja troškova u zdravstvenom sustavu, - ukazano je kako je sestrinstvo u Republici Hrvatskoj podcijenjeno, kako zbog zabrane zapošljavanja postoji na Zavodu za zapošljavanje oko 2000 nezaposlenih medicinskih sestara, a one koje su zaposlene rade u teškim uvjetima i pri tome su nedovoljno plaćene, - kostatirano je da je u bolničkom sustavu u Republici Hrvatskoj odnos liječnika i sestara 1:2, dok je u Europi taj odnos 1:4, iz čega se jasno vidi preopterećenost medicinskih sestara u našoj zemlji što nužno dovodi u pitanje i kvalitetu usluge, - u raspravi je više puta naglašeno da ove probleme učinkovito mogu riješiti dobrom suradnjom Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, samo dobro izbalansiran odnos između rada (prakse) i školovanja usklađenog s, tzv. Bolonjskom Deklaracijom dovest će do stručnih medicinskih sestara koje će biti konkurentne, a time i ustanove u kojima rade, na europskom tržištu, - istaknuto je i da Zakon o ravnopravnosti spolova obvezuje poslodavce, u ovom slučaju Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na zabranu diskriminacije, a pristup svim vrstama i stupnjevima školovanja i stručnog usavršavanja mora biti jednako dostupan i liječnicima i medicinskim sestrama.