Već se u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine u članku 20. spominje pravo na mirno zborovanje, odnosno pravo na mirne demonstracije.

POTPREDSJEDNICA VLADE, MINISTRICA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Jadranka Kosor, dipl. iur. Ujedinjeni narodi Opća skupština - Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice ove Konvencije, (a) Pozivajući se na načela proglašena u Povelji Ujedinjenih naroda kojima se priznaju prirođeno dostojanstvo i vrijednost, te jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Prihvaćajući da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i u Međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, proglasili i složili se da svatko ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo kojoj osnovi, (c) Potvrđujući univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu ovisnost svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i potrebu da se osobama s invaliditetom zajamči njihovo puno uživanje bez diskriminacije, (d) Pozivajući se na Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta te Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata i članova njihovih obitelji, (e) Prihvaćajući da je invaliditet razvojni proces te da invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima, (f) Priznajući važnost načela i političkih smjernica sadržanih u Svjetskom programu djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu utjecaja na promicanje, formuliranje i ocjenjivanje politika, planova, programa i aktivnosti na državnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se još više izjednačile mogućnosti za osobe s invaliditetom, (g) Naglašavajući značaj uključivanja pitanja vezanih uz invaliditet u središnje tokove događanja, kao sastavnoga dijela odnosnih strategija održivoga razvoja, (h) Priznajući također da diskriminacija bilo koje osobe na osnovi invaliditeta predstavlja povredu prirođenog dostojanstva i vrijednosti čovjeka, (i) Priznajući i nadalje raznolikost osoba s invaliditetom, (j) Priznajući potrebu promicanja i zaštite ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, uključujući i one kojima je potrebna veća podrška, (k) Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima, i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava u svim dijelovima svijeta, (l) Priznajući važnost međunarodne suradnje u unapređenju životnih uvjeta osoba s invaliditetom u svim zemljama, posebice onima u razvoju, (m) Prihvaćajući postojeće i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te da će promicanje punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane osoba s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom polučiti kao rezultat njihov veći osjećaj pripadnosti i značajan napredak u ljudskom, socijalnom i ekonomskom razvitku društva te iskorjenjivanje siromaštva, (n) Priznajući važnost osobne autonomije i neovisnosti osoba s invaliditetom, uključujući slobodu izbora, (o) Uzimajući u obzir da bi osobe s invaliditetom trebale imati mogućnost aktivnoga uključivanja u procese donošenja odluka o politikama i programima, uključujući one koji se izravno odnose na njih, (p) Izražavajući zabrinutost zbog teških uvjeta s kojima se suočavaju osobe s teškim ili višestrukim invaliditetom, te osobe s invaliditetom koje su podložne višestrukim odnosno otežavajućim oblicima diskriminacije na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog, etničkog, domorodačkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa, rođenja, dobi ili nekog drugog statusa, (q) Prihvaćajući da su žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (r) Prihvaćajući da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjećajući na obveze koje su zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu, (s) Naglašavajući potrebu za uključivanjem aspekata spolova u sve napore usmjerene prema promicanju punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, (t) Ističući činjenicu da većina osoba s invaliditetom živi u uvjetima siromaštva i prepoznajući u tom smislu nužnu potrebu ublažavanja negativnog učinka siromaštva na osobe s invaliditetom, (u) Imajući na umu da su uvjeti mira i sigurnosti utemeljeni na punom poštivanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i poštivanje primjenjivih dokumenata o ljudskim pravima nužni za punu zaštitu osoba s invaliditetom, posebno za vrijeme oružanih sukoba i strane okupacije, (v) Priznajući važnost mogućnosti pristupa fizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te pristupa obrazovanju, informacijama i komunikaciji, u omogućavanju punoga uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom, (w) Shvaćajući da je pojedinac, imajući obveze prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada, dužan boriti se za promicanje i poštivanje prava priznatih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima, (x) Uvjerene da je obitelj prirodna i temeljna skupna jedinica društva i da ima pravo na zaštitu društva i države, a da osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji trebaju primiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi se obiteljima omogućilo davanje doprinosa punom i ravnopravnom uživanju prava osoba s invaliditetom, (y) Uvjerene da će sveobuhvatna i cjelovita međunarodna konvencija usmjerena na promicanje i zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom značajno pridonijeti poboljšanju izrazito nepovoljnoga socijalnog položaja osoba s invaliditetom te promicati njihovo sudjelovanje u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života uz jednake mogućnosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

Agrokor d. d. je potpisnik ovog sporazuma koji se temelji na 10 osnovnih načela koja proizlaze ili se zasnivaju na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima iz radnog odnosa, Deklaraciji o okolišu i razvoju iz Rija i na Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije.

digresija > Jako mi je zanimljivo kako se spremno ljudi pozivaju na ljudska prava i slobode a da pri tome niti ne znaju što piše u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, uvjereni da su ljudska prava ono što je eto baš njima palo napamet.

Najšire pravno određenje privatnosti nalazimo u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka [ 5 ].

Naša polazna stajališta temelje se prvenstveno na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Ustavu Republike Hrvatske i načelima civilnog društva.

No, na temelju prava na slobodu, ne-diskriminaciju i ljudsko dostojanstvo, u skladu sa principima univerzalnosti, cjelovitosti i nedjeljivosti, sadržanim u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i brojnim međunarodnim ugovorima, normama i standardima, kao i prepoznavanja njihove međusobne povezanosti i ovisnosti, može se utvrditi da su seksualna prava žena i muškaraca svih etničkih grupa, seksualnih orijentacije, rodnih identiteta, političkih stajališta, vjerskih i socijalnih, ekonomskih, kulturnih i drugih uvjeta ljudska prava.

Neka te udruge to naprave u svim zemljama u kojima se još uvijek obrezuje, odnosno odsijeca klitoris; neka to naprave, recimo, pod sloganima: ' Kako sačuvati klitoris? ', ' Sačuvajmo klitoris ' i ' Imamo pravo na klitoris po Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. ' Neka sve to naprave u zemljama u kojima se zbog preljuba žene kažnjavaju smrću, čak i kamenovanjem, ili tamo gdje se žene ubijaju ' iz časti '.

Pravo na učenje, prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, jedno je od temeljnih ljudskih prava.

Volonterstvo je prema Općoj deklaraciji o volontiranju jedan od kamena temeljaca civilnog društva jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva: zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravednost za sve.

Danas su ljudska prava iznesena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima te u međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima u kojima se iznosi što vlade pojedinih zemalja moraju učiniti, kao i što ne smiju činiti, da bi poštivale prava svojih građana.

Dijelit ćemo promotivne materijale (letke, blokove i olovke), anketirat ćemo ljude kako bi provjerili njihovo znanje o temeljnim ljudskim pravima, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Konvenciji o pravima djeteta te Ustavu RH.

Periodični izvještaji, koje države članice podnose jednom u četiri godine, temelje se na Povelji UN-a, Općoj deklaraciji o pravima čovjeka, međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima kojih je pojedina država stranka, primjenjivom međunarodnom humanitarnom pravu - obvezujućem ugovornom i običajnom pravu, kao i soft-law instrumentima.

Volonterstvo je jedan od kamena temeljaca civilnog društva jer oživljava plemenita stremljenja čovjeka u zauzimanju za mir, sigurnost i pravičnost za sve ljude stoji u Općoj deklaraciji o volonterstvu čija je značajka da globalno počinje s lokalnim; društveni napredak izrasta od najširih slojeva u dnu prema vrhu.

Cilj navedene Konvencije je bio napraviti prvi korak prema zajedničkom provođenju nekih prava utvrđenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine.

U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima fino piše da ljudska bića jedna prema drugima trebaju da postupaju u duhu bratstva.

U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima fino piše da ljudska bića jedna prema drugima trebaju da postupaju u duhu bratstva.

Atmosfera u kojoj će netko na zid na svom radnom mjestu staviti sliku mačkica, glumca, športaša ili lijepog pejsaža, a da nikog ne pita, a križ, ili sliku Isusa, Marije ili kojeg sveca oklijeva staviti bez suglasnosti šefice ili koga drugog nadređenoga je znak manjka vjerske slobode, kako je izražena u Općoj deklaraciji.

U ostvarivanju svojih ciljeva i djelatnosti navedenih u ovom Statutu polazi od temeljnih načela: slobode pristupa informacijama, idejama i mislima sukladno Općoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima i Manifestu za školske knjižnice koji je objavio UNESCO; prava na jednake knjižnične usluge za sve korisnike odgojno-obrazovnog sustava te jednakog prava svakog redovnog člana Hrvatske udruge školskih knjižničara da sudjeluje u aktivnostima Udruge, kreiranju razvojne politike i upravljanju Udrugom.

Istaknuto je pravo na život svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti, pravo na brak, koje je prema Općoj deklaraciji povjereno muškarcu i ženi, zatim zaštita obitelji kao temeljne jezgre društva te pravo roditelja da samostalno i slobodno odlučuju o odgoju svoje djece.

Imajući na umu da je potreba osiguranja posebne skrbi za dijete istaknuta u Ženevskoj deklaraciji o pravima djeteta iz 1924. godine i u Deklaraciji o pravima djeteta što su je Ujedinjeni narodi usvojili 20. studenoga 1959. godine te da je priznata u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (osobito u članku 23. i 24.), Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (osobito u članku 10.) te u statutima i odgovarajućim instrumentima specijaliziranih službi i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom djece,

UN u Hrvatskoj poziva sve strane da pokažu toleranciju i poštivanje različitosti tijekom odvijanja Zagreb Pridea 18. lipnja 2011. i poziva na uljuđeno ponašanje u skladu s vrijednostima istaknutim u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i hrvatskom zakonu, koji zabranjuje svaki oblik diskriminacije, uključujući i seksualnu orijentaciju.

Žrtvama su oduzeta sve ljudska prava, pogotovo ona koja se odnose na pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost, prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.

Svjesne da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i međunarodnim paktovima o ljudskim pravima proglasili i složili se da svakoj osobi pripadaju sva prava i slobode u njima sadržane, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili neki drugi položaj,

Praktičnu primjenu tih načela Poslovni sustav Vindija dokazuje svojom svakodnevnom brigom o svojim radnicima, koji su sukladno Zakonu o radu RH te UN-ovoj Općoj deklaraciji o ljudskim pravima zaštićeni od svih oblika diskriminacije, uznemiravanja, prisilnog rada i narušavanja privatnosti.

Radi ostvarenja najviših vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, humanosti i etike, zaštite ljudskih prava i sloboda; radi ostvarenja neovisnosti, nepristranosti, stručnosti, jednakosti i dostojanstva sudačkog poziva; radi jačanja svijesti o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti, savjesnosti i učinkovitosti u obnašanju sudačke dužnosti; radi stalnog razvijanja i unapređivanja međuljudskih odnosa sudaca, kao i odnosa prema zaposlenicima i sudionicima sudskih postupaka; radi promicanja načela visokih etičkih standarda, radi zakonitog i pravodobnog pružanja pravne zaštite građanima, pravnim osobama i svim drugim ovlaštenim sudionicima postupka, radi jačanja povjerenja javnosti u pravednost i učinkovitost sudačkog poziva; uzimajući u obzir međunarodna načela sadržana u: Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Opće skupštine Ujedinjenih naroda (Rezolucija broj 217 A (III) od 10. prosinca 1948.); Rezoluciji Ujedinjenih naroda »Temeljna načela neovisnosti sudstva« iz 1985. godine; Rezoluciji Ujedinjenih naroda »Ljudska prava i pravosuđe« od 22. listopada 1993. broj 50/181 i 20. prosinca 1993. broj 48/137; Deklaraciji o pravima i odgovornostima pojedinaca, grupa i društvenih tijela za promicanje i zaštitu prihvaćenih ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda 53/44 usvojena 8. ožujka 1999.); Preporuci Vijeća Europe broj R (94) 12 o neovisnosti, nepristranosti, učinkovitosti i ulozi sudaca; Bangalorškim načelima ponašanja sudaca; Europskoj povelji o zakonima za suce usvojenoj od 8. do 10. srpnja 1998. u Vijeću Europe; kao i drugim dokumentima međunarodne zajednice, Kodeks sudačke etike određuje: 1. Kodeks Kodeks sudačke etike skup je etičkih načela nužnih za uspješno obnašanje sudačke dužnosti.

Sadržaj kodeksa temelji se na opće prihvaćenim i međunarodno usuglašenim društvenim vrijednostima koje su definirane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima (1948.), Konvenciji UN o pravima djeteta (1995.) te Deklaraciji o psihološkim pravima (Međunarodni savez školskih psihologa 1979.), a koje svi odgojno-obrazovni djelatnici trebaju promicati.

To stoji u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u Međunarodnoj konvenciji o građanskim i političkim pravima.

UNESCO se prvi pozabavio tim problemom, objavivši materijale o Općoj deklaraciji o genomu čovjeka i ljudskim pravima.

Kristi Laptalu je, dodaje, grčki sud povrijedio temeljna ljudska prava prema Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava.