Očekivani odziv objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na svaki začetni događaj bit će jedan od sljedećih odziva, navedenih prema značaju: a) pretpostavljeni začetni događaj ne uzrokuje nikakav ozbiljni sigurnosni učinak ili uzrokuje samo promjene u objektu u kojem se obavlja nuklearna djelatnost u pogledu sigurnog statusa zbog unutarnjih karakteristika; b) nakon pretpostavljenog začetnog događaja, nuklearno postrojenje ostaje u sigurnom stanju zbog pasivnih sigurnosnih karakteristika ili djelovanja sigurnosnih sustava, koja su stalno u stanju pripravnosti i dovode se u stanje pogona kao odziv na pretpostavljeni začetni događaj; c) nakon pretpostavljenog začetnog događaja objekt u kojem se obavlja nuklearna djelatnost doveden je u sigurno stanje provedbom definiranih postupaka. 4. Ispunjenje uvjeta prema podstavcima 1. i 3. mora biti dokumentirano u projektu determinističkom ili vjerojatnosnom sigurnosnom analizom. 5. Radi sigurnog pokretanja i normalnog pogona tijekom događaja iz članka 2., podstavka 8. i 17. ovog Pravilnika, nenormalnog pogona, graničnog projektom predviđenog kvara i, u izvjesnoj mjeri, za vrijeme određenih teških nesreća, projekt nuklearnog postrojenja mora ispuniti sljedeće osnovne sigurnosne funkcije: a) osiguranje podkritičnosti; b) odvođenje topline; c) zadržavanje radioaktivnih tvari unutar fizičkih barijera; d) regulacija i ograničenje količine i vrste radioaktivnih tvari ispuštenih u prirodni okoliš. (3) Obrana po dubini: 1. Obrana po dubini mora biti podijeljena u pet razina, pri čemu je karakteristično za: a) prvu razinu zaštite sprječavanje stanja nenormalnog pogona i kvarova sustava; b) drugu razinu zaštite prepoznavanje i ograničavanje razvoja stanja nenormalnog pogona tako da spriječi njihovu eskalaciju u izvanredno stanje; c) treću razinu zaštite upravljanje graničnim projektom predviđenim kvarovima kako bi se postigli stabilni i prihvatljivi uvjeti nakon takvih događaja; d) četvrtu razinu zaštite pobrinuti se za nesreće izvan projektne osnove, spriječiti njihov daljnji razvoj i zadržati ispuštanje radioaktivnih tvari na minimalnoj mogućoj razini, da se u slučaju određenih teških nesreća ublaže njihove posljedice; e) petu razinu zaštite ublažavanje radioloških posljedica značajnih ispuštanja radioaktivnih tvari do kojih dolazi kao rezultat izvanrednog stanja. 2. Koncept obrane po dubini mora se uključiti pri projektiranju objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost na način da projekt mora: a) koristiti konzervativni pristup osiguranju nuklearne sigurnost s ciljem ograničenja pojave pogonskih događaja; b) osigurati višestruke fizičke barijere protiv istjecanja radioaktivnih tvari u radno okruženje i u prirodni okoliš; c) osigurati višestruke sustave i komponente za obavljanje sigurnosnih funkcija koje osiguravaju učinkovitost fizičkih barijera i ublažuju posljedice kvara na njima; d) neovisno o unutrašnjim sigurnosnim karakteristikama, također uključiti pouzdane sustave i komponente za osiguranje sigurnosti; e) uključiti preventivne mjere protiv pojavljivanja pogonskih događaja, kako bi se prevladale i ublažile posljedice uporabom sustava, struktura i komponenti, te pogonskih propisa; f) osigurati dodatnu kontrolu objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost pomoću automatskog pogona sigurnosnih sustava i intervencija od strane odgovarajućih djelatnika. 3. Vezano za koncept obrane po dubini, projektom objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost se mora, uz visok stupanj vjerojatnosti, spriječiti: a) opasnost po integritet fizičkih barijera; b) kvar fizičkih barijera kad je njihova funkcija potrebna; c) kvar barijere kao rezultat kvara druge fizičke barijere. 4. Projekt mora osigurati da druga razina obrane po dubini može u najvećoj mjeri spriječiti eskalaciju pretpostavljenih začetnih događaja u izvanredna stanja. 5. Projekt mora uzeti u obzir činjenicu da postojanje višestrukih razina obrane po dubini nije dovoljno za osiguranje kontinuiranog pogona objekta u kojem se obavlja nuklearna djelatnost ako je jedna razina zaštitite nedjelotvorna.