Sabor je 22. prosinca 1990. godine donio Ustav, 25. lipnja 1991. godine usvojio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te 8. listopada iste godine Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, što je bio konačni iskorak u hrvatsku samostalnost.

Znakovito je da sve hrvatske političke opcije zagovaraju ulazak Hrvatske u EU, hvale se odličnom suradnjom sa Srbijom i ostalim republikama komunističke Jugoslavije, a opiru se suradnji s pravnim i pravednim državama EU-e.

Sad, to moze znaciti puno stvari, ali kao pokazatelj su bile postavljene i druge zemlje, Srbija, BiH, Slovenija, Makedonija, Bugarska, Rumunjska... Vidjelo se da je Srbiji i ostalim republikama, osim nas i Slovenije, nakon osamostaljenja ili raspada Jugoslavije, ekonomija sporije napredovala nego dok su bili u Jugi.

Godine 1991., nakon raskida državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, Republika Hrvatska nije donijela novi zakon o režimu upravnog sudovanja i upravnog spora, već je preuzela jugoslavenski ZUS iz 1977. koji je kasnije izmijenjen.

Obilježavajući 8. listopada, prisjećamo se povijesne sjednice Hrvatskog sabora, kada je na isti dan 1991. godine jednoglasno deonesena Odluka o raskidu svih državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.

Dan neovisnosti blagdan je u koji se obilježava 8 listopada u spomen na donošenje odluke Hrvatskog sabora o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Narodna banka je za konverziju lira »B« u Rijeci odredila kao svog predstavnika Viktora Mataušeka, rutiniranog stručnjaka, koji je vršio konverziju novca i u ostalim republikama Jugoslavije.

»Republika Hrvatska raskida sve državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ«, glasi odluka Sabora koju je pročitao Vladimir Šeks koji je bio predsjedavajući sjednice.

DARKO LUKIĆ, pisac i profesor na ADU, kaže da statistike pokazuju kako je od devet likova u literaturi jedan gay, što odgovara i stvarnom životu U Hrvatskoj, kao i u ostalim republikama bivše zemlje, morat će proći još puno vremena dok ne dosegnemo toleranciju kakva je u liberalnijim sredinama.

Tim gradom će, naime, 8. listopada (e, da, taj datum), zagrebačkim ulicama krstariti mladež HDZ-a i dijeliti hrvatske zastavice zajedno sa kratkim pisanim materijalom u kojem će biti objašnjeno kako su to Domljan, Šeks i drugovi prije 19 godina, na sjednici Sabora u podrumu Inine zgrade u centru Zagreba (dan ranije raketirani su Banski dvori), donijeli odluku o Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Pod tim kutom sagledan, vukovarski neslužbeni susret na vrhu imade svojih neporecivih, makar oku nevidljivih, vrijednosti, na koje međutim pada tamna sjenka posve prešućene istine o velikosrpskoj ratnoj agresiji JNA i srpskih terorista " (Odluka Sabora RH o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama SFRJ od 8. X. 1991.) na hrvatski narod i zemlje, o Vukovaru i o Hrvatskoj kao žrtvi kulturocida i genocida, o narodno-osloboditeljskom Domovinskom ratu i vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, presudnoj i za spas Herceg-Bosne od novih srebreničkih pokolja i za otvaranje puta denacifikaciji Srbije, kao veličanstvenoj pobjedi nad srpskim fašizmom i okupatorom i početku kraja balkanskoga mini-Hitlera ", odnosno predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. (M. Pešorda, HS)

Sporan je također i 25. lipnja 1991. godine, jer, i pored inauguracije u Saboru, međunarodna zajednica nameće tromjesečno čekanje, pa tek nakon isteka moratorija 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Obavljena je, doduše skromnije nego na analognim primjerima u drugim komunističkim zemljama, " titoizacija " pojedinih naselja u Hrvatskoj ali i svim ostalim republikama bivše jugoslavenske političke zajednice (npr.

12. DOMOVINSKI RAT 22. 12. 1990. Sabor Republike Hrvatske proglašava Ustav Republike Hrvatske a 8. 10. 1991. donosi Odluku kojom su raskinute sve državno - pravne sveze na temelju kojih je Republika Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila cjelinu dotadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

" Sjećam se vremena kada su političari kritizirali kompanije jer su poslovale s ostalim republikama iz bivše Jugoslavije ", rekao je Bobinac koji dodaje kako trojica menadžera žele " promovirati vrhunske proizvode iz nekad ujedinjene države ".

Hns kao ključan čimbenik ondašnje Koalicije narodnog sporazuma uoči važnih sudbinskih prvih slobodnih izbora zalagao se za nekakav građanski ugovor Hrvatske sa ostalim republikama Jugoslavije.

Zahvala je to najzaslužnijima za stvaranje hrvatske države, našim vitezovima, a i sjećamo se povijesne odluke Hrvatskog sabora o razdruživanju s ostalim republikama bivše Jugoslavije.

Avnojevski Sandžak je bio federalna jedinica, ravnopravan sa Crnom Gorom i ostalim republikama bivše Jugoslavije, a predsjednik je bio srpski intelektualac, Sreten Vukosavljević.

Zagreb, 8. listopada Na današnji dan, 1991. g., Odlukom Hrvatskog sabora o raskidanju državno-pravnih odnosa s ostalim republikama bivše Jugoslavije, hrvatski su građani ostvarili stoljetni san o suverenoj i samostalnoj - neovisnoj Hrvatskoj državi.

Napadima na hrvatski pravni suverenitet želi se poništiti i pogaziti Odluka Sabora Republike Hrvatske o raski du državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, donesenih 8. listopada 1991. Takvu Hrvatsku nekoliko mjeseci kasnije jedinstveno su priznale i sve članice EU i čitav svijet.

U ostalim republikama i pokrajinama bilo je 1.038 narodnih heroja.

Leko, Milanović i Josipović nisu dosljedni vijence je dobila samo grobnica narodnih heroja u Zagrebu, dok su narodni heroji po ostalim republikama i pokrajinama diskriminirani, a borili su se, od Vardara pa do Triglava, s jednakim žarom za hrvatsku nezavisnost kao i oni iz zagrebačke grobnice narodnih heroja.

1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.

Otvarala pogone po ostalim republikama bivše države.

Hrvatski državni sabor donio je Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama SFRJ; - 15. siječnja 1992. g.

Pobjedu građanskih stranaka na izborima u Srbiji je bila realnija, nego u ostalim republikama, tim više jer je u to vrijeme bio prisutan Draža Mihailović sa četničkom vojskom i simpatizerima, koji su se nadali da bi zapadni dio antifašističke koalicije mogao podržati kraljevsku vladu, jer je Tito bio formalno imenovan kraljevskim mandatarom za predsjednika vlade.

Postotak ulaganja u Hrvatskoj je zbog toga bio nizi nego u ostalim republikama, a to je znacilo manje izgradnje i slabije zaposljavanje.

Pa onda samo da onako ovlaš bacimo oko po ostalim republikama, pa upecamo Handanovića ili Vučinića? pa mogli bi recimo Džeku ili Pjanića...

Nakon što je donijeta Odluka o suverenosti i samostalnosti 25. 06. 1991., raskinute su i sve pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama 08. 10. 1991., čime je RH i formalno pravno postala samostalna i suverena država.

Što sve ovo ima s nama okupljenima danas u našoj dubrovačkoj katedrali na misnom slavlju u povodu Dana neovisnosti koje nas u mislima vraća dvadeset i jednu godinu unatrag i na onaj 8. listopada 1991. bio je to i osmi dan srbo-crnogorske agresije na naš Grad i biskupiju tijekom koje su poginula 92 civila, 417 branitelja, 11 pripadnika Narodne zaštite i 3 vatrogasaca kad je Hrvatski sabor donio jednoglasnu Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ?