Migracije stanovnika iz Grčke i s grč. otoka prema Veneciji i istočnojadranskim pokrajinama pod mlet. upravom bile su posljedicom temeljitih poremećaja društvenih, gosp., vojnih i dr. prilika nakon gubitka mlet. posjeda i širenja osmanlijske vlasti na Sredozemlju.

Ali nakon pet stoljeća osmanlijske vlasti i učvršćivanja vodeće i većinske muslimanske vjersko-kulturne zajednice u njoj, neophodno je potrebno da u svojim procjenama za budućnost Hrvati katoličke kulturne tradicije (jer nisu svi b. - h.

" Oni svjedoče o ljubavi graditelja voćinske crkve u 15. stoljeću, brižnosti kojom je u 18. stoljeću obnovljeno to isto sveto zdanje razgrađivano tijekom sto pedeset godina osmanlijske vlasti, pa potom ljubav kojom je popravljano s nemalim strepnjama u komunističko vrijeme nakon II. svjetskog rata i konačno velika žrtva podnesena u njegovoj najnovijoj rekonstrukciji.

Utvrda na ovom lokalitetu bogate prošlosti, još od vremena antike i nastanka rimskog naselja Servitium na lijevoj obali rijeke Save, nastala je u Vojnoj krajini nakon oslobađanja Slavonije od osmanlijske vlasti.

Tako su 1881. osnovane Vrhbosanska, Mostarsko-Duvanjska i Banjolučka biskupija, uz Trebinjsko-Mrkansku koja je nekako preživjela stoljeća osmanlijske vlasti.

Nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti tijekom 16. i 17. stoljeća samo je manji dio teritorija pripao Križevačkoj županiji, i to prostor oko Kutine.

Prema navodima Šime Jurića, svestranog istraživača građe o Sinjskoj alci, viteško se natjecanje prvi put odigralo 1718. godine, nakon oslobađanja Imotskog od osmanlijske vlasti

Zbog odlaska katoličkog puka za osmanlijske vlasti crkvica je neko vrijeme bila napuštena, no ipak su je u to doba, kako stoji u arhivskoj povijesnoj građi, nadzirali franjevci iz Velike.

U vrijeme velikih ratova za oslobođenje od osmanlijske vlasti, za Kandijskog (1646. - 1669.), Bečkoga ili Morejskog rata (1684. - 1699.) ili Malog rata (1714. - 1718.), franjevci su iz Bosne i Hercegovine doveli veliki broj hrvatskih obitelji u nenaseljene krajeve Dalmacije.

Od kraja 19. stoljeća osmanlijske vlasti grad islamiziraju u nazivu pa se zove Gornji Vakuf (Gornje Skoplje), a na putu iz Bugojna prema Travniku je Donji Vakuf (Donje Skoplje).

Naime, dok je u " turskoj Lici i Krbavi " osmanlijska vlast formalno prestala Karlovačkim mirom 1699., Ličko Pounje oslobođeno je osmanlijske vlasti tek Mirom u Svištovu (1791. gadine).

Ruševine srednjovjekovnih utvrđenih objekata omogućile su pridošlicama za vrijeme osmanlijske vlasti, koji su bizovački atar osnažili koncem 17. i u 18. stoljeću, obilje građevnoga materijala.

Voćinska je crkva izgrađena u XV. stoljeću, preživjela je 150 godina osmanlijske vlasti, a u XVIII. stoljeću Marija je u toj crkvi očitovala posebnu zagovorničku blizinu, privlačila brojne vjernike, posredujući da ih njezin Sin snagom svoje ljubavi obnovi u srcima i savjestima. Iz tog je vremena i sačuvana slika Gospe od Utočišta.

Da bismo dobili potpuniju sliku o naseljenosti ovoga prostora, nužno je krenuti od kraja 18. st. odnosno razdoblja nakon oslobađanja od osmanlijske vlasti.

O prošlosti Valpovštine piše Vladimir Geiger u tekstu Radni logor Valpovo 1945 - 1946, dok Zdenko Samaržija donosi tekst Koška u 16. stoljeću doba osmanlijske vlasti, a Stjepan Rakitovac Migi o Zadružnoj knjigovodstvenoj školi u Valpovu.

Oni koji su ostali u statusu Vlaha, nomada ili polunomada, oni su čas pravoslavni, čas katolici i kao takvi su dočekali odlazak osmanlijske vlasti iz Bosne.

Učvršćenjem osmanlijske vlasti koncem 15. stoljeća na tlu Hercegovine Dubrovčani se povlače sa šireg područja delte rijeke Neretve.

Pogibija požeškog sandžakbega pod Siskom 1593. g. najavila je početak kraja osmanlijske vlasti.

S dolaskom Osmanlijske vlasti stalno mjesto boravka domaćeg hrvatskog puka u ovom području koje je pripadalo vojnoj krajini ili turskoj upravi postalo je nestabilno.

Manastir je bio teško oštećen u vrijeme borbi za oslobođenje od osmanlijske vlasti.

Osvajanjem pojedinih krajeva i uspostavom osmanlijske vlasti postepeno je, s većim ili manjim intenzitetom, započinjao i proces islamizacije.

Neke od njih su doselile u razne krajeve Mađarske za vrijeme prodora Turaka u hrvatske zemlje, ili u doba turske okupacije središnjih dijelova tadašnje Ugarske ili pak nakon oslobođenja tih krajeva od osmanlijske vlasti u vremenskom rasponu od 15. do 18. stoljeća.

Iako je spomen ovoga grada nastao pred kraj postojanja srednjovjekovne Bosanske države, on se razvio bez sumnje i spora u vrijeme osmanlijske vlasti kao orijentalno-levantski ili kako to neki stihijski nazivaju orijentalno-islamski grad.

Blagajska tekija se uspostavlja odmah po dolasku osmanlijske vlasti, mada se ne zna točan datum njene izgradnje.

Tijekom Osmanlijske vlasti palatin je stolovao u Pragu i Beču.

U srednjem vijeku prije turskih provala na današnjem je zemunskom prostoru postojao oveći grad napučen katoličkim življem s dvije župe u donjem i gornjem gradu, koje se spominju već 1332. No, dolaskom osmanlijske vlasti i progonom tamošnjeg življa one su potpune iščezle, a crkve su pretvorene u džamije.

Ondašnja je velesila Austrija praktično stvorila hajduke, a Venecija uskoke kao borce protiv osmanlijske vlasti.

Stanovnici polja što ih natapa Cetina, koji su u minulim vremenima bili podanici osmanlijske vlasti i češće imali prilike ispitati rast rijeke, zapazili su da je on trajno povezan s razlijevanjem jezera Buško blato koje je dobrih dvadeset milja od izvora kod Jarebice, s druge strane planina.

Stoga franjevački samostani toga područja u svojim arhivima uglavnom čuvaju arhivsko gradivo koje je nastajalo tek od njihove obnove ili osnivanja nakon oslobađanja tih krajeva od osmanlijske vlasti u drugoj polovici 17. stoljeća.

I kao što je turska najezda uglavnom uništila prethodne slojeve naselja, to isto učinila je i rekonkvista krajem XVII. stoljeća oslobodivši ove krajeve osmanlijske vlasti.