Doprinos za zdravstveno osiguranje od tri posto plaćaju umirovljenici čija je mirovina veća od prosječne neto plaće, a ako imaju manju ili mirovinu jedanku neto plaći za njih zdravstveno osiguranje po stopi od jedan posto plaća državni proračun.

Usporedba podataka o prosječnoj neto plaći za kolovoz ove s podacima za kolovoz prošle godine pokazuje da je neto plaća za osmi mjesec ove godine bila nominalno viša za 2,3 posto ili za 124 kune.

Ali pogledajte statističke podatke o prosječnoj neto plaći i troškovima života.

Naime, prosječna plaća na HRT-u iznosi iznosi 11.444 kune u bruto iznosu, što odgovara neto plaći od otprilike 7.800 kuna.

Riječ je o neto plaći za skoro 30 vozača od tri tisuće i 600 kuna, te zaostalim dnevnicama.

Izvješće Fine obuhvaća i podatke o prosječnoj mjesečnoj neto plaći 841.396 zaposlenih kod hrvatskih poduzetnika, a koja je u prvoj polovici ove godine iznosila 4676 kuna te je prema istom razdoblju lani povećana za svega jednu kunu.

Još samo nešto, neto plaća od 1.500,00 eur u Francuskoj sa pripadajućim doprinosima je jednaka neto plaći od 800,00 eur sa pripadajućim doprinosima u HR.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2009. (umanjena za porez, prirez i poseban porez) iznosila je 2.169,32 kn, što je za 1,99 % više nego u prethodnoj godini, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 40,46 % (u 2008. iznosio je 39,31 %).

Godišnji prosjek bruto plaće zaposlenika u PGŽ-u je 6.232 kune, po čemu je ova županija na odličnom drugom mjestu u Hrvatskoj, a drugo mjesto zauzima i po prosječnoj godišnjoj neto plaći od 4.414 kuna.

Bruto je ono što čovjek zaradi u nekoj firmi, a iz razrade obraćuna plaće jasno se vidi koliko završi u proračunu države za raznorazne svrhe i koliko radniku ostane od toga u neto plaći.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj je oko 1700 kuna, a njezin udio u prosječnoj neto plaći (od 3846 kuna) je između 40 i 44 posto.

Prosječna mirovina (prema Zakonu o obveznom mirovinskom osiguranju) iznosila je 2.181,26 kuna, tako da je udio prosječne mirovine (prema ZOMO) u prosječnoj neto plaći za studeni 2012. godine koja je iznosila 5.681 kuna bio 38,40 %.

Prosječna mirovina za srpanj iznosila je 2160,24 kune dok je udio prosječne mirovine u neto plaći za lipanj, koja je iznosila 5492 kune, tek 39,33 posto.

Zar podatak o prosječnoj neto plaći u obrazovanju (5 441 kuna u ožujku 2013.) ne bi dionicima obrazovne politike (i ministru, svakako) bio povoljan vjetar u jedra prema osiguranju većih (postotkom iskazanih) novčanih izdvajanja za obrazovanje iz javnih sredstava?

U međuvremenu prosječne mirovine su još manje, a udjel neto prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći pao je ispod 40 %, što je donji prag prema Konvenciji br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je Republika Hrvatska potpisnicom.

Najavljenim smanjenjem plaća od otprilike pet posto, zaposlenici gradske uprave, njih 10.500, ostat će bez 319 kuna na neto plaći koja je u siječnju bila 6.382 kune.

Iako će podaci o prosječnoj neto plaći za prosinac zasigurno pokazati godišnji rast (zbog ukidanja kriznog poreza i promjene unutar sustava oporezivanja dohotka), pesimizam potrošača je ipak prevladao, ističu Raiffeisenovi analitičari.

Morat ćemo smanjiti bruto plaće za tri posto za sve zaposlene u javnom sektoru, od predsjednika Republike i mene, pa do činovnika i službenika javnih službi, što je na neto plaći nešto manji postotak.

Međutim, pribrojimo li neto plaći bonuse i božićnice tada je visina prosječne plaće 5.963 kune.

U međuvremenu, prosječne mirovine su još manje, a udjel prosječne mirovine u neto plaći pao je ispod 40 posto, što je donji prag prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada, čijom je Hrvatska potpisnicom.

Udio prosječne mirovine (opći prosjek svih mirovina - radnici, poljoprivrednici i obrtnici, bez Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja i HVO-a) u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj u 2008. godini iznosio je 39,77 %.

Na žalost, u medijima razni navodni stručnjaci udjel mirovine u prosječnoj bruto plaći u Hrvatskoj ponosno uspoređuju s udjelom u neto plaći u drugim europskim zemljama, i time stvaraju sliku prividnog dobrostanja i humanosti.

Piše: Gordana Galović Dok umirovljenici u Zagrebu primaju najveću prosječnu mirovinu, od 2438 kuna, oni u Koprivničko-križevačkoj županiji dobivaju 900 kuna manje (JUTARNJI LIST) ZAGREB - S mirovinom od 1904 kune, koju je 1,1 milijun hrvatskih umirovljenika primilo u siječnju za mjesec ranije, udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći manji je nego ikada i iznosi samo 39 posto.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2008. godine (umanjena za porez i prirez) iznosila je 2. 126,91 kn, što je 6,51 % više nego u prethodnoj godini, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 39,31 %.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, prosječna mirovina isplaćena u veljači 2011. iznosila je 2.159,18 kuna, što predstavlja udio u prosječnoj neto plaći za isti mjesec od svega 44.93 %.

Uspoređujući prosjeke visinu prosječne mjesečne mirovine (2.161,81 kn) i visinu prosječne neto plaće (5.529.00 kn za mjesec svibanj)), udio prosječne mirovine prema prosječnoj neto plaći iznosi svega 39,10 %, što je jako malo, posebno ako se uzmu u obzir realni troškovi života.

Pad plaća koji počinje na granici od oko 13 tisuća kuna trebao bi se zaustaviti na neto plaći od oko 22 tisuće kuna.

Iako to nije u potpunosti ispravno, ako obje strane ugovaraju neto plaću tada je potrebno izričito naznačiti da se radi o neto plaći radnika.

U sklopu statistike tržišta rada svi podaci o zaposlenima te bruto i neto plaći (godišnje istraživanje) prate se prema spolu.

U idealnim uvjetima rasta proizvodnosti i plaća, s čime analitičari Ekonomskog instituta u budućnosti ozbiljno računaju, sustav usklađivanja mirovina u prvom mirovinskom stupu utjecat će na postupno povećanje realne vrijednosti mirovina, ali upozoravaju da će istodobno doći do smanjivanja udjela prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći.