Oboljenja s poremećajem demielinizacije kao optički neuritis, neuropatiju i multiplu sklerozu navode: Shaw i sur. (1988.), WHO (1990.), Reutens i sur. (1990.), Herroelen i sur. (1991.), Nadler (1993.), Brezin i sur. (1993.), Waisbren (1997.).

Tada sam imala optički neuritis na desnom oku, primila terapiju metilprednizolonom, ali vid se nikada u potpunosti nije vratio.

Poseban problem predstavlja optički neuritis tj. upala vidnog živca koja često uzrokuje bolove pri pokretima očne jabučice kada dolazi do istezanja vidnog živca.

Osim što optički neuritis može biti uzrokovan upalnim promjenama okolnih tkiva on može biti i predznak puno težih bolesti središnjeg živčanog sustava kao što je multipla skleroza.

Od neuroloških bolesti treba isključiti multiplu sklerozu, mijasteniju gravis, idiopatsku distoniju, distonije prouzročene psihoaktivnim tvarima, demenciju, tumor mozga, bolesti bazalnih ganglija, optički neuritis, Guillan-Barré sindrom, Creutzfeldt-Jakobovu bolest, rane neurološke manifestacije AIDS-a, itd.

Bol u očima uz maglenje vida može ukazivati na optički neuritis ali to je isključeno.U MR-u mozga nisu nađeni hiperintenziteti opričkih živaca.

U sklupinu 1 uključeni su bolesnici s prvim demijelinizirajućim događajem koji je zahvatio optički živac ili kralježničku moždinu te drugim demijelinizirajućim događajem koji odgovara NMO topografiji (dakle ili optički neuritis ili transverzni mijelitis).

Od bolesnika s pozitivnim NMO-IgG protutijelima, 2 je imalo optički neuritis, 2 simptome moždanog debla te 1 transverzni mijelitis.

Najvažnija nuzpojava je OPTIČKI NEURITIS, kojeg incidencija ovisi o dozi: nastaje kod 15 % bolesnika na dozi od 50 mg/kg/dan, kod 5 % na dozi 25 mg/kg/dan, i manje od 1 % onih na dozi 15 mg/kg/dan.

Optički neuritis karakteriziran je razvojem oslabljenog vida obično na jednom, a rjeđe na oba oka.

Kod problematike očiju i vida javlja se optički neuritis uz pojavu zamagljenog vida, bol u oku i sljepilo, dvostruka slika (diplopija), nistagmus ili nevoljno treperenje očnih jabučica te razdvajanje očnih jabučica u različitim smjerovima.

Kliničke značajke ovih poremećaja često su veoma osjetljivi pokazatelji neuroloških bolesti; osim toga, te su bolesti mnogobrojne kao što su optički neuritis (idiopatski ili u sklopu multiple skleroze), optička neuropatija, edem vidnog živca, dvoslike, gubitak vida ili glavobolje kao posljedica tumora mozga ili moždanih udara itd.

Indikacije za provođenje ove pretrage su višestruke a obuhvaćaju dijagnosticiranje i praćenje svih stanja koja zahvaćaju vidni živac: optički neuritis, multipla skleroza, procjena vidne funkcije kod slabovidnosti ili nakon težih trauma oka, procjena slijepoće kod djece itd.

Najčešće nastaju zbog upale i demijelizacije uzduž vidnog živca (tzv. optički neuritis).

Uzroci glavobolje sa strane oka mogu biti relativno jednostavni, poput nekorigirane ili loše korigirane dioptrije do onih ozbiljnijih poput škiljavosti, upalnih bolesti oka (uveitis), ili upale očne duplje (celulitis), optički neuritis, glaukom i neke druge bolesti.

34 su mi godine, imala sam 2 puta optički neuritis s razmakom od 12 mjeseci (u ožujku prošle i u ožujku ove godine)

Simptomi MS a su: težak kronični umor, optički neuritis, dvoslike, tremor, spazam, vrtoglavica, nemogućnost kontroliranja stolice i mokraće, nemogućnost kretanja, utrnulost, mravinjanje, vibracije u tijelu, otežan govor.... pa sve do opstrukcije disanja i fatalnog ishoda

Postoji li razlika između nalaza VEP-a kad je optički neuritis samostalna bolest i nalaza kad je povezan s MS

Vidim da je i tebi dijagnosticiran optički neuritis je si ti dobila kakvu terapiju