Tijekom tridesetominutnog koncerta, domaći i inozemni orguljaši izvodit će skladbe za orgulje, među kojima će s barem jednom izvedbom promovirati djela hrvatskih skladatelja.

Meni je francuska škola bila najbliža, možda i jer sam jednu školsku godinu, 1965., proveo u Parizu, a tada su svi značajniji orguljaši iz prve polovice XX. st. još djelovali.

Susret angažiranih vjernika laika U Domu kulture u Kukuljanovu 3. listopada u 19 sati, uo? i blagdana sv. Franje Asiškog zaštitnika župe, sastali su se? lanovi Župnih i ekonomskih pastoralnih vije? a, crkveni pjeva? i, liturgijski? ita? i, sakristani, orguljaši, voditelji zborova i drugi angažirani vjernici laici iz Kukuljanova, Škrljeva, Krasice, Praputnjaka, Hreljina i Zlobina s biskupovim delegatom za pastoral vl?. Sanjinom Franceti? em koji im je prezentirao plan i program za novu pastoralnu godinu?

Ugledni i vrijedni orguljaši Ante Knešaurek i Pavao Mašić i u novoj sezoni nastavljaju impozantni ciklus integralne izvedbe Bachovog orguljskog opusa u sedamnaest koncerata.

Crkveni zborovi, pjevači, orguljaši i voditelji liturgijskih zborova diljem Hrvatske i šire su proslavili svoju nebesku zaštitnicu svetu Ceciliju.

Orguljaši zbora bili su i svjetski proslavljeni dirigent i dopredsjednik HAZU Pavle Dešpalj (i poznati violončelist Valter sin je arbanaške obitelji pok. mo.

Ono predlaže razne inicijative i programe za formiranje liturgijsko-glazbenih animatora a to su zborovođe, orguljaši, pjevači, glazbeni animatori za puk, mlade i djecu, a sve u vidu poboljšanja slavljenja euharistije i drugih liturgijskih slavlja, kao i organiziranje ostalih crkveno-glazbenih događanja na nadbiskupijskoj razini.

U izvedbama su sudjelovale vokalne solistice Martina Zadro, Martina Gojčeta Silić i Tanja Ruždjak, orguljaši Mario Penzar i Eva Košir Karačić, harfistica Diana Grubišić-Ćiković, udaraljkaši Ivana Bilić i Boris Žuvela, te plesačica Petra Valentić s vlastitom koreografijom na Debussyjeve Sirene.

Taj su glazbeni pothvat ovi orguljaši realizirali u razdoblju od travnja 2010. do siječnja 2012. kroz sveukupno sedamnaest koncerata na orguljama u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu.

Sjemenište i sjemenišna gimnazija prepoznavali su glazbene talente i iznjedrili poznate glazbenike, skladatelje i muzikologe, kao što je dr. Julije Bajamonti (1744. - 1800.), dr. Petar Zdravko Blajić (1940. - 1986.); danas aktivni: dr. Miho Demović, dr. Izak Špralja, mo Šime Marović i brojni vrijedni orguljaši i voditelji zborova te glazbeni pedagozi.

U Domu kulture u Kukuljanovu 3. listopada u 19 sati, uo? i blagdana sv. Franje Asiškog zaštitnika župe, sastali su se? lanovi Župnih i ekonomskih pastoralnih vije? a, crkveni pjeva? i, liturgijski? ita? i, sakristani, orguljaši, voditelji zborova i drugi angažirani vjernici laici iz Kukuljanova, Škrljeva, Krasice, Praputnjaka, Hreljina i Zlobina s biskupovim delegatom za pastoral vl?. Sanjinom Franceti? em koji im je prezentirao plan i program za novu pastoralnu godinu?

KONCERT ORGULJAŠA U sklopu Koncertnog ciklusa grada u crkvi sv. Mihaela Arkanđela u osječkoj Tvrđi nastupit će poznati hrvatski orguljaši Pavao Mašić i Ante Knešaurek, a predstavit će se djelima Johana Sebastiana Bacha.

Nakon toga na orguljama su zasvirali poznati međunarodni orguljaši predstojnik rimskog Instituta za crkvenu glazbu mons. Valentino Miserachs Grau, orguljaš papinske bazilike Svete Marije Velike u Rimu Gabriele Terrone te požeški katedralni orguljaš Alen Kopunović Legetin.

Tehnologija i okolnosti prošlih vremena nisu davale mogućnosti zabilježbe njihovih glazbenih ostvarenja, a o njima danas svjedoči samo pokoja stara fotografija na zidu dvorane za pjevače, sjećanje starijih članova i notni zapisi pokojnih patera Zlatana Plenkovića i Jordana Kuničića - svećenika i vrsnih glazbenika, koji su bili skladatelji ili tekstopisci, orguljaši, promotori i dirigenti tadašnjeg Zbora Svetog Križa.

Kao kapelnici i orguljaši, Zbor splitske katedrale vodili su poznati hrvatski glazbenici.

Na akademiji su sudjelovali pjevači, svirači, orguljaši, zborovi, koji su se predstavili skladbama i pjesmama koje skladao Stanislav Preprek: " Od istoka sunčanoga ", " Zdravo Zvijezdo mora ", " O Kriste ", " Zdravo Djevice ", " O, Sunce spasa Isuse "

Predvođeni saznanjem da su franjevci putem glazbe odnosno svojim kantualima utjecali na oblikovanje duhovnosti koju su širili kako brojni orguljaši franjevci tako i graditelji orgulja, te putem pjesmarica i molitvenika s crkvenim pjesama postavljali temelje suvremenom crkvom pjevanju u nas gdje se gotovo mnogi blagdani duguju upravo njihovim pjesmama i skladbama.

Ljepotu njihova zvuka ispunit će Zagrebačku katedralu na šest koncerata na kojima će se predstaviti domaći i inozemni vrhunski orguljaši i njihovi gosti: Hvalimira Bledšnajder, Pieter van Dijk (Nizozemska), Željko Marasović, Libor Dudaš (SAD), Gedymin Grubba (Poljska) i Edmund Andler-Borić, Marko Prepelić, truba, i Dario Teskera, truba.

S ciljem ukazati na raznolikost u skladateljevom pristupu koja je direktno bila vezana na veličinu i tip orgulja kakve je Buxtehude koristio, mladi orguljaši suprostavit će djela iz različitih razdoblja Buxtehudeova stvaralaštva ona manjih dimenzija nastala u mladenačkim danima u Helsingborgu i Helsingøru s djelima većih dimenzija koja datiraju iz zrele stvaralačke faze u Lübecku.

Sudionici su nakon rasprave predložili da se susreti održavaju barem dva put godišnje kako bi na taj način sami orguljaši prolazili permanentno obrazovanje.

Kroz zbor su u proteklih 67 godina prošli brojni pjevači, dirigenti i orguljaši.

Način Uriolova muziciranja, jasan, ritmički pregnantan, s mnogo tonske mašte, što se pokazalo u registraciji pojedinih skladbi, upozorio je da je riječ o vrsnu glazbeniku, pravom majstoru svog instrumenta, a kako svjedoče i zagrebački mladi orguljaši, koji su, zajedno sa svojim pedagozima, pratili kratki majstorski tečaj održan u nekoliko dana prije koncerta i o izvrsnu pedagogu

Već početkom 17. stoljeća pojavljuju se u našim župama prvi službeni učitelji koje povijesni izvori nazivaju " ljudi magistri ", odnosno učitelji, orguljaši, kantori, školnici.

Ali, kako su i mnogi orguljaši ujedino bili i zvonari, tko bi ga točno znao.

Izabravši samo skladbe nedvojbeno iz Bachova pera, te ih razdijelivši u sedamnaest tematski profiliranih koncerata, mladi su hrvatski orguljaši Ante Knešaurek i Pavao Mašić odlučili predstaviti ambiciozni projekt integralne izvedbe Bachovih orguljskih djela.

Nakon toga slijedi dugo razdoblje u kojem se u Donjem Vidovcu ne spominju orguljaši.

Učitelji orguljaši prvi se put spominju: u Lopatincu godine 1640, u Štrigovi 1649, u Prelogu, Nedelišću i Mihovljanu 1660, u Legradu, Podturnu i Selnici 1688, a školske se zgrade spominju: u Prelogu, Subotici, Belici, Selnici, Sv. Martinu na Muri i Štrigovi godine 1660. Mnogi kantori obavljali su ne samo orguljaško-učiteljsku službu, već su ujedno bili i zvonari.

Dok je crkvu još oblijetala jeka grmljavine zadnjeg akorda, ozareni orguljaši zadovoljno su jedan drugom stisnuli ruku, a onda sišli do oltara, trijumfalno prolazeći između krcatih klupa, obasuti više nego zasluženim ovacijama.

Svečanom ozračju veliki doprinos su dali, pored domaćih, pjevači i orguljaši iz župe Mrkopalj pod vodstvom časne sestre Terezije.

Program koncerta pod naslovom Hrvatski orguljaši skladatelji predstavit će izbor skladbi Franje Dugana st. i Anđelka Klobučara, skladateljâ koji su tijekom svojeg umjetničkog djelovanja neraskidivo bili vezani uz čuveni Walckerov instrument iz 1855. g.