Nacionalna i ekonomska zavisnost hrvatskih zemalja, zakašnjeli i spor razvoj kapitalističkih odnosa, uz zadržavanje ostataka feudalne epohe, dat će oznaku čitavom društveno-ekonomskom razvoju, usporedo s tim i specifične karakteristike razvoju radničkog pokreta i ekonomskom položaju radničke klase. (Kovačević, 1972: 389) Prema Vladi Oštriću nemoguće je dati ujednačene zaključke i ocjene kada je riječ o razvoju radničkog pokreta na području nekadašnjih jugoslavenskih zemalja, ako se uzmu u obzir različiti uvjeti i utjecaji pod kojima su se ovi formirali. (Oštrić, 1964: 144 - 145) Radništvo u Hrvatskoj i Slavoniji u početku se stihijski sukobljavalo s kapitalistima (paljenje poslovnih objekata, spontane pobune) i do 1867. godine svaki pokušaj organiziranja radnika sprječavan je najstrožim kaznama.