To je pravo već ranije ustanovljeno zakonom koji regulira područje osiguranja, konkretno člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (« Narodne novine« broj 151/05., 36/09. i 75/09.; u daljnjem tekstu: ZOOP).

Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje ocijenio je potpuno neprihvatljivim i spornim nacrt prijedloga novog zakona o obveznim osiguranjima u prometu, izvijestili su danas iz HUO-a.Upravni odbor HUO-a, u kojem su zastupljena sva društva za osiguranje koja obavljaju poslove obveznih osiguranja u prometu, o nacrtu prijedloga novog zakona raspravljalo je na jučerašnjoj sjednici, a u svrhu dostavljanja traženog mišljenja predlagatelju Ministarstvu financija.Ministarstvo je na svojim internet stranicama objavilo nacrt prijedloga novog zakona o obveznim osiguranjima u prometu čije su najveće novine uvođenje medicinske i tablice odšteta.Sukladno medicinskoj tablici utvrđivao bi se postotak oštećenja za pojedine vrste ozljeda, a putem tablice odšteta novčani iznos koji odgovara postotku oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja i to na način da je propisan broj bodova koji odgovara postotku oštećenja te jedinična vrijednost boda.

Također je predložena i naknada u visini od 4 posto od funkcionalnog dijela premije za obvezna osiguranja od automobilske odgovornosti koju će osiguravatelji uplaćivati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a novim bi se zakonom osnovao i Hrvatski ured zelene karte koji bi preuzeo poslove HUO-a, dok bi garancijski fond, koji je do sada bio imovina HUO-a, postao pravna osoba.Upravni odbor HUO-a ocjenjuje kako predloženi tekst sadrži rješenja upitne ustavnosti kojima se diferenciraju građani Hrvatske u pogledu prava na ostvarivanje naknade štete i prava na jednaku visinu odštete kroz uspostavu dualizma u naknadi štete. - Predložena rješenja će negativno utjecati na broj sudskih postupaka protiv osiguratelja, ali i protiv osiguranika, pa se može očekivati da će se broj sudskih postupaka udvostručiti, što zasigurno nije svrha niti interes predlagatelja zakona i društva općenito navode iz HUO-a.Posebno upozoravaju na pravnu i logičku neutemeljenost koncepcije novog uređenja poslova HUO-a, odnosno odredbi o njegovom prestanku postojanja budući da predloženi zakonodavni zahvat može imati niz štetnih posljedica na visoki stupanj integracije cjelokupnog tržišta osiguranja RH u međunarodne sustave i organizacije te se nepovoljno odraziti na osiguranike i osobe oštećene u prometu. Upravni odbor HUO-a u svom očitovanju izražava i jasan stav da u cijelosti podupire prijedlog izmjena i dopuna važećeg Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji je sastavila radna grupa pri HUO-u, koji je gotovo u cijelosti usklađen s europskom pravnom stečevinom i koji podržava velika većina osiguratelja.

Zbog niza razloga trebamo novi Zakon o osiguranju kao i novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu.

Nadalje, zaključeno je da bi se usvajanjanjem takvog Nacrta prijedloga zakona ugrozila pravna pozicija i zaštita oštećenih osoba i osiguranika u obveznim osiguranjima u prometu, ali i dovela u pitanje određena ustavna prava, regulatorni okvir, sigurnost i održivost poslovanja društava za osiguranje.

Izvan osigurateljne struke postoji nerazumijevanje: nije riječ o minimalnim iznosima odšteta za neimovinske štete, koje bi trebalo urediti Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

Ima ozbiljnih argumenata u prilog uređenja naknade neimovinske štete u okviru Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (red, izvjesnost, sigurnost oštećenih, transparentnost, lakše kalkuliranje pričuva sigurnosti, izbjegavanje sudskih sporova...), po uzoru na modernije zakone nekih zemalja članica EU.

No, minimum koji bi Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu mogli ujednačiti jesu medicinske tabele na temelju kojih će se utvrđivati težina ozljede, a to posljedično znači i težina povrede prava osobnosti na život i zdravlje.

Ima ozbiljnih argumenata u prilog uređenja naknade neimovinske štete u okviru Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, po uzoru na modernije zakone nekih zemalja članica EU

Zagrebački odvjetnik Bruno Spiz, koji u svojem radnom iskustvu ima na tisuće parnica zbog naknade štete u prometnim nezgodama, tvrdi da nema niti jednog razloga za donošenje novog zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Najnoviji primjer za to je podjela osiguratelja oko novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Porezna uprava uspostavlja registar obveznika doprinosa u kojemu se evidentiraju podaci o obveznicima doprinosa te obveznicima obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o nastaloj obvezi doprinosa, osobito podaci o početku i prestanku obveze doprinosa, podaci o podnesenim izvješćima te drugi podaci bitni za prikupljanje doprinosa, i to za obveznike: 1. kojima se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem prema propisanoj mjesečnoj osnovici i koji su sami dužnici doprinosa za svoje osobno osiguranje, 2. kojima se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem prema godišnjoj osnovici po osnovi obavljanja druge djelatnosti, 3. koji su kao poslodavci i/ili druge osobe, sukladno propisima o obveznim osiguranjima, dužni prijaviti fizičke osobe na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa, 4. kojima je ovim Zakonom ili posebnim propisom određena obveza doprinosa ili obveza obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o utvrđenoj obvezi, 5. koji su preuzimatelji obveze doprinosa.

Posve sigurno najveću pozornost osiguratelja na ovogodišnjem 20. savjetovanju o obradi i likvidaciji šteta privuklo je izlaganje prof. dr. sc. Marijana Ćurkovića o pripremama za donošenje novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i to zbog više razloga.

U obrazloženju svog stava Ante Lui navodi kako su, prema Zakonu o sigurnosti prometa i Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, vozači nakon prometne nezgode u kojoj je nastala materijalna šteta dužni popuniti Europsko izvješće o nezgodi, potpisati ga te međusobno razmijeniti.

Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo financija povuklo je prijedlog novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP).

Mijenjaju se i uvjeti u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu - znatno se povećavaju osigurane svote koje se isplaćuju u slučaju stradavanja u prometnim nesrećama.

Priprema novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji će sadržavati brojne novine i utjecaj stanja sigurnosti u prometu na štete motornih vozila posebno će se razmotriti s više aspekata.

Ministarstvo financija u novom zakonu o obveznim osiguranjima u prometu predlaže 13 kuna za vrijednost odštetnog boda.

Trinaest kuna vrijednost je boda za obračun odšteta za tjelesne ozljede i ostale posljedice koje pojedinci pretrpe u prometnim nezgodama, stoji u konačnom prijedlogu zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je izradilo Ministarstvo financija, a Poslovni dnevnik raspolaže preslikom zakona.

Ovaj put neću nabrajati glavne nelogičnosti Zakona o osiguranju, Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i Zakona o obveznim odnosima kao i priležećih podzakonskih akata i pravilnika.

Sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu za zaštitu žrtava prometa obvezno se formira Garancijski fond, koji se financira doprinosima osiguratelja koji se bave obveznim osiguranjima u prometu (obvezno osiguranje dogovornosti za štete uzrokovane motornim vozilima, obvezno osiguranje od odgo...

Osim socijalnih mreža, tijekom dvodnevne konferencije raspravljalo se i o nacrtu novog zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu (u daljnjem tekstu ZOOP), čl. 3., st. 1., t. 1. prometna nezgoda je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva.

Isto tako, kako je jedan veći dio obrađenih tema vezan uz osiguranje od automobilske odgovornosti, kao« najpopularniju »vrstu osiguranja, gdje se se također danas u praksi rabe dva zakona, Zakon o osiguranju (iz ` 94) i Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (iz ` 05) u knjizi se daje prikaz odredbi o osiguranju od automobilske odgovornosti iz oba navedena zakona.

Temeljem Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05., NN 36/09., NN 75/09.) određuje se obveza vlasnicima brodice na motorni pogon, odnosno jahte s porivnom snagom motora većom od 15 kw da se osiguraju od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i to s najnižom osiguranom svotom po jednom štetnom događaju u iznosu od 3.500.000,00 kn.

3. tražbine Hrvatskog ureda za osiguranje za izvršene isplate iz Garancijskog fonda iz članka 44. stavak 1. točke 8. i 9. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, na ime naknade isplaćenog iznosa štete, koje oštećene osobe nisu mogle naplatiti od društva za osiguranje zbog otvaranja stečaja nad društvom za osiguranje.

Mogli bi, primjerice, početi uspoređivati odštete koje za unesrećene u prometu predviđa Zakon o obveznim osiguranjima u prometu.

Prvostupanjski sud se u obrazloženju svog stajališta pozvao na odredbu čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu prema kojoj je vlasnik vozila dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog - među ostalim - uništenja ili oštećenja stvari.

U svom mišljenju Hanfa navodi da je društvo za osiguranje dužno sklopiti ugovor o obveznom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i uvjetima za osiguranje te cjenicima premija osiguranja koji su prije primjene dostavljeni Hanfi radi provjere jesu li u skladu sa zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke i na koje Agencija nije imala primjedbe.

Svako odstupanje od navedenog, predstavlja prekršaj kažnjiv za društvo za osiguranje i njegovu odgovornu osobu po odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ističu iz Hanfe.Pritom napominju da su odstupanja od utvrđenih uvjeta osiguranja dopuštena samo kada se radi o odredbama o kojima se strane mogu dogovoriti i navedene su u polici osiguranja, a popusti na premiju osiguranja dopušteni su i definirani samo u okviru cjenika premije osiguranja. Stoga je pogodovanje u prodaji obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti kao posredno ili neposredno omogućavanje imovinske koristi ugovaratelju osiguranja kao nagrade za sklapanje ugovora o osiguranju, putem davanja različitih povlastica kao što su primjerice poklanjanje polica osiguranja, pružanje besplatnih usluga, darovanje bonova trgovačkih lanaca i distributera naftnih derivata te besplatnih tehničkih pregleda i drugih materijalnih gotovinskih i bezgotovinskih davanja (npr. vaucheri društava za osiguranje), protivno zakonskim propisima, ekonomskim načelima, pravilima struke osiguranja, dobrim poslovnim običajima i poslovnom moralu.