Također je nejasno zašto odsutnost oca utječe na prijevremeni ulazak u pubertet isključivo kod obitelji s višim prihodima, posebno kod mladih Afroamerikanki. Moguće je da je u obiteljima s nižim primanjima uobičajeno oslanjati se na izgrađenu mrežu alternativnih skrbnika, rekla je Deardorff. Umnogome smjelija je hipoteza da obitelji s većim prihodima, bez očeva, najvjerojatnije se oslanjaju o samohranu majku koja odrađuje prekovremene sate i stoga ne može voditi računa o skrbi djeteta.

Najteže su ga podnijele obitelji s nižim primanjima, a svakoj četvrtoj obitelji kućni je budžet padao rapidnije nego u prethodnim godinama.

Međutim predviđene promjene osobnih odbitaka za osobe s nižim primanjima neće znatno utjecati na povećanje njihovih prihoda jer se radi o vrlo malim povećanjima.

Kao radnik s nižim primanjima u statistiku ulaze oni koji zarađuju manje od tri četvrtine prosječnog osobnog dohotka u Njemačkoj.

Tri četvrtine te skupine osobe su sa završenom osnovnom i srednjom školom, a u skupini prevladavaju osobe s nižim primanjima kućanstva i nezaposleni.

Prema najavama reforme zdravstva, ta se polica neće mijenjati, osim moguće izmjene cijena: za većinu osiguranika ona bi trebala stajati 80 kuna, za određene skupine osiguranika (umirovljenici, možda i radnici s nižim primanjima) 50 kuna, no postoji i mogućnost da oni s višim plaćama plaćaju i nešto skuplju policu.

Inflacija će uvjerljivo najviše pogoditi standarde građana s nižim primanjima, koji već sad koriste 50 posto mjesečnih prihoda na hranu.

@flok odi blafu i žalosnoj sovi i ne trkeljaj pa o kakvim ti državnim subvencijama pričaš, od kuda državi i gradu novac nego od građana, i to uvijek od onih sa solidnim primanjima dakle, prouči porezni zakon, vidi kolike su stope, gdje ide koji dio... pa ćeš valjda shvatiti da oni koje mile opet dere plaćaju vrtić i sebi i onima s nižim primanjima a sada bi trebali još i muljatorima, vlasnicima poduzeća, švercerima i sličnima

Veće božićnice za umirovljenike s nižim primanjima u slijedećoj godini, predložila je vijećnica Gorana Kelam, a vijećnik Plećaš upitao je jesu li svi prostori mjesnih odbora u vlasništvu Grada.

' Oni sa višim primanjima će to sigurno lakše podnjeti nego oni sa nižim primanjima, dakle svako povećanje cijena uvijek se lomi na onima sa najnižim primanjima ', rekao je Krešimir Sever.

Za oko 40 % kućanstava upitni su troškovi za osiguranja a više od prosjeka su zastupljena kućanstva u Slavoniji i Istri (oko 45 %) te kod onih s nižim primanjima (preko 50 %).

Predsjednik GO SU Đakovo Stjepan Fekete u svom priopćenju upozorava gradonačelnika Zorana Vinkovića da je do Uskrsa ostalo još tridesetak dana te mu predlaže da tim povodom podjeli Uskrsnice za umirovljenike sa nižim primanjima.

Ipak, segment građana s nižim primanjima manje je sklon optimizmu i vjeri u brzi oporavak. more > >

Zato valja uočiti slijedeće probleme: 1) stavljanje pojedinačnih interesa - bili to interesi pojedinih političkih stranaka ili drugih interesnih skupina iznad javnog interesa i zajedničkog dobra; 2) nepoštovanje i nedovoljno zalaganje za izgradnju pravne države, kao i ignoriranje europskoga demokratskog duha u institucijama od javnog interesa od najviših do najnižih; 3) velike socijalne nepravde i gospodarske nejednakosti među ljudima i pojedinim društvenim slojevima koje nisu plod poštenoga rada; 4) toleriranje različitih oblika korupcije i podmitljivosti, od sukoba interesa do iznuđivanja i iskorištavanja javnih služba ili položaja za privatne svrhe i interese te čak i zakonima reguliranih društveno i moralno neprihvatljivih povlastica; 5) mirenje s visokom nezaposlenošću i besperspektivnošću mladih te osobito s trajnim napuštanjem zavičaja i odljevom mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva, što sve pridonosi kulturnom osiromašenju zemlje i demografskom slomu; 6) navođenje na pretjeranu potrošnju, iznad materijalnih mogućnosti pojedinaca i obitelji te stvaranje dužničke ovisnosti i dužničkoga ropstva; 7) bezobzirno uništavanje neobnovljivih prirodnih bogatstava te rasipanje i onečišćavanje mnogih drugih; 8) smanjivanje prava zaposlenikâ, osobito radnikâ s nižim primanjima i neredovitost, štoviše izostanak isplata zasluženih zarada; 8) nedovoljna briga države za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, napose za djecu, mlade, žene, radnike i umirovljenike kao i, uopće, velike socijalne nepravde te gospodarstvene nejednakosti među ljudima i društvenim slojevima; 9) toleriranje bahatosti odgovornih ljudi, čelnikâ civilnih vlasti i stranaka, zatvorenosti javnih služba, birokratizacije i neosjetljivosti za prava, potrebe i probleme građana; 10) promicanje individualizma, relativizma i nihilizma, kao i društvene anomije i neodgovornosti; 11) rašireno bezakonje i nasilje, posebno među mladima, njihovo padanje pod utjecaj droge i organiziranog kriminala; 12) stvaranje osjećaja u građana da su nezaštićeni te da ih dovoljno ne štite ni policija, ni sudovi, ni odvjetnici, što mnoge od njih potiče da uzmu pravdu u svoje ruke; 13) olako prihvaćanje neoliberalnih rješenja u gospodarstvu, kao i zastupanje prijeke potrebe deregulacije, liberalizacije i privatizacije gotovo svih sektora društva, a posebice zdravstva i školstva kao jamaca jednakosti i solidarnosti; 14) neprepoznavanje i neuvažavanje legitimnih nacionalnih interesa u politici i gospodarstvu, navlastito identiteta u kulturi, te njihova nedovoljna zaštita i promicanje u odnosima sa svijetom, bez uskogrudnog nacionalizma i zatvaranja, ali i bez podložničkog odnosa i 15) nedostatak samokritičnosti među pripadnicima klera svih vjerskih zajednica i crkava, sustavno prešućivanje vlastitih pogrešaka, skrivanje iza vlastitog autoriteta, polaganje isključivoga prava na istinu i nedovoljno poznavanje temeljnih problema suvremenog čovjeka.

Zanimljivo je da su u Srbiji osobe s nižim primanjima, kad je štednja za ' crne dane ' u pitanju, prestigle štediše u svim drugim kategorijama mjesečnih primanja.

Takve informacije su često nedostupne dijelu građanstva, osobito onima sa nižim primanjima i umirovljenicima.

U raspravi na Odboru istaknuto je mišljenje, člana Odbora, da predložene potpore stanovništvu i gospodarstvu u visini od 600 milijuna kuna neće postići očekivane efekte, jer subvencioniranje povećanja cijena električne energije na predloženi način, kao i povećanje neoporezivog dijela dohotka neće bitno utjecati na povećanje standarda posebno onih kategorija stanovnika s nižim primanjima.

Osobe iz obitelji s nižim primanjima bile su sklonije posjećivati klinike za tzv. vanjske pacijente ili stanice hitne pomoći. U državnom sustavu pacijent prima manje kvalitetnu medicinsku zaštitu, potroši više vremena u čekaonicama, nema osobnog liječnika, a suočit će se s više birokratskih problema i vratiti nakon liječenja u uvjete života koji manje doprinose dobrom zdravlju. Autor ocjenjuje da političari takvo stanje opravdavaju aktualnim ekonomskim mogućnostima i - otpisuju cijele generacije starijih i bolesnih sugrađana, dok za sebe imaju druge kriterije.

Kako proizlazi iz odgovora Bundestaga na upit stranke Ljevica o životnom standardu siromašnijih slojeva društva, radnik s nižim primanjima prosječno doživi 75,5 godina starosti.

Veće oslanjanje skupine s nižim primanjima na zaduživanje kao i porast bogatstva onih najimućnijih uzrokovala je veću potrebu za financijskim posredovanjem.

Prijedlozi Komisije trebali bi otežati pristup kreditima građanima s nižim primanjima i onima koji su ranije imali problema s otplatom, ali te skupine su i najčešće žrtve neodgovornog ponašanja banaka.

POS se temelji na ustavnoj definiciji Hrvatske kao socijalne države i programu sadašnje vlade lijevog centra, a onda iz SDP-a dolazi teza da ljudi sa srednjim i nižim primanjima to neće moći izdržati.

Osobe s nižim primanjima imaju i manje očekivano trajanje života (muškarci 55, žene 59 godina), dok osobe s visokim dohotkom u pravilu duže žive (muškarci 77, žene 83 godine).

Međutim, one se značajno ne bi trebale mijenjati onima s nižim primanjima.

Stoga i ne začuđuje što više kruha jedu zaposleni u javnim službama, s prosječno nižim primanjima, negoli oni zaposleni u privatnom sektoru (u prosjeku bolje plaćeni), te da ga najviše konzumiraju oni kojima je dodijeljen status nesposobnih za rad (bez obzira na to radi li se o prirođenoj ili stečenoj nesposobnosti) i poljoprivredno stanovništvo.

Najčešće se kao ciljevi primjene subvencija navode viša stopa zaposlenosti i hrži gospodarski rast, učinkovitije korištenje rijetkih resursa pri postojanju tržišnih neuspjeha, uravnoteženje platne bilance ili pravednija raspodjela dohotka, tj. ona koja dohodak raspoređuje u korist obitelji s nižim primanjima.

Ferdelji, međutim, tvrdi da građani s nižim primanjima uopće ne bi osjetili takvo smanjenje prireza.

Kod nas je sistem nepravedan odnosno više pogoduje onima sa nižim primanjima, a žene sa većim primanjima od gornje granice HZZO-a (4.200 kn) u drugom dijelu porodiljskog spadnu na 2.500. - kn.

Ekonomisti kažu da će građani tek pred kraj godine osjetiti svu težinu cjenovnog udara, pogotovo obitelji s nižim primanjima, jer će se dotad istopiti i rezerve i iluzije koje su stvorene u prethodnom, ipak povoljnom razdoblju.

Još 1960. godine bihevioralni znanstvenici Betty Hart i Todd Risley otkrili su kroz istraživanje da djeca bogatih roditelja bolje razumiju pročitano nego njihovi vršnjaci koji imaju roditelje s nižim primanjima.