Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti - u obavljanju poslova zaštite biljnih sorti Zavod vodi Upisnik zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava, a Ministarstvo preuzima Upisnik oplemenjivačkog prava, Upisnik prenesenog oplemenjivačkog prava, Upisnik ustupljenog oplemenjivačkog prava i Upisnik zastupnika.

Popis biljnih vrsta koje se mogu zaštititi dodjeljivanjem oplemenjivačkog prava donijet će ministar.

Članak 52. mijenja se i glasi: »(1) Postupak priznavanja sorti pokreće se podnošenjem zahtjeva Zavodu, odnosno Zavodu za voćarstvo (u daljnjem tekstu: nadležni zavod). (2) Zahtjev za priznavanje sorte (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi osoba (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) koja je: 1. nositelj oplemenjivačkog prava, 2. podnijela zahtjev za stjecanje oplemenjivačkog prava, a isto joj još nije dodijeljeno jer je postupak u tijeku, 3. održivač sorte koja nije zaštićena u skladu s propisom kojim se uređuje zaštita novih biljnih sorti. (3) Podnositelj zahtjeva koji nije državljanin Republike Hrvatske mora nominirati zastupnika (punomoćnika) koji je državljanin RH za podnošenje zahtjeva i korespondenciju u postupku priznavanja. (4) Način podnošenja zahtjeva za priznavanje sorti i dokumentaciju koja treba biti dostavljena uz zahtjev propisat će ministar.«

Osnivanjem Odjela za selekciju ratarskog bilja 1930. godine u Osijeku je započeo sustavni rad na oplemenjivanju pšenice u Poljoprivrednom institutu Osijek, pa se ove godine obilježava 81. obljetnica kontinuiranog oplemenjivačkog rada na oplemenjivanju pšenice u Osječkom institutu.

Za uspješno vođenje oplemenjivačkog procesa u ranim generacijama korisne su procjene genetskih parametara, komponenti varijance, nasljednosti i genskih učinaka, te informacije o širokoj i specifičnoj adaptabilnosti novokreiranih genotipova temeljem procjene interakcije genotip okolina (G O).

U točki 12. Obrasca 1. mora biti naznačeno da je zahtjev za »čuvanu sortu«. 2) Uz Zahtjev se dostavlja uzorak poljoprivrednog reprodukcijskog materijala sorte i: podaci o izvoru i tipu iz članka 16. ovoga Pravilnika; podaci o načinu i mjestu održavanja »čuvane sorte«; podaci o neslužbenim ispitivanjima i znanja stečena kroz praktično iskustvo tijekom uzgoja, korištenja sjemena i reprodukcijskog materijala sorte; opis »čuvane sorte«. 3) Uz Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka prilaže se Tehnički upitnik. 4) Podnositelj Zahtjeva mora dostaviti Zavodu standardni uzorak sorte. 5) Domaća ili udomaćena sorta neće biti uključena na Nacionalnu sortnu listu: 1. ako je već uključena u Zajedničku sortnu listu Zajednice kao neka druga sorta, a ne kao domaća ili udomaćena sorta, ili ukoliko je brisana iz Zajedničke sortne liste Zajednice u posljednje dvije godine, 2. ako je u skladu s propisima kojima se uređuju oplemenjivačka prava dodijeljeno oplemenjivačko pravo ili je zaštićena nacionalnim sustavom zaštite ili je podnesen zahtjev za dodjelu oplemenjivačkog prava. 6) Za domaće i udomaćene sorte koje su do 25. svibnja 2000. godine bile priznate može se prihvatiti više od jednog imena ukoliko su ta imena za sortu prije korištena. 7) Domaća sorta mora se održavati u području odakle potječe.

Znanstveni tim selekcionera i stručnjaka Poljodar tima stvorio je dugogodišnjim izborom i kombinacijom oplemenjivačkog materijala, bez genetskih manipulacija, jedinstveni hibrid kukuruza ZLATKO FAO 440 u tipu polutvrdunca koji zaista... svima čini dobro

Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja, koji je danas usklađen s UPOV-om Konvencijom, u Republici Hrvatskoj uređen je način i postupak zaštite novih biljnih sorti, postupak stjecanja oplemenjivačkog prava i zaštita nositelja oplemenjivačkog prava.

Iz oplemenjivačkog programa u Dresden-Pilnitzu nastalo je više sorata jabuka koje se ističu svojom otpornošću na bolesti.

Iz ovog oplemenjivačkog programa priznata je sorta Diana.

Cilj oplemenjivačkog programa je poboljšanje kvalitete i visine prinosa, tolerantnost na okolinske stresove te bolesti i štetnike, ovisno o uzgojnom području.

Ukupni rezultat oplemenjivačkog rada na Odjelu je 17 priznatih sorti, od 21 domaće sorte lucerne na sortnoj listi RH.

Svi troškovi oplemenjivačkog rada na crvenoj djetelini i grašku pokrivaju se iz sredstava Poljoprivrednog instituta Osijek.

b) je podnijet zahtjev za upis sorte u sortnu listu u bilo kojoj zemlji članici Europske unije ili zahtjev za dodjelu oplemenjivačkog prava u skladu sa odredbom podstavka 1. ovoga stavka; ili

Glavni cilj oplemenjivačkog rada je stvaranje novih, boljih genotipova soje i suncokreta za proizvodnu praksu odgovarajućim oplemenjivačkim metodama, uz stalno praćenje i korištenje svjetskih trendova u oplemenjivanju ovih kultura.

Tako se u okviru oplemenjivačkog programa soje zaočelo s primjenom molekularnih markera za determinaciju genotipova soje kao i za detekciju patotipova gljiva.

Osim oplemenjivačkog rada, na Odjelu izvode se i razna agrotehnička ispitivanja na vlastitom sortimentu radi preporuka širokoj praksi.

Glavni izvor oplemenjivačkog rada u tom smjeru je vrsta Vitis champinii.

Na Odjelu, od oplemenjivačkog materijala najviše je stradao materijal ozime uljane repice koji je ostao 1991. godine u polju i skladištu na prvoj liniji bojišnice.

Od 1958. godine na čelu oplemenjivačkog rada na kukuruzu bio je dr. sc. Ljubo Radić, kao predstojnik tadašnjeg Odjela za selekciju i sjemenarstvo kukuruza.

Stoga projekt obuhvaća tri razine odnosno cijeline istraživanja na pšenici: a) stvaranje genetske varijabilnosti i razvoj nove germplazme u 100 kombinacija križanja po konceptu svojstva, te u još 100 kombinacija križanja po konceptu svojstva uz dodatnu procjenu genetske raznolikosti primjenom SSR markera nadopunjeno analizom bjelančevina glutena pomoću elektroforeze (SDS-PAGE) i tekućinske kromatografije (HPLC); b) genetska istraživanja koja obuhvaćaju procjene genetskih parametara, komponenti varijance, nasljednosti i genskih učinaka u ranim generacijama, u dvije kombinacije križanja na značajna kvantitativna svojstva (16 generacija); c) vrednovanje genotipova u višelokacijskim pokusima (15 genotipova, četiri lokacije, četiri godine, RCBD shema) koji se popunjavaju genotipovima odabranim iz oplemenjivačkog materijala stvorenog u prethodnim projektima.

Doprinos oplemenjivačkog programa soje u Poljoprivrednom institutu Osijek razvoju, stabilnosti i unapređenju proizvodnje soje u Hrvatskoj je fundamentalan i vrlo značajan kroz stalni razvoj visokoprinosnih sorata sa genetskim potencijalom uroda 5 - 6 t/ha, zadovoljavajućom kakvoćom zrna (sadržaj bjelančevina i ulja) i visokom tolerantnosti na glavne bolesti (bijelu trulež, crnu pjegavost stabljike (rak stabljike), plamenjaču) kao i otpornosti na polijeganje i pucanje mahuna u zriobi.

Laboratorij se bavi i znanstvenim istraživanjem gdje su metode in vitro polazna tehnika koja omogućava daljnja istraživanja na molekularnij razini što će pridonjeti razvoju oplemenjivačkog i selekcijskog rada odjela.

Danima polja duhana prisustvovao je i vodeći hrvatski stručnjak u oplemenjivanju bilja, Vinko Kozumplik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je okupljenima predstavio rezultate znanstvenog istraživanja u području suvremenih proizvodnih mjera i oplemenjivačkog razvoja novih sorti. (www.virovitica.net)

Razvijanjem oplemenjivačkog rada čiji rezultat su stvoreni i priznati vlastiti kultivari i hibridi, a njihovom komercijalizacijom kroz sjemenarstvo stvorena je materijalna osnova za kvalitetniji znanstveno-istraživački rad na Odjelu.

Isporuka nadležnim tijelima za ispitivanje i kontrolu te dobavljačima na doradu, ako dobavljači koji dorađuju poljoprivredni reprodukcijski materijal ne steknu pravo vlasništva nad isporučenim materijalom, ne smatra se stavljanjem na tržište. 27. Uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala je njegov unos na carinsko područje Republike Hrvatske, osim unošenja radi provoza. 28. Nadležno tijelo je središnje tijelo državne uprave, ustanova te pravna i fizička osoba ovlaštena za obavljanje određenih djelatnosti po ovom Zakonu i nadležne pravne ili fizičke osobe ovlaštene za poslove koji su predmet ovoga Zakona u trećim zemljama. 29. Certifikacija je postupak potvrđivanja poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala kroz provođenje stručnog nadzora ili nadzora pod stručnom kontrolom i izdavanje certifikata o sjemenu, odnosno certifikata o sadnom materijalu. 30. Banka biljnih gena je mjesto čuvanja, opisivanja, sakupljanja, uporabe i održavanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. 31. Biljni genetski izvor je svaki biljni ili genetski materijal koji ima aktualnu ili potencijalnu vrijednost za hranu ili drugu uporabu u poljoprivredi. 32. Treće zemlje su sve zemlje iz kojih se uvozi poljoprivredni reprodukcijski materijal u Republiku Hrvatsku. 33. Države članice Zajednice su države članice Europske unije. 34. DUS je postupak utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava i priznavanja sorti poljoprivrednog bilja. 35. UPOV je Međunarodna organizacija za zaštitu novih biljnih sorti. 36. Stručni nadzor je postupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provodi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) radi izdavanja certifikata. 37. Nadzor pod stručnom kontrolom je postupak kontrole poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji provode pravne ili fizičke osobe pod stručnom kontrolom Zavoda. 38. Stručna kontrola je provjera dobavljača koju provodi Zavod u postupku kontrole vlastite proizvodnje poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala. 39. Zajednička sortna lista je katalog sorti kojeg čine sorte ratarskog bilja i povrća koje su priznate i uvrštene u sortne liste pojedinih država članica Zajednice. 40. Neprofesionalni krajnji korisnik je fizička ili pravna osoba koja nije profesionalno uključena u proizvodnju ili prodaju sjemena i/ili sadnog materijala. 41. In situ je čuvanje genetskog materijala u ekosustavu ili prirodnom staništu ili u kultiviranom (on-farm) okruženju gdje se primjerci uzgajaju u ograničenom broju. 42. In vitro je uzgoj bilja u potpuno kontroliranim uvjetima.

Na Znanstveno-stručnom skupu Hrvatskog oplemenjivačkog, sjemenarskog i rasadničarskog društva (HOSRD-a) održanom od 21. do 25. studenog 2004. godine u Stubičkom Toplicama povodom 110. obljetnice sjemenarstva u Hrvatskoj, a pod pokroviteljstvom Ministra Petra Čobankovića Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena je Povelja za osobit doprinos u znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti na razvitku oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva

Pretpostavlja se da će inkorporacija " strane ", prvenstveno elitne " Corn belt " germplazme u oplemenjivačke populacije adaptirane na uvjete Istočne Hrvatske kontinuirano povećavati frekvenciju poželjnih alela domaćih elitnih linija, te dugoročno povećavati genetski varijabilitet oplemenjivačkog materijala.

Financiranje oplemenjivačkog programa na lucerni provodi se iz nekoliko izvora.

Početak znanstvenog oplemenjivačkog rada u Hrvatskoj bio je vezan uz Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima.