Ulaganja trebaju jamčiti mogućnost ispunjavanja tekućih i budućih obveza osiguratelja, pa su temeljna načela poslovnih politika sigurnost, likvidnost, disperzija rizika i tek na četvrtom mjestu profitabilnost.

Obveza osiguratelja informirati oštećenu čiji je zahtjev nepotpun da uzme odvjetnika.

Otuda bi postojala i obveza osiguratelja od odgovornosti ako se utvrdi odgovornost njegovog osiguranika - organizatora u provedbi zaštitnih mjera.

Obveza osiguratelja na pokriće takvih šteta odnosila bi se na slučajeve kada je šteta napustila zbog toga što je organizator povrijedio pravila struke o organizaciji športskih natjecanja.

Naime, predmet navedenog ugovora o osiguranju od odgovornosti bila bi obveza osiguratelja na naknadu štete organizatoru športskog natjecanja za koju bi on bio odgovoran.

Ulaganja trebaju jamčiti mogućnost ispunjavanja tekućih i budućih obveza osiguratelja, pa bi temeljna načela poslovnih politika trebala biti sigurnost, likvidnost, disperzija i tek na četvrtom mjestu profitabilnost.

Navedene odredbe posebnih Uvjeta sukladne su općim Uvjetima koji se primjenjuju na obvezno osiguranje, a prema kojima se također obveza osiguratelja vezuje uz štetu nastalu uporabom motornog vozila (čl. 1. st. 1. toč. 1. navedenih Uvjeta).

Možda u svemu tome nedostaje još samo obveza osiguratelja da te informacije ne budu pisane iz nonparela (jedno od najsitnijih grafičkih pisama) ili, još bolje, obveza da o svemu tome detaljno informiraju osiguranika prije sklapanja ugovora o osiguranju.

Ako je ugovoreno osiguranje s uključenjem smrti od bolesti, obveza osiguratelja za slučaj smrti uslijed bolesti tijekom prvih triju mjeseci trajanja ugovora o osiguranju iznosi 50 % od ugovorene osigurane svote.

Novim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju smanjena je obveza osiguratelja po kojoj su od 1. siječnja ove godine morali za HZZO izdvajati 10 posto iz funkcionalne premije autoosiguranja.

Prema odredbi čl. 10. st. 1. toč. 9. Općih pravila obveza osiguratelja isključena je u cijelosti, između ostalog, ako je nesretni slučaj nastao zbog dokazane uzročne veze između djelovanja narkotičkih sredstava ili alkoholiziranog stanja osiguranika i nastanka nesretnog slučaja.

Obveza osiguratelja počinje od trenutka kad je osiguranik krenuo na put iz svoje kuće ili radnog mjesta pa sve do trenutka povratka kući ili na radno mjesto.

No, obveza osiguratelja u slučaju nastanka štete odredjena je ugovorom, dakle, gore navedenim uvjetima osiguranja.

Kad je osiguratelj s oštećenikom sklopio sudsku nagodbu (obvezao se isplaćivati oštećeniku rentu s naslova izgubljene zarade) obveza osiguratelja proizlazi iz ugovora o nagodbi a ne iz police osiguranja.

Visinu pričuva određuje veličina obveza osiguratelja i na velikom portfelju mogu se očekivati u iznosima koji odgovaraju godišnjim premijama neživotnih osiguranja.

Suština je osiguranja u organiziranju zaštite od rizika i naknade nastalih šteta, pa je uslijed toga obveza osiguratelja da poduzme tzv. mjere prevencije i represije

Međutim, rizik osiguranja pravne zaštite vrlo često je uzgredni rizik kod raznih vidova osiguranja od odgovornosti, a što je posljedica činjenice da je kod osiguranja od odgovornosti obrana od neutemeljenih i pretjeranih zahtjeva oštećenih, i s tim u vezi snošenje troškova te obrane, vrlo važna obveza osiguratelja.

Za rješenje ovog spora važno je sljedeće materijalnopravno pitanje: je li prema spomenutoj odredbi Općih pravila isključena obveza osiguratelja za isplatu osigurane svote putniku u vozilu koji nije bio alkoholiziran, a nesretni slučaj je nastao zbog alkoholiziranosti vozača koji je upravljao vozilom.

Štoviše, u velikom broju slučajeva može se utvrditi i odgovornost sudionika za prometnu nezgodu te obveza osiguratelja na naknadu nastale štete.

Obveza osiguratelja za plaćanjem troškova postoji u građanskim parnicama, upravnim postupcima, prekršajnim i kaznenim postupcima.

Zakon, nažalost, ne precizira što misli pod pojmom " utemeljeni odgovor ", ali minimum onoga što bi taj standard trebao značiti je obveza osiguratelja da oštećenome obrazloži zašto smatra njegov zahtjev neutemeljenim odnosno neopravdanim.

Slijedom navedenog sud je na temelju odredbi Zakona o parničnom postupku i Zakona o obveznim odnosima u svezi s odredbama Općih pravila za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), utvrdivši da je tužitelj namjerno prouzročio nesretni slučaj, a čime je isključena obveza osiguratelja na isplatu osigurane svote, tužbeni zahtjev odbio u cijelosti uz obvezu naknade parničnog troška tuženiku.

Kod nekih vrsta osiguranja, npr. kod osiguranja od odgovornosti, obveza osiguratelja nije ograničena samo štetom na stvarima, već uzima u obzir i povrede tijela i zdravlja osoba.

Obveza osiguratelja na snošenje pravnih troškova nastaje kada se osiguranik kao poslodavac nalazi u situaciji da mora isticati zahtjeve prema zaposleniku zbog povreda radnih obveza ili se mora braniti od zahtjeva koji su prema njemu postavili zaposlenici.

Tek tada nastaje obveza osiguratelja na naknadu navedenih troškova osiguraniku (stranci u postupku).

Obveza osiguratelja na naknadu takvih pravnih troškova temelji se na odluci suda/arbitraže ili drugog tijela koje vodi postupak o dužnosti naknade procesnih troškova protivniku osiguranika, te je osiguratelj takvom odlukom vezan.

Karenca je razdoblje određeno ugovorom, koje slijedi nakon zaključenja ugovora, tijekom kojeg ugovor o osiguranju traje, ali obveza osiguratelja da isplati osiguranu svotu ili rentu ne postoji, ili postoji u nekom manjem iznosu.

Vrlo je bitno znati kada nastaje obveza na plaćanje sudske pristojbe jer od tog trenutka nastaje i obveza osiguratelja na snošenje troškova, odnosno od tog trenutka osiguranik može valjano zahtijevati od osiguratelja snošenje troškova sudske/upravne pristojbe.

Obveza osiguratelja nastala bi onda kada nastane i obveza plaćanja tih troškova, a to je prilikom podnošenja tužbe, odnosno protutužbe (čl. 2. st. 2. Odluke).

Iz te, a i neke druge zakonske odredbe ne proizlazi obveza osiguratelja da o neispunjenju ugovorne obveze plaćanja premije obavijesti osobu koja ima pravni interes da premija bude plaćena, pa suprotno zaključivanju sudova značenje štetne radnje nema činjenica da tuženik nije upozorio tužitelja da neće moći ostvariti svoje pravo na naknadu iz ugovora o osiguranju ako ne plati premiju, koju je bio dužan platiti njegov poslodavac, a to posebno kada se ima na umu činjenica da je riječ o kolektivnom osiguranju radnika kojim je od posljedica nesretnog slučaja osigurano više osoba, a ne samo tužitelj, pa tužitelj nije niti mogao platiti premiju samo za sebe. " VSRH, Rev-748/2006 - 2 od 28. veljače 2007. godine.