Na dno iskopane jame stavlja se sloj sitne zemlje, na njega mješavina zrelog stajnjaka i mineralnog NPK gnojiva formulacije i količine koja će se odrediti nakon provedene kemijske analize tla.

Ako u tlo nije moguće unijeti stajnjak u jesen, onda se to treba učiniti što ranije u proljeće, ali svakako uz dodatak NPK gnojiva.

U kućnim vrtovima gdje uzgoj nije toliko intenzivan kao na plantažama, dovoljno je stabla svake treće godine gnojiti s 30 kg stajskog gnoja te svake jeseni dodati oko 1 kg mineralnog NPK gnojiva

Zasipavanje jame i meliorativna gnojidba (gnojidba na zalihu) obavlja se tako, da se jedna trećina izbačene zemlje (zdravica mekota) izmiješa sa 2 do 3 kg mineralnog NPK gnojiva formulacije koje se najčešće koriste u voćarstvu (7:14:21 ili 5:20:30 i sl.) i cca 5 kg zrelog stajnjaka.

Na dno rupe obično se stavlja do 100 g NPK gnojiva i zemljišni insekticid, koji se pokriju tankim slojem tla da se izbjegne direktan kontakt s korjenovim sustavom.

Tablica 9.1 - 5: Trošak mjere u podsektoru proizvodnje NPK gnojiva

USPJEH SADNJE MOŽEMO POVEÄ ATI lozni cjepovi se namaču u vodi 24 do 48 sati prije sadnje nekoliko sati prije sadnje cjepove namačemo u smjesi načinjenoj od vode, zemlje u koju sadimo i svježeg stajskog gnoja u jednakim omjerima sadnice se prilikom pripreme i sadnje ne smiju dugo izlagati suncu i vjetru pri sadnji upotrijebimo zreli stajski gnoj pomiješan s tresetom cjepove za sadnju prije konačnog zagrtanja zalijemo sa 4 5 l vode prije konačnog sloja zagrtanja u jamu dodamo 2 šake NPK gnojiva (7:20:30 ili 7:14:21) sadimo uvijek parafi nirane cjepove jer su sigurniji i veći je postotak prijema parafinirani cjepovi se ne isušuju brzo, brže tjeraju i bolji je porast

Kompleksna NPK gnojiva i ureu najbolje je (u pravilu) primjeniti (pod brazdu ili posebnim aplikatorom na dubinu najvećeg rasprostiranja korijenovog sustava) u mirovanju loze, od pada lista pa sve do proljetnog kretanja vegetacije.

U zahtjevnije biljne akvarije osim gnojiva s mikroelementima i željezom, dodaju se još i makroelementi (NPK gnojiva).

Mjera će se primijeniti u etapama do 2020. g. u sektoru proizvodnih procesa, podsektor proizvodnja NPK gnojiva.

Ova mjera obuhvaća apsorpciju plinova iz reaktora i granulatora postrojenja za proizvodnju NPK gnojiva kao i optimizaciju procesa proizvodnje.

Preporučuje se davati i određene količine stajskog gnoja (do 15 - 20 t/ha). 2/3 NPK gnojiva unese se u tlo s osnovnom obradom ili predsjetvenom pripremom, a 1/3 u prihranjivanju pred početak intenzivnog porasta.

Ostala NPK gnojiva, osim NPK 8 - 16 - 24 koja se koriste u osnovnoj gnojidbi, služe za predsjetvenu gnojidbu, posebno strnih žitarica i gnojidbu travnjaka.

U praksi se najčešće daju čista fosforna i kalijeva gnojiva (superfosfat, kalijeva sol), a u novije vrijeme kompleksna NPK gnojiva s niskim sadržajem dušika (NPK 7 - 14 - 21, NPK 5 - 20 - 30 ili NPK 7 - 20 - 30), a u tla s dovoljnim sadržajem kalija unosi se formulacija NPK 15 - 52 - 0 (MAP).

I za kraj, treba voditi računa da je iskoristivost elemenata iz mineralnih NPK gnojiva: 30 - 50 % dušika, 20 - 30 % fosfora (i manje) te 50 - 60 % kalija, a kod organskih peletiranih Italpollina gnojiva 95 %.

Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu treba nabaviti NPK 20 - 10 - - 10 ili NPK 15 - 15 - 15. Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300 - 400 kg/ha NPK 8 - 26 - 26 ili NPK 15 - 15 - 15 ili NPK 20 - 10 - 10. Nakon gnojidbe tratinu obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno.

S osnovnom obradom u tlo se unosi polovica osnovne gnojidbe NPK-gnojiva, zatim se 1/3 dodaje u tlo u pripremi tla za sjetvu, a ostatak se biljkama dodaje u obliku prihranjivanja, što se prvenstveno odnosi na dušićna gnojiva, i to do trenutka kad listovi rozete još nicu zatvorili redove.

Kristalon vodotopiva NPK gnojiva predstavljaju kompletan asortiman formula pogodnih za:

U konvencionalnoj se proizvodnji, osim stajskog gnoja, primjenjuju mineralna (NPK) gnojiva.

Za jesensku gnojidbu s dubinskom obradom uglavnom služe složena NPK gnojiva.

B. 1. Tip: Složena mineralna dušićno-fosforno-kalijeva ili složena mineralna NPK gnojiva

Obrada jame, panja, okoliša te gnojidba na zalihu provodi se odmah s otprilike 3 kg NPK gnojiva.

Uz to potrebno se je rukovoditi činjenicom da normalno razvijeno stablo masline s 10 kg ploda potroši 0,6 kg dušika, 0,3 - 0,4 kg fosfora i 0,6 - 0,7 kg kalija iz čega proizlazi osnovna gnojidba u jesen s oko 2,0 kg NPK gnojiva formulacije 5:20:30 ili 7:20:30 ili slične formulacije, te oko 2 kg KAN-a ili 1 kg UREE u prihranjivanju u proljeće.

Masline koje se uzgajaju na flišu, tzv. bijeloj zemlji " oskudijevaju na većini hranjiva, a kako su ta tla uglavnom alkalična potrebno je davati sulfatna NPK gnojiva, gdje je kalij u obliku kalijeva sulfata (npr.

NPK 5:20:30, NPK 7:14:21), jer nešto jače smanjuju lužnatost nego kloridna NPK gnojiva (7:20:30, NPK 6:18:36, NPK 10:30:20).

Klasičanom metodom, predsjetvenom obradom u tlo se unese određena količina mineralnog NPK gnojiva. 50 % dušika iz takvog gniojiva ubzo će propasti (u zrak ili u tlu).

U startnoj gnojidbi treba koristiti NPK gnojiva s naglašenom fosfornom komponentom.

Kad se ne koriste pojedinačna P i K gnojiva potrebna količina NPK gnojiva kompromis je između potrebe u fosforu i kaliju (kalkulator prikazuje bilancu hraniva, odnosno suvišak " " ili manjak " - " N, P 2 O 5 i K 2 O).

Kako je već poznato, većina tala siromašna su fosforom pa se odabiru NPK formulacije s istaknutim fosforom, što znači da će se uzeti formulacija kojoj je drugi broj (srednji) veći ili jednak trećem unutar omjera triju hranjiva NPK gnojiva.

Preporuka je upotreba tekućih kompleksnih NPK gnojiva (s jednakim omjerom dušika i kalija i manjim omjerom fosfora, npr.