Nadalje, ostale kategorije bilježe rast cijena, i to kategorija Kapitalni proizvodi 3 %, trajni proizvodi za široku potrošnju 2,2 %, dok su proizvođačke cijene u kategoriji netrajnih proizvoda za široku potrošnju rasle po godišnjoj stopi od 2,1 %.

Očekivano, pad je najviše ublažen pozitivnim kretanjima u proizvodnji energije (7,5 posto godišnje), dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostala nepromijenjena.

Promotrimo li promjene industrijske proizvodnje prema kategorijama GIG-a, najveći godišnji rast je zabilježen kod proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (10,0 %).

Tako je trend proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju istodobno smanjen za najvećih 26,8 posto, a smanjenje se bilježi i kod kapitalih proizvoda (za 14,6 posto), netrajnih proizvoda za široku potrošnju (12,7 posto) i intermedijarnih proizvoda (za 6,1 posto).

Promatrajući prema GIG-u podršku godišnjem padu pridonijela je proizvodnja energije (- 8,7 posto), trajnih proizvoda za široku potrošnju (- 5,1 posto) te intermedijarnih proizvoda (- 4,5 posto) dok proizvodnja kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda bilježe godišnji rast od 11,1 odnosno 0,7 posto.

Prema kategorijama GIG-a pad proizvođačkih cijena u 2010. je zabilježen jedino kod Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (- 0,3 %), dok su cijene kapitalnih proizvoda ostale nepromijenjene.

Nastavak pada proizvodnje zabilježen je i kod intermedijarnih te netrajnih proizvoda.

Promatrajući proizvođačke cijene prema kategorijama GIG-a, uz cijena energije koje su porasle 14,6 % u odnosu na listopad 2009. godišnji rast je zabilježen i u svim ostalim kategorijama osim netrajnih proizvoda za široku potrošnju gdje su cijene proizvođača pale za minimalnih 0,1 posto.

Porasla je pak proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1 posto, te kapitalnih proizvoda, za 18,3 posto.

Podaci prema GIG-u pokazuju da su u srpnju na godišnjoj razini narudžbe u sektoru intermedijarnih proizvoda porasle za 11,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 21,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 54,8 posto i kapitalnih proizvoda za 127,1 posto.

Najznačajniji doprinos rastu cijena na mjesečnoj razini došao je, promatrajući prema GIG-u, od rasta cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,6 %), dok su značajniji pritisci na rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini ublaženi padom cijena u kategoriji kapitalnih proizvoda (- 1 %), te kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju (- 1,9 %).

Proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je 20,9 posto, intermedijarnih proizvoda za 10,5 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8 posto, a proizvodnja energije pala je za 0,6 posto.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 2 % godišnje dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju u proteklih godinu dana pala 4,1 posto.

Među glavnim industrijskim grupacijama, na porast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u siječnju, najviše je utjecao porast proizvodnje kapitalnih prozvoda (za 21,3 posto) te porast proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (za 10,4 posto), dok su istovremeno ostale glavne industrijske grupacije zabilježile pad proizvodnje.

I dalje sve kategorije industrijske proizvodnje padaju, osim netrajnih proizvoda za široku potrošnju, što se može objasniti nadolazećom središnjom turističkom sezonom i smanjenjem zaliha gotovih proizvoda, rekao je za Hinu Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Promet intermedijarnih proizvoda veći je pak za 5,5 posto, kapitalnih proizvoda za 38,7 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto.

Na mjesečnoj je razini porasla i ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda za 6,8 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,7 posto, dok je prodaja kapitalnih proizvoda smanjena za 14,5 posto i energije za 2,2 posto.

Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da su na godišnjoj razini, prema srpnju 2009. godine, zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima smanjene u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 19,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 15,9 posto te intermedijarnih proizvoda za 6,3 posto.

Na godišnjoj razini, u travnju ove u usporedbi s travnjem 2011. godine, proizvođačke cijene energije porasle su za 16,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,6 posto, intermedijarnih proizvoda 0,2 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda pale za 0,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto.

Gledano po glavnim industrijskim grupacijama na mjesečnoj razini prema desezoniranom indeksu, u svibnju u odnosu na travanj, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 3,5 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 3 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,8 posto, energije za 2,4 posto, a kapitalnih proizvoda veća za 0,3 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, broj zaposlenih u lipnju u odnosu na lipanj 2007. u proizvodnji intermedijarnih proizvoda bio je manji za 3 posto, u energetici za 0,7 posto te u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,9 posto.

Tome su pridonijeli razmjerno dobri rezultati u izvozu robe, posebice intermedijarnih proizvoda, netrajnih proizvoda za široku potrošnju i nekih kapitalnih proizvoda te izvoza usluga.

Pad proizvodnje intermedijarnih (5,6 %) i netrajnih proizvoda (6,9 %) ipak je bio nešto slabijeg intenziteta, dok je jedino kod energije zabilježen rast proizvodnje od 11,4 %.

Najviše je u travnju na godišnjoj razini, 9,5 posto, porasla proizvodnja kapitalnih dobara, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 9,4 posto.

Uz energiju pad cijena zabilježen je kod kapitalnih proizvoda (- 1,3 %) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (- 0,4 %), dok proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti rast na godišnjoj razini (1,1 %, odnosno 2,5 %).

" Pozitivan podatak, nakon oštrog pada proizvodnje u listopadu, ponajviše se zahvaljuje rastu proizvodnje energije, zbog nešto oštrije zime, a malo nade budi i rast kapitalnih te netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Istodobno je promet kapitalnih proizvoda smanjen za 48,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 27,8 posto, energije za 1,1 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,8 posto.

Porast zaliha, posebice netrajnih proizvoda za široku potrošnju, ukazuje da možemo očekivati pad proizvodnje i u budućnosti, smatra Šantić.

Takva su kretanja u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom, navode, posljedica prvenstveno snažne kontrakcije osobne potrošnje (zbog čega se bilježi dvoznamenkasti pad uvoza trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju), odustajanja većine poduzetnika od kapitalnih investicija (što se ogleda u smanjenom uvozu kapitalnih proizvoda) te u konačnici i smanjenja inozemne potražnje na što dijelom ukazuje pad uvoza intermedijarnih proizvoda.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je za 3,9 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila tri, a netrajnih proizvoda 0,1 posto, izvijestio je bussiness.hr.