Sve što je obredni zakon nalagao bilo je samo znamenje onoga što je imalo u Novome zavjetu nadoći i zato je morao nestati kao što jutarnje crvenilo nestaje kad sunce izađe.

Starozavjetna proroštva Duh privodi ispunjenju u Kristu, čije otajstvo objavljuje u Novome zavjetu.

U Starome zavjetu slikovita upotreba pastira i stada nastavlja se na promijenjen način u Novome zavjetu.

Osim prijevoda i stručnog tumačenja četiriju propovijedi znamenitoga crkvenog oca Ivana Damaščanskoga o Blaženoj Djevici Mariji knjiga je opremljena biografijom Ivana Damaščanskoga, te pruža čitatelju prikaz spomena Blažene Djevice Marije u Novome Zavjetu, upoznaje ga s nazivom Bogorodica u otačko doba citirajući i navodeći 19 otačkih autora, prenosi nauk II. vatikanskog koncila o Djevici Mariji te pridodaje još dva poglavlja o Djevici Mariji Majci Crkve i o Isusu Kristu prvorođencu.

Tu odmah treba svratiti pozornost kako se već u Novome zavjetu pokazuje da iako Bog već za ovozemaljskoga života ozdravlja mnoge ne ozdravlja sve, kao i da ne postoji nužna uzročno-posljedična veza između grijeha i bolesti.

U Novome zavjetu nema podvojenosti između liturgije i života.

U Novome Zavjetu karakterističan je slučaj zgrbljene žene te slučaj gluhonijemoga, koje je Isus oslobodio: oni nisu bili pod potpunim opsjednućem đavla, ali je njegova prisutnost kod njih izazivala teške fizičke smetnje.

No, ako malo zavirimo u Bibiju, opazit ćemo, iznenańeni, da se u njoj često govori protiv magije i vračara i u Starome i u Novome Zavjetu.

U Novome Zavjetu naš je Gospodin Isus Krist upozorio kako trebamo biti svjesni velike đavolove moći te da ga ne izazivamo i da se ne prestanemo boriti protiv njega.

I u Starome i u Novome zavjetu nalazimo izričite osude ovakvih praksa: Ne vršite nikakvu vrst gatanja ili magije...; ne obraćajte se vračarima niti gataocima; nemojte ih pitati za savjet da se ne okaljate preko njih (Lev zak 20. 27).

U Novome zavjetu Isus liječi uzete, gubave, slijepe, gluhe i nijeme.

Pravednost u Starome i Novome zavjetu: starozavjetni Zakon i pravednost u svjetlu Saveza, starozavjetna pitanja u vezi s pravednošću i nepravdama i pokušaji odgovora, mesijanizam.

Na saboru je ta »isto-izvornost« istaknuta i na drugim mjestima posebice u LG 26 u kojem se ističe kako se Kristova Crkva »nalazi u svim zakonitim mjesnim zajednicama vjernika, koje su, ukoliko su u vezi sa svojim pastirima, i same u Novome zavjetu nazivaju Crkvama«.

Ta i u Bibliji, Novome Zavjetu stoji pouka da kada tražimo, da vjerujemo da smo već primili.

U njoj je, iznijevši nekoliko činjenica o Duhu Svetome u Starom zavjetu i o istome Duhu u Novome zavjetu, o Duhu koji lebdi ponad voda ali i u ljudskim srcima, rekao je sabranoj vjerničkoj zajednici i ovo: Gdje ima ljudi koji se zalažu da žive u miru s drugima i spremni su učiniti sve da bi smanjili napetost, i ondje je prisutan Duh Božji.

Josipe u novome zavjetu sigurno nećeš naći pokolj djece, ukoliko si ga čitao vidjet ćeš, a mi kršćani smo sljedbenici novog zavjeta, istina priznajemo i stari zavjet iz razloga što je kršćanstvo nastalo iz vjere " izabranog naroda " ali ćeš vidjeti da se u novome zavjetu poriču sve stvari tipa " oko za oko... " i zamjenjuje ih " tko tebe kamenom... " kažem ti, imaš izraženo, površno tumačenje i površno razumijevanje simboličkog značaja prikaži cijeli komentar

Bog se, dakle, u Starome zavjetu objavljuje jednome narodu, dok se u Novome zavjetu u jednome čovjeku objavljuje svim narodima.

U Novome zavjetu ne postoji ovaj izraz direktno, no njime se izriče središnja misao proslova Ivanovog evanđelja: I Riječ tijelom postade i nastani se među nama (Iv 1,14).

No Bog i u Starome i u Novome zavjetu naviješta sud.

U Novome zavjetu Krist je predstavljen kao zagovornik, rekao je Papa, jer je on »svećenik i žrtva« za grijehe svijeta, kako to naučava Poslanica Hebrejima.

U Novome zavjetu može se navesti slučaj rodoskvrnitelja iz Korinta (1 Kor 5, 1 - 5), a Crkva u tekstu iz Matejeva evanđelja (Mt 18, 18: »Zaista, kažem vam, što god svežete na zemlji, bit će svezano na nebu; i što god odriješite na zemlji, bit će odriješeno na nebu«) upućuje na temelj svoje prakse da iz zajednice udalji grešnika koji ne prihvaća izrečene mu opomene.

No, baš kao i cijela problematika, mreža u Novome zavjetu ima višestruko raznoliko značenje: ostaviti mreže i krenuti za Isusom je jedno značenje; otisnuti se na pučinu i baciti mreže ima drugo značenje.

Raditi vlastitim rukama jest izričaj koji se više puta javlja u Novome zavjetu, posebice kod svetoga Pavla.

Poslanice koje stoje u Novome Zavjetu kao Pavlove, samo djelomično iznose učenje istinskog Pavla iz Tarsa Kilikijskog, a velikim djelom su redakcije ljudi koji su se, po rušenju Hrama, otuđili od izvornog, nazarenskog kršćanstva.

U Starome zavjetu navodi se primjer i učenje čitave teorije molitve, koja se pretpostavlja u Novome zavjetu i preko Kristovog primjera i upute pokazuje na njegovo djelo.

Neosporna biblijska činjenica koja jasno uka zuje na prvenstvo Simuna Petra među dvanaestoricom apostola, kao i njegovu važnost i središnju ulogu u drami Kristova ovozemaljskoga poslanja, jest ta što ga se u Novome zavjetu čak 195 puta spominje po imenu (npr.

Tridentski sabor, sjednica 23, gl. 4) pa tvrde da se u Novome zavjetu svećeništvo zove samo ono što pripada svima koji su oprani u svetoj vodi krštenja, da se ona zapovijed kojom je Isus Krist na posljednjoj večeri naredio apostolima da čine ono što je bio on učinio izravno odnosi na čitavu Crkvu vjernika, pa da je tek kasnije nastalo hijerarhijsko svećenstvo.

Tako o biblijskoj vjeri kao temelju i snazi za život piše Božo Lujić, stavljajući naglasak na Abrahama kao prauzora vjere u Starome, ali i Novome zavjetu (Poslanica Hebrejima).

U Novome zavjetu Isus objašnjava duboki razlog posta, stigmatizirajući držanja farizeja, koji su strogo obdržavali propise nametnute zakonom, ali im je srce bilo daleko od Boga.

Izraz agape, mnogo puta prisutan u Novome zavjetu, označuje požrtvovnu ljubav onoga koji isključivo traži dobro drugoga; riječ eros pak izražava ljubav onoga tko želi posjedovati ono što mu nedostaje te čezne za sjedinjenjem s ljubljenim.