Iako je osporena odredba smještena odmah ispod kataloga najtežih kaznenih djela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje (članak 334. stavak 1. ZKP-a), ona se zapravo ne odnosi na taj katalog.

Predlagatelj smatra da je osporenom odredbom proširena nadležnost Ustavnog suda izvan djelokruga utvrđenog Ustavom te da je, stoga, osporena odredba »neprovediva«.

Ocjena je Suda da osporena odredba Zakona, prema kojoj se statutom županije podrobnije uređuje (zakonom) određeno ustrojstvo županijskih tijela te način rada (zakonom određenog djelokruga) županijskih tijela, nije suprotna ustavnoj odredbi niti je zakonodavac određivanjem predmeta statutarnog uređivanja županije prešao granice ustavnog određenja iz članka 131. stavak 3. Ustava.

3. Predlagatelj ističe da osporena odredba članka 3. ZID-a Zakona o osobnoj iskaznici nije suglasna s člankom 3., člankom 14., te s člankom 26. Ustava Republike Hrvatske.

Zbog svega navedenog osporena odredba članka 26. citiranog Zakona nije u skladu s odredbama članaka 3., 14., 16 i 60. Ustava Republike Hrvatske.

Osporena odredba ovako kako glasi omogućava Državnom sudbenom vijeću arbitrarnost u tome što se smatra teškim stegovnim djelom, pa i da donese odluku o razrješenju suca kada se ne radi o teškom stegovnom dijelu.

Time je osporena odredba suprotna i članku 121. stavak 1. Ustava RH koji određuje stalnost sudačke funkcije.

Imajući to u vidu osporena odredba je u izravnoj suprotnosti s načelom " ne eat iudex extra et ultra petita partium ", dakle da sud ne može ići mimo i preko postavljenog zahtjeva.

Kako je Državno sudbeno vijeće u izvršavanju svojih ovlasti u vođenju stegovnih postupaka i izricanju stegovnih mjera i kazni izjednačeno s ovlastima suda, to je osporena odredba suprotna članku 26. Ustava RH kojom je propisano da su svi državljani RH jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti.

Zaključno navodi da osporena odredba stavlja jednu skupinu u povoljniji položaj od drugih.

Predlagatelji pod 2), 7) i 12), kao najmoprimci smatraju da osporena odredba gubitak prava na zaštićenu najamninu veže uz odsutnost suglasnosti vlasnika stana, i da je taj rok počeo teći prije stupanja na snagu Zakona o najmu, u koje vrijeme je važio Zakon o stambenim odnosima iz 1985. godine, koji ni za jedan od u njemu navedenih slučajeva nekorištenja stana zbog opravdanih razloga nije propisivao dužnost stanara da traži suglasnost vlasnika stana.

Donošenje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti Saboru je Vlada predložila po hitnom postupku, budući da je odlukom Ustavnog suda određeno kako će osporena odredba prestati važiti najkasnije 15. srpnja ove godine.

Osporena odredba Zakona pri tome otvara alternativnu mogućnost propisivanja drugačijeg uređenja obavljanja zdravstvene zaštite u navedenim tijelima državne uprave: ili posebnim zakonom ili podzakonskim propisom.

Ustavom Republike Hrvatske je propisano, u članku 90. stavku 2., da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, no ovaj Sud ne nalazi da bi osporena odredba u ičemu bila nesuglasna s navedenom ustavnom odredbom.

Osporena odredba suprotna je odredbi članka 14. Ustava RH jer se tom odredbom zabranjuje svaki oblik diskriminacije pa i onaj na temelju društvenog položaja i obrazovanja.

Međutim, kako se koncesija zasniva na općem dobru, ista nije naplativa, pa kao takva niti ne može biti objektom založnog prava, posebice ne na način na koji tu materiju uređuje osporena odredba...«

U pogledu državljanstva (član II.A.5.c ustava FBiH) Ustavni sud je zaključio da se osporena odredba u formulaciji Amandmana VII ne odnosi na davanje državljanstva bez ograničenja već se poziva na pretpostavke za državljanstvo propisane Ustavom BiH te predstavlja puko deklarativno ponavljanje prava dodijeljenih članom I/7 (a) i (d) Ustava BiH.

Predlagatelj smatra da je osporena odredba u »koliziji« s člankom 182. stavkom 1. Zakona o radu prema kojoj je poslodavac dužan obračunavati i iz plaće ustezati sindikalnu članarinu uz prethodnu pisanu suglasnost radnika-člana sindikata, dok se plaća nečlanova sindikata usteže bez njihove pisane suglasnosti, na temelju odluke 15 % radnika kolektiva u kojem isti rade.

Predlagateljica smatra da osporena odredba ograničava »negativan aspekt slobode izbora članstva u sindikatima«, odnosno pravo svakoga da izabere nečlanstvo u udruzi, pa stoga smatra da je osporenom odredbom povrijeđeno pravo slobode udruživanja (čanak 43. stavak 1. Ustava) i ustavno pravo sindikalnog organiziranja (članak 59. stavak 1. Ustava).

8. Budući da osporena odredba članka 17. stavka 2. Zakona o zaštiti od buke ne zabranjuje zvučno oglašavanje zvonima, već samo ograničava vremensko razdoblje u kojemu je dopušteno oglašavanje zvonima, Ustavni sud ocijenio je da osporene odredbe nisu nesuglasne s odredbom članka 68. Ustava (prema kojoj država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote), na koju predlagatelj ukazuje.

Smatrajući doprinos solidarnosti kao »prisilno davanje slično porezu, a koje se neće koristiti radi podmirenja javnih troškova, te ne odgovara načelima jednakosti i pravednosti«, predlagateljica smatra je osporena odredba u suprotnosti i s odredbama članka 51. Ustava.

Ministarstvo primjećuje da se, prema navodima predlagateljica, osporena odredba odnosi ne samo na pogreške u imenima i brojevima i na druge očite pogreške ili propuste u pisanju i računanju, već i na nedostatke u obliku same presude, kao i na uočene nesuglasnosti napisane presude s izvornikom.

U odnosu na imenovanje predsjednika sudova, osporena odredba (a posebno odredba članka 84. Zakona) ne sadrži baš nikakva (posebno ne jasno i precizno formulirana) mjerila i kriterije nužne za prosudbu ispunjavanja stručne sposobnosti kandidata za obnašanje dužnosti predsjednika suda.

Uz to, Ustavni sud je obustavio postupak za ocjenu ustavnosti odredbi člana 39 e. istog zakona, jer je osporena odredba prestala vrijediti.

Osporena odredba članka 48. točke 1. Zakona o policiji odnosi se na radnju pregleda i to na pregled poslovnog prostora i dokumentacije, s ciljem pronalaženja počinitelja kaznenog djela, prijestupa ili prekršaja.

49. Ministarstvo pravosuđa navodi da osporena odredba nije suprotna članku 29. Ustava i načelu jednakosti oružja.

Nadalje smatra da je osporena odredba u suprotnosti s člancima 43. stavkom 1. i 59. stavkom 1. Ustava te člankom 11. Konvencije, jer je prema mišljenju predlagatelja, »ne pripadati članstvu niti jednog sindikata pravo svakog radnika, pa je prema tome i protuustavno ustezati sindikalnu članarinu protiv volje radnika koji ne pripadaju tom sindikatu«.

Osporena odredba članka 17. Odluke nadalje je i protuzakonita.

Osporena odredba članka 46. Zakona nije suglasna članku 3., 4. i 5. Ustava, ali ni odredbama Ustava koje uređuju ustavni položaj Predsjednika Republike i Vlade RH. "

" Podvrgnuta testu ustavnosti s aspekta načela razmjernosti nesporno je da osporena odredba udovoljava zahtjevu članka 16. stavak 1. Ustava u dijelu koji se odnosi na ustavni zahtjev da se slobode i prava mogu ograničiti zakonom.