Osvajanje vlasti Dr. Nikica Barić s Hrvatskoga instituta za povijest tvrdi pak da nije točna Mesićeva tvrdnja kako komunizam nije dominirao NOP-om.

I bolnica je bila meta - Najveći dio teksta preuzet je iz kataloga Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica 1991., čiji Uvod je recenzirao dr. sc. Nikica Barić, a dio teksta o bitci za Vukovar savjetima i ispravcima nadopunio je brigadir HV-a Stjepan Sučić.

Gosti tribine bili su povjesničari Vladimir Geiger i Nikica Barić, a s gostima je razgovarao Vlado Vurušić.

Nikica Barić: Bilo je nakon Oluje ubojstava preostalog stanovništva, bilo je i uništavanja imovine.

Dr. sc. Nikica Barić (1975), anglist i povjesničar, zaposlen je kao znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest na znanstvenom projektu Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat (1990. - 1995. - 1998.).

Nikica Barić: Smatram da je tome pridonijelo više faktora.

Među dvadesetak eminentnih znanstvenika koji će u petak s različitih očišta analizirati velikosrpsku agresiju baš na našem području valja istaknuti imena kao što su prof. dr. sc. Mladen Ančić, zasigurno najbolji i najsvestraniji hrvatski povjesničar, dr. sc. Davor Marijan, najbolji domaći poznavatelj ratne povijesti, osobito dvadesetog stoljeća i autor izvrsnih knjiga, kao što su primjerice " Bitka za Vukovar " i " Oluja " koje su, makar iz ozbiljnog znanstvenog diskursa, otklonile mnoge mitove i na njima temeljene narative, te dr. sc. Nikica Barić, odličan povjesničar i autor jedne od ponajboljih studija Domovinskog rata, knjige " Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990 - 1995 ".

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

Nikica Barić: Može se tako reći.

Nikica Barić: Po svemu što znam, rekao bih da hrvatska vojska i hrvatski državni vrh zbilja nisu znali da će doći do tako organiziranog povlačenja.

Uglavnom je riječ o eminentnim hrvatski povjesničarima iz prošlosti i sadašnjosti; Mato Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova (Srbobran 1884. 1902.), Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike 1895. 1945., Nikica Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Vatroslav Murvar, Na izvorima srpskih neistina, Ljubo Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 1., 2., i 3., te najnovije radove Memorijalnog centra za istraživanje Domovinskog rata prof. dr. Ante Nazora ili radove Hrvatskog instituta za suvremenu povijest dr. Maria Jareba ili prof. dr. Josipa Jurčevića.

Nikica Barić: Ne mislim da je na visokoj razini zapovijedanja hrvatske vojske ili hrvatske države postojao plan da se to radi, ali je činjenica da se nije reagiralo kada se to događalo u euforičnoj, pobjedonosnoj atmosferi.

Kao što se može vidjeti, polovica znanstvenika bila je iz zemalja bivše Jugoslavije, pri čemu je Hrvatska bila zastupljena s 20 istraživača: Nikica Barić, Alfred Bing, Branka Boban, Dunja Bonacci, Mirjana Domini, Hrvoje Glavač, Igor Graovac, Vesna Ivanović, Tvrtko Jakovina, Vjeran Katunarić, Davorka Matić, Ivica Miškulin, Zoran Oklopčić, Ivan Pađen, Drago Roksandić, Tonči Šitin, Robert Skenderović, Dubravka Ugrešić, Radovan Vukadinović i Ozren Žunec.

Nikica Barić: Moram priznati da mi to nije jasno.

U sljedećem radu (Domobranstvo Nezavisne Države Hrvatske 1941. - 1945., 67 - 86) Nikica Barić predstavlja ustrojstvo domobranstva i odnose domobrana prema Nijemcima, ustašama i Talijanima.

Te su priloge napisali povjesničari s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Vladimir Geiger, dr. sc. Nikica Barić i dr. sc. Mario Jareb.

Moj bivši protivnik u ratu dr. Nikica Barić, sada direktor Instituta Domovinskog rata, kaže da nisu mogli naći nikakav trag ratnog zločina u onome što je radio Kapetan Dragan.

Nikica Barić: Mislim da mogu reći da nije.

Nikica Barić, povjesničar koji je mnogo pisao o Drugome svjetskom ratu u Hrvatskoj, smatra da je " puno važnije kakvo će biti načelno stajalište o pitanjima zločina Drugog svjetskog rata, nego da se eventualno uhite i sude malobrojne žive osobe koje su ih naredile ili izvele ".

13. veljače 2008. POVIJESNE DVOJBE Dr. Nikica Barić o stavovima predsjednika Mesića Povjesničar Barić: NOB je iskorišten za osvajanje vlasti Autor ZVONIMIR DESPOT Foto: Saša Zinaja Predsjednik Stipe Mesić objavio je danas u Novom listu članak u kojemu brani borce NOB-a.

Je li tijekom akcije Oluja 1995. u Hrvatskoj izvršeno etničko čišćenje Srba u emisiji Most Radija Slobodna Evropa razgovarali su povjesničari: Nikica Barić, suradnik Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, i Bojan Dimitrijević, suradnik Instituta za...

Nikica Barić s Instituta za povijest doktorirao je na temu tzv. Republike Srpske Krajine i temeljito je proučavao civilnu i vojnu strukturu te paradržavne tvorevine.

Nikica Barić, povjesničar na Hrvatskome institutu za povijest, izjavio je u povodu današnje oslobađajuće presude Haaškoga suda hrvatskim generalima da će u političkom smislu takva presuda osnažiti položaj Hrvatske.

Knjiga je promovirana u prosincu 2007. u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu; njeni recenzenti su general Anton Tus, dr. sc. Zdenko Radelić i dr. sc. Nikica Barić.

Kao recenzenti se navode dr. sc. Nikica BARIĆ i dr. sc. Zdenko RADELIĆ.

Povjesničar Nikica Barić nije čuo za slučaj da se čitav grad proglasi takvim spomen-područjem.

Nikica Barić: Kao povjesničar, moram reći da drukčije razmišljam i drukčije gledam na sve to nego tužiteljstvo Haškog suda.

Nikica Barić: Oluja je prije svega akcija Republike Hrvatske s ciljem da se porazi oružana pobuna.

Nikica Barić: Slažem se s tim da su hrvatska i srpska strana tijekom cijelog rata pregovarale, da su između njih postojali kontakti, ali ne mislim da je Milošević predao Krajinu u ruke Hrvatima.

Prikaz knjige: Zdenko Radelić, Davor Marijan, Nikica Barić, Albert Bing i Dražen Živić.