Sastoji se od vanjskih obrambenih zidina, bastiona, koji su jedinstveni u Hrvatskoj jer su umjesto od zemlje sagrađeni od opeke u obliku četverokutne palače.
Sastoji se od vanjskih obrambenih zidina, bastiona, koji su jedinstveni u Hrvatskoj jer su umjesto od zemlje sagrađeni od opeke u obliku četverokutne palače.
Budući da je zimska studen iza nas i da su se stabilizirale vremenske prilike, ovih je dana nastavljeno s radovima čišćenja, obnove, konzervacije te konsolidacije ninskih gradskih povijesnih obrambenih zidina.
Kulturni sloj dobro je očuvan zbog položaja obrambenih zidina.
Na otoku se sačuvalo nekoliko povijesnih objekata, ostataka antičkih, rimskih gradova, obrambenih zidina te statua sv. Mihovila iz XII. stoljeća.
Nalazio se na platou unutar obrambenih zidina, na mjestu današnje župne crkve, župnog dvora i najzapadnijeg dijela sjevernog niza kuća.
U gradu možemo razgledati ostatke obrambenih zidina ili uživati razgledavajući brojne crkve.
Od kraja XVIII. st. naselje se proširilo izvan obrambenih zidina i stvorilo nove četvrti koje su danas trgovačka, upravna, kulturna, školska i sportska središta.
Na južnoj strani uzvisine očuvan je dio obrambenih zidina, a sa sjeverne strane potječe nekoliko stela iz II. - IV. st. (Arheološki muzej u Splitu).
Nekada su bila ulaz, odnosno izlaz iz utvrđenog Sukošana, to su ujedno i vidljivi ostaci obrambenih zidina kojima je bio opasan, a koje su podigle mletačke vlasti 1468 - 1470. godine, kako bi zaštitile naselje i ljude.
Od XVIII st. naselje se proširilo i izvan obrambenih zidina i oblikovalo nove gradske četvrti: San Giacomo, Lamu, Sv. Margeritu (Školski brijeg) i Stanicu, a sada su to trgovački, administrativni, kulturni, školski i sportski punktovi grada.
Vrijedni posjeta su i stari rimski hramovi, trijumfalni luk, tri očuvane gradske kapije i ostaci obrambenih zidina s Herkulesovim vratima.
U blizini Lopara, u gradiću Punte Zidine nalaze se spomenici iz antičkih vremena - ostaci antičkih obrambenih zidina.
Barban ima jako puno spomenika prošlosti i niz zanimljivosti: 4 crkve (župnu crkvu Sv. Nikole - sagraà ena 1701. god. u baroknom stilu, umjesto stare, manje crkve romanià koga stila, crkvu Sv. Jakova apostola, crkvu Sv. Antuna pustinjaka, crkvu Majke Božje od Oranice); ostatke gradskih zidina: ulazna Velika vrata (zapadna, izgraà ena 1718. god.), zatim Mala vrata (istoà na, izgraà ena 1720. god.) sa prekrasnim segmentom obrambenih zidina (izgraà ene 1555. god.); gradsku kulu s naglašeno širokim zidovima, što potvrà uje da je Barban u srednjem vijeku bio dobro utvrà en gradià ¦; glagoljske zapise u crkvi Sv. Antuna pustinjaka i glagoljske grafite u crkvi Sv. Jakova; stari antià ki rimski natpis iz 1. stoljeà ¦ a nove ere; gradsku ložu (toranj sa satom je uništen 1944. god.) kao sastavni dio starog prekrasnog trga i palaà u Loredan (izgraà ena 1606. god.); freske iz 15. stoljeà ¦ a u crkvi Sv. Jakova apostola (rad fresko-majstora Ivana iz Kastva); kamenu krstionicu; gotià ku kustodiju iz 15. stoljeà ¦ a (djelo majstora Dominika iz Kopra) i drveni kip Sv. Nikole u župnoj crkvi; slike na oltarima župne crkve Sv. Nikole su izradili uà enici Palme Mlaà eg (1544. - 1628. g.), uà enika Ticijanova; slikarije na unutarnjim zidovima i šiljastom svodu iz poà etka 15. stoljeà ¦ a u crkvi Sv. Antuna pustinjaka i dr. Dobro oà uvana arhitektonska zdanja iz razdoblja baroka i gotike, freske i glagoljski zapisi, crkve, palaà e i gradske zidine te viteška igra Trka na prstenac, à ine Barban izuzetno atraktivnim izletištem i destinacijom svih zaljubljenika u kulturno-povijesnu baštinu.
Vjerojatno je legla na stariju strukturu obrambenih zidina (kule).
Peking je prepun starih hramova, obrambenih zidina i drugih povijesnih spomenika.
Na prostoru između dva pojasa obrambenih zidina 1514. godine podignuta je mala crkva Sv Roka koja je konzervirana i restaurirana 2003. godine.
Odlazak do centra grada i razgled gradskih znamenitosti u večernjim satima: Crna crkva, gradska vijećnica, ostaci obrambenih zidina
Mnogobrojni ostaci građevina podignutih na ostacima rimskih substrukcija unutar antičkih i srednjovjekovnih obrambenih zidina grada upućuju na visok estetski i umjetnički doseg koji su podržavali gospodari grada.
A što će reći da temeljem tog kraljevskog dokumenta novoimenovani slobodni kraljevski grad na brežuljku Gradec ima pravo priređivati sajmove, osnivati obrtničke cehove i od neprijatelja se štititi podizanjem obrambenih zidina.
Šetnja duž obrambenih zidina je idealan prijedlog za kraj dana.
Na Forumu su se održavale gladijatorske borbe prije nego je izgrađen rimski amfiteatar izvan obrambenih zidina rimske Pule.
Oko crkve se još i danas vide ostatci obrambenih zidina, a do župnog dvora vode stube s osebujnim natkritim hodnikom.
Treba napomenuti kako je Sparta bila jedina od većih gradova u Grčkoj bez obrambenih zidina.
Najviše podataka o ovom razdoblju dobili smo istraživanjima u staroj umaškoj jezgri gdje je pronađena velika trobrodna crkva s upisanim apsidama, ukopi s nakitom karakterističnim za ovaj period i dijelovi obrambenih zidina.
Creska kula bila je dio obrambenih zidina koje su podignute početkom 16. stoljeća za vrijeme vladavine Mletačke Republike.
U Zadru možemo uživati u rimskom Forumu i ostalim ostacima Rimskog Carstva, ranokršćanskoj crkvi sv. Donata, romaničkoj katedrali sv. Stošije, zaštitnice grada, zvoniku, baroknim palačama i ostacima obrambenih zidina.
Naravno, za one koji će ovdje provesti ljetovanje, ne smijemo zaboraviti ostatke obrambenih zidina iz prve polovine XVI. st. te crkvu sv. Marina.
Preporučujemo šetnju gradskom rivom uzduž gradskih obrambenih zidina, posjet Gradskoj vjećnici iz 16. stoljeća te obilazak renesnasnih villa.
Osim impozantnih obrambenih zidina, ovdje svakako morate obići Kneževu palaču iz XV. stoljeća, palaču Sponza te Katedralu.
Naselje je bilo utvrđeno, a dio obrambenih zidina vidi se i danas, kao što je dobro sačuvana i srednjevjekovna kula (na slikama gore).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com