Deset milijuna godina prije nego što su ljudi živjeli na zemlji, KITOVI su plivali oceanima.Kitovi spadaju među najstarija i najinteligentnija živa bića.Oni su i najveći stvorovi, a ujedno mirni i dražesni.Kitovi, DUPINI i PLISKAVICE čine čudnovatu skupinu SISAVACA.Toplokrvni su, ali za razliku od tuljana, nemaju krzna jer im debeli sloj masnog potkožnog sala održava tjelesnu temperaturu.Dijele se na zubate (KITOVI ZUBANI) i bezube (USANI). Kitovi zubani, kao što je PRAVA PLISKAVICA, imaju desetke oštrih zuba za hvatanje ribe i drugog skliskog plijena.Prava pliskavica je vrlo vesela, vrlo inteligentna i jedna je od najnježnijih prema ljudima.Kitovi usani, kao što je VELIKI SJEVERNI KIT, imaju češljastu us, poznatu i kao kitova kost, kojom filtriraju planktone iz mora.Postoji desetak različitih vrsta kitova zubana, od umiljate pliskavice do okrutnog KITA UBOJICE (ORKE), koji jede gotovo sve što se u moru može naći.Među usane spadaju GRBAVI i PLAVETNI kitovi, koji se hrane filtriranjem sitnih morskih organizama (PLANKTONA) kroz us (rožnati nabori). Plavetni kit je najveća životinja koja je ikad živjela na Zemlji, a pliva po svim oceanima.Plavetni kitovi mogu živjeti i do 80 godina.Koža na vratu plavetnog kita izbrazdana je mnogim ždrijebovima i može se jako proširiti kad se kit hrani.Budući da svi kitovi i dupini udišu zrak, moraju u određenim razmacima isplivati na površinu.Kitovi i dupini plivaju pomicanjem peraje gore-dolje, dok RIBE miču peraje lijevo-desno.Kitovi su dovedeni u veliku opasnost zbog nesmiljena lova, pa se 21 vrsta kitova nalazi na službenom popisu ugroženih vrsta.Danas je kitolov zabranjen, u nadi da će se broj kitova povećati.Svi kitovi i većina dupina žive u moru; pet vrsta dupina živi u rijekama.Neki kitovi, poput GRBAVOG KITA i Orke, žive u svim oceanima; drugi, kao što su NARVAL i BELUGA, žive samo na području ARKTIKA.Mnogi kitovi provode zimu u toplim morima, a ljeto u blizini sjevernog ili južnog pola, prelazeći velike udaljenosti od oceana do oceana.SIVI KITOVI putuju na jug da bi kod KALIFORNIJE izlegli svake zime jedno mlado.Zatim majka s mladim kreće na dugo putovanje uz obalu prema BERINGOVOM MORU i ARKTIČKOM OCEANU.Kitovi se razmnožavaju, kao i drugi sisavci, oplodnjom.Ženke obično rađaju u toplim morima, jer mlado ima vrlo malo sala za održavanje topline.Veliki kitovi uglavnom rađaju jedno mlado svake druge godine.Novorođeni kit mora odmah nakon poroda naučiti udisati zrak, inače će se utopiti.Mora i zaroniti da bi posisao mlijeko iz majčine sise.U prvim danima života mladunče uči sisati i izlaziti na površinu po zrak.Kad se rodi mlado plavetnoga kita, teško je 2,7 tona, a dugačko 8 metara.Mlado siše majčino mlijeko još sedam mjeseci prije nego počne upotrebljavati vlastitu us.Nakon ronjenja kitovi se dižu na površinu da ispušu topli, vlažni zrak iz pluća