Iznio je podatak da je opća/obiteljska medicina implementirana zadnje desetljeće u sustav u Italiji i da se trenutno redefinira pozicija postoji potreba i nužnost moderne zdravstvene zaštite.

Naime, obiteljska medicina trebala bi biti temelj sustava, a sve više postajemo produžena ruka administracije.

Dodao je da je ovo rezultat nerazumijevanja sustava koji nisu radili informatičari, niti ljudi koji su radili u obiteljskoj medicini zbog čega je obiteljska medicina opterećena poslovima koji nisu nužno vezani uz liječenje pacijenata.

Obiteljska medicina i uopće zdravstvo prevencijom će popraviti zatečeno stanje.

Radi se o nepotrebnom trošenju sredstava, na koje je obiteljska medicina upozoravala godinama, i ponovo neprekidno u toku ove dvije reformske godine.

U 2008. i 2009. godini učinjene su manje formalne izmjene obrasca Izvješća, a od 2010. godine ponovno se ukidaju S-kolesterol i kompletna pretraga urina, a uvodi sedimentacija Provedba preventivnih pregleda pokazala je kako je upravo opća/obiteljska medicina ona djelatnost u kojoj se sveobuhvatno i s vrlo malim troškovima mogu provoditi preventivne i druge mjere.

Health Insurance Committee, skupa s odabranim hrvatskim ekspertima iz više specijalnosti (farmakoterapija, obiteljska medicina, javno zdravstvo, kliničke discipline itd.), prevela je adaptirala smjernice za pripisivanje lijekova koje se koriste u zdravstvu Australije.

Iako se ovi postulati prevencije primjenjuju na svim razinama zdravstvene zaštite, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, školska medicina, patronažna djelatnost, Zavod za javno zdravstvo, odnosno njegov Odjel za javno zdravstvo) ipak bi bilo daleko efikasnije osmisliti jedan integralni Nacionalni Program prevencije kardiovaskularnih bolesti koji bi sve te parcijalne aktivnosti povezao u jednu cjelinu.

Primarna zdravstvena zaštita i obiteljska medicina

Lesi se vratio kući:) Bigulice, mudrolijom Andrije Hebranga iz 93 godine privatizirala se obiteljska medicina, čime je započeo proces rastakanja javno-zdravstvenog sustava.

Općina Primošten prošlog je mjeseca najavila gradnju doma zdravlja korisne površine 700 kvadrata, koja će ukupno, s izgradnjom kompletne komunalne infrastrukture (među ostalim kanalizacijskog sustava u dužini od jednog kilometra), te sa suvremenom opremom za ordinacije (ginekološki i stomatološki odjel, pedijatrija, opća obiteljska medicina, dvije jedinice za manje kirurške zahvate) i laboratorij koštati osam milijuna kuna.

U što god je taknuo, Milinović je napravio samo kaos... obiteljska medicina, ljekarne, bolnice i računanje njihovih troškova, politika lijekova, pomagala, 6 - mjesečni recepti...

Obiteljska medicina je medicinska disciplina u kojoj je osnovna dijagnostička i terapijska metoda rada ljudska riječ.

Najveći problem su zemlje u kojima obiteljska medicina nije priznata kao specijalizacija: u Austriji na tom polju postoji pomak i tamo bi se to priznavanje trebalo uskoro realizirati.

Opća/obiteljska medicina dr. med./dr. spec. opće medicine

Obiteljska medicina općenito se okrivljuje za veliku stopu bolovanja, posebice kada je riječ o dugotrajnim izbivanjima s posla, ali o tome ne odlučuju liječnici nego Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, točnije njihovi kontrolori kaže dr. Gmajnić za Glas Slavonije.

Specijalističko usavršavanje iz obiteljske medicine odvija se u tri glavne cjeline pa je sukladno tome potrebno definirati i uvjete za sve tri vrste ustanova: 1. Teorijska izobrazba odvija se na medicinskim fakultetima u okviru specijalističkog poslijediplomskog studija »Obiteljska medicina« 2. Specijalističko usavršavanje na bolničkim odjelima, prijemnim i specijalističkim ambulantama te specijalističkim ambulantama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dijagnostičkim laboratorijima i kabinetu vještina se odvija na ustanovama koje su ovlaštene za provođenje specijalističkog usavršavanja 3. Dio specijalističkog usavršavanja obavlja se u ordinacijama obiteljske medicine glavnog mentora i/ili mentora te u kabinetu vještina Specifični uvjeti specijalističke ordinacije obiteljske medicine u kojoj se provodi dio specijalističkog usavršavanja za vrijeme specijalizacije jesu: a) Dostatan broj i raznolika dobna struktura bolesnika u skrbi kako bi se specijalizant mogao upoznati sa širokim spektrom zdravstvenih i socijalnih problema (1000 - 2000 osoba u skrbi) b) Mentor mora biti nositelj tima, te mora tijekom specijalizacije u razdoblju od 5 godina objaviti najmanje jedan rad u koautorstvu sa specijalizantom c) Ordinacija obiteljske medicine u kojoj se provodi specijalizacija mora biti opremljena u skladu s propisanim minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti d) U ordinaciji se provodi organiziran rad (naručivanje, rad s posebnim skupinama bolesnika, planirana i programirana skrb za kronične bolesnike) e) Uz rad u ordinaciji provodi se zbrinjavanje bolesnika u kući (kućne posjete, kućno liječenje, palijativna, potporna i terminalna skrb) f) U ordinaciji je organiziran timski rad i suradnja sa ustanovama i službama na primarnoj razini, u lokalnoj zajednici, te strukturirana i programirana suradnja sa kolegama iz specijalističko-konzilijarne i bolničke razine zaštite g) Ordinacija je uključena u sve javno-zdravstvene i preventive programe h) U ordinaciji se redovito provodi procjena i evaluacija rada

Završetkom specijalizacije specijalizant obiteljske medicine mora: poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima komunikacijske vještine (3) poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3) biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) Osnovne kompetencije specijalizacije iz obiteljske medicine Završetkom specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant treba steći slijedeća znanja i sposobnosti: 1. medicinskog eksperta, što uključuje primjenu medicinskog znanja, vještina i profesionalnih stavova u pružanju pacijentu-usmjerene sveobuhvatne zdravstvene zaštite 2. komunikatora, što uključuje uspostavljanje učinkovitog odnosa između liječnika i bolesnika 3. suradnika, što uključuje rad unutar zdravstvenog tima s ciljem postizanja optimalne zdravstvene zaštite za bolesnika 4. organizatora i upravljača (»manager«), što uključuje učinkovito djelovanje unutar cjelokupnog zdravstvenog sustava, učinkovitu organizaciju vlastite prakse, grupne prakse donošenje odluka o rasporedu sredstava i vlastiti doprinos efikasnom funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava 5. zastupnika interesa osobe u skrbi što uključuje odgovorno korištenje znanja i sposobnosti s ciljem unapređenja zdravlja pojedinca, lokalne zajednice i cjelokupne populacije 6. učenika i učitelja, koji trajno uči i unapređuje vlastito znanje i sposobnosti, ali i pridonosi stvaranju, širenju i primjeni medicinskog znanja. 7. profesionalca koji je usredotočen na zdravlje pojedinca ali i cijele zajednice i društva, na način da obavlja svoje profesionalne obveze na najvišoj stručnoj razini, poštuje postojeću regulativu te se u osobnom ponašanju pridržava visokih moralnih i etičkih standarda. 8. liječnika koji pruža osobnu, primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu pojedincima i obiteljima u ordinaciji, u domovima bolesnika i u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest i prati ih za vrijeme liječenja u drugim zdravstvenim ustanovama 9. liječnika koji je osposobljen raditi timski sa suradnicima u obiteljskoj medicini, suradnicima iz drugih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, iz drugih razina zdravstvene zaštite i suradnicima iz drugih sektora 10. stručnjaka za praćenje i analizu zdravstvenog stanje pučanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog liječnika i zajednice u kojoj radi. 11. liječnika koji provodi mjere primarne zdravstvene zaštite za određene populacijske skupine ili definirane zdravstvene probleme prema Programu mjera zdravstvene zaštite 12. stručnjaka za unapređenje zdravlja, prevenciju dijagnosticiranje i liječenje akutnih i epizodnih zdravstvenih problema kao i hitnih stanja, te za prevenciju, dijagnosticiranje, liječenje i praćenje bolesnika koji boluju od najčešćih kroničnih bolesti u populaciji 13. stručnjaka za ocjenu i unapređenje kvalitete vlastitog rada 14. stručnjaka koji sudjeluje u izobrazbi studenata i liječnika obiteljske medicine te trajnom unapređivanju programa specijalizacije obiteljske medicine 15. aktivnog učesnika u istraživanjima i razvoju iz područja obiteljske medicine. (Točke 14. i 15. obvezne su za specijalizante za akademske ustanove, a poželjne za sve specijalizante) 1. Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina Specijalizanti moraju razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema: a) uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva b) specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnosa liječnik-bolesnik c) specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja d) specifičnosti morbiditeta i mortaliteta e) povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka f) posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost g) obiteljski pristup h) orijentacija zajednici 2. Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada b) provoditi kućne posjete i kućno liječenje, palijativnu, potpornu i terminalnu skrb c) voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala d) timski raditi i organizirati tim te suradnju s pacijentima i zajednicom e) znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite te sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite f) provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika g) voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju h) planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti i) usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi j) znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja 3. Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati osnove medicinske genetike fetalni razvoj te poremećaje u razvoju fetusa, novorođečenta i dojenčeta b) provoditi antenatalnu i neonatalnu skrb c) poznavati i pratiti rast i razvoj djeteta predškolske i školske dobi, pubertet, adolescenciju te razvoj osobnosti i odrastanje d) poznavati i pratiti spolni razvoj i ponašanje te preporučiti najprihvatljivije metode kontracepcije odnosno provoditi mjere planiranja obitelji e) poznavati i razumjeti zdravstveno ponašanje i devijacije u razvoju i ponašanju f) znati prepoznati, sprječavati i suzbijati neželjene promjene zdravstvenog stanja uvjetovane učinkom općeg i radnog okoliša, bolesti profesije i profesionalne bolesti g) znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji h) usvojiti i primijeniti metode zdravstvenog odgoja i) provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja j) poznavati fiziologiju i patologiju starije dobi i starenja 4. Medicina i društvo Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju, socijalne grupe i klase b) poznavati metode socioloških istraživanja c) znati objasniti socijalne i klasne razlike i bolesti, razumjeti korištenje zdravstvene zaštite, te znati socijalne uzroke bolesti d) znati opću metodologiju zdravlja u zajednici te načela socijalne zaštite i identificirati i predložiti rješenja za najčešće socijalno medicinske probleme e) poznavati metode planiranja, programiranja i praćenja zdravstvene zaštite 5. Istraživanja i unapređenje kvalitete rada u obiteljskoj medicini Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati metode istraživanja u obiteljskoj medicini, planirati istraživanje te ga provesti prema primjerenom istraživačkom postupku b) znati interpretirati rezultate istraživanja te ih publicirati c) znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati d) postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima e) primjenjivati smjernice za rad f) usvojiti originalan način razmišljanja i osposobiti se za kritičku procjenu znanstvenih i stručnih članaka i drugih materijala 6. Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: a) obrazložiti što je očuvanje i unapređenje zdravlja (u komparaciji s preventivom) i potkrijepiti primjerima na pojedincima ili grupi populacije za koju skrbi b) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada u obiteljskoj medicini c) primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje pojedinca, njegove obitelji i zajednice d) demonstrirati, na primjerima bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje e) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest f) učinkovito rješavati raznolike kliničke probleme primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu g) pružati učinkovitu skrb za bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnu skrb h) usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: uzimanje anamneze, klinički pregled, liječenje i komunikacija s bolesnikom i kolegama; dijagnostika i liječenje bolesti; usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi 7. Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati: a) teoriju organizacije te elemente, strukturu i funkcioniranje zdravstvenog sustava, metode upravljanja i rukovođenja b) zdravstvenu potrošnju i cijene zdravstvenih usluga c) međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje d) postupke i metode racionalizacije zdravstvene potrošnje i sustave kontrole, analize odnosa troška i dobiti (cost benefit) e) određivanje standarda i normativa, mreža zdravstvenih ustanova f) načine financiranja zdravstvene zaštite kod nas i u svijetu 8. Interna medicina (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih internističkih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju 40 bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 10 pacijenata 23. Fizikalna medicina (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine će znati dijagnostički postupak, mogućnosti funkcionalnog liječenja i metoda fizikalne terapije te rehabilitacijski postupak kod najčešćih bolesti i poremećaja lokomotornog sustava: spušteno stopalo, haluks valgus i varus, hondromalacija patele, osteoartrirtis velikih zglobova i kralježnice, smrznuto, bolno rame, epikondilitis, sindrom karpalnog tunela, fibromijalgija, akutna poliartralgia, akutna monoartralgia, sinovitisi i tendinitisi, burzitis, reumatoidni artritis, osteoporoza b) znati će izvesti: klinički pregled lokomotornog aparata, procijeniti funkcionalno stanje lokomotornog aparata mjerenjem opsega pokreta zgloba, prepoznati izljev te izvršiti aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularna injekcija, periartikularna primjena kortikosteroida, aspiracija prepatelarne burse, burse olekranona infiltracija kortikosteroidima, primjena krioterapije, terapije toplinom, terapije vodom, primjena parafinskih kupki, TENS; kinezioterapija, statičke-izometričke vježbe, dinamičke-izotoničke vježbe; vježbe stopala i vježbe za skoliozu, te postaviti indikaciju, odrediti njihovu isplativost i dati obavijesti bolesniku o rezultatima i značenju biokemijskih, radioloških-CT, elektromiografskih i ultrazvučnih i drugih specifičnih dijagnostičkih metoda u reumatologiji. 24. Obiteljska medicina (22 mjeseca) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine će: 1. znati najčešće akutne i kronične bolesti, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti liječenja i praćenja bolesnika te provesti dijagnostiku i zbrinjavanje bolesnika 2. u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje bolesnika 3. usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja 4. znati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu, te provoditi i evaluirati u praksi preventivni program 5. razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje 6. prepoznati među svojim bolesnicima one koji imaju posebne potrebe i odgovarajuće reagirati na te potrebe 7. usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, posebice u podjeli skrbi za bolesnike 8. poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi bolesnika kroz taj sustav. 9. izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine 10. obavljati kućne posjete bolesnicima, i provoditi kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za bolesnika) 11. racionalno propisivati lijekove 12. ocijeniti radnu sposobnost 13. voditi bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju 14. oblikovati i voditi registar bolesnika za posebno ugrožene skupine (predškolska djeca, žene, stariji) i/ili za bolesnike prema određenom problemu ili kroničnoj bolesti (dijabetičari, hipertoničari, izbjeglice, ratni veterani i slično) 15. oblikovati i voditi rad grupa kroničnih bolesnika 16. voditi savjetovališta za dojenčad i predškolsku djecu 17. voditi druga savjetovališta (za pretile, za onkološku skrb, za mladež, za antenatalnu skrb, za kontracepciju, za obitelj i slično.) 18. organizirati rad u ambulanti (radno vrijeme, korištenje telefona za savjetovanje i naručivanje bolesnika na preglede u ambulantu, sustav naručivanja, evidencija poziva za kućne posjete) 19. voditi ambulantu kao poslovnu jedinicu (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem) 20. surađivati sa konzultantima te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu 21. surađivati sa svim službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na lokalnoj razini 22. Izraditi znanstveni i/ili stručni istraživački rad

U skladu su preporukama iz Alma-Ate i proklamiranih ciljeva da se svim narodima svijeta pruži takva razina zdravstvene zaštite koja omogućuje socijalno i ekonomsko produktivan život, primarna zdravstvena zaštita i njen osnovni oblika obiteljska medicina predstavljaju najbolje sredstvo da se dosegnu takvi ciljevi, a u okviru raspoloživih društvenih potencijala.

U jednom završnom testu broj pitanja s kazuistikom iz određenog područja raspodjeljuje se na ove kliničke predmete: interna medicina, kirurgija, ortopedija, ginekologija, pedijatrija, neurologija, psihijatrija, infektologija, dermatovenerologija, otorinolaringologija, maksilofacijalna kirurgija, oftalmologija, obiteljska medicina i javno zdravstvo.

- U koncesije će morati ići djelatnosti primarne zdravstvene zaštite: obiteljska medicina, stomatološke ordinacije, primarna zdravstvena zaštita djece i žena, laboratorijska djelatnost, zdravstvena njega u kući, dok će ljekarnička djelatnost i medicina rada ići nešto kasnije - kazala je Jović.

Mentor sam specijalizantima opće/obiteljske medicine, suradnik u praktičnoj nastavi studentima medicine u okviru kolegija Obiteljska medicina.

Nakon stručne rasprave na prezentiranu temu potrebno je posebno istaknuti zaključak koji su s odobravanjerm pozdravili svi prisutni (oko 600 doktora obiteljske medicine) da se dio novčanih sredstava namijenjenih doktorima obiteljske medicine za provedbu preventivnih zdravstvenih mjera usmjeri za nabavu pneumokoknog cjepiva kako bi se njime besplatno zaštitili svi gerijatrijski bolesnici u okviru primjene Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude čiju primjenu osigurava aktivna primarna zdravstvena zaštita odnosno obiteljska medicina i specifična primarna zdravstvena zaštita u domovima za starije i nemoćne osobe.

Zbog čega razlika u glavarini za djecu - pedijatri/opća (obiteljska) medicina?

Program specijalizacije definira sadržaj i trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija, uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija, obrazac praćenja obavljenih zahvata, a uključuje i poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina«.

Prvu grupu specijalizacija nazvali su bazičnom (interna medicina, obiteljska medicina, ginekologija, pedijatrija i psihijatrija), a u drugu grupu su spadale sve ostale specijalizacije.

Obiteljska medicina susreće se svakoga dana s ljekovima neophodnima za kontrolu povišenog krvnog tlaka.

Valja reći kako je sadašnja koncesija primarne zaštite tek nastavak privatizacije zdravstva započete još 1993. Tada se, doktrinom šoka, privatiziralo sve što je bilo moguće: obiteljska medicina, ustanove za kućnu njegu, ljekarne, ortopedske kuće, ustanove za fizikalnu terapiju u kući, specijalne bolnice, poliklinike, ali i pojedini bolnički odjeli u državnim bolnicama (odjeli za hemodijalizu).

Treća katedra osniva se u Domu zdravlja Rijeka kao Katedra za obiteljsku medicinu, gdje se provodi obiteljska medicina i primarna zdravstvena zaštita.