Otočni sabor, kao udruga za razvitak hrvatskih otoka, u potpunosti je protiv donošenja Zakona o zaštiti prirode kakav je upućen u saborsku proceduru, zbog načelnih činjenica da se zaštita prirode umanjuje, odnosno da se ukida zaštita države nad mnogim područjima koja su do sada bila zaštićena.

1. Otočni sabor, udruga za razvitak hrvatskih otoka, treba biti jedan od pokretača rasprava o mogućim rješenjima naših svakodnevnih, ali dugoročnih problema.

Otočni sabor također je stavio naglasak u javnoj raspravi na problem pomorskog putničkog prometa i na politiku poslovanja državnog brodara Jadrolinije iz Rijeke.

Otočni sabor lani je izborio da se zbog manjeg iznosa za subvenciju ne smanji broj linija, a sada ukazuju da će drastične cijene dovesti do novog umrtvljenja života na otocima koji će se, istaknuo je Barić, pretvoriti u rezervate.

O ovim i drugim pitanjima vezanim za otok i kvalitetu života na otocima, Otočni sabor predlaže da se rasprave održe i na drugim jadranskim otocima.

INICIJATIVE - Č A ŽELI, SANJA I POKUŠAVA OSTVARITI OTOČNI SABOR

Ponovno pozivamo Vladu Republike Hrvatske, neka ozbiljno shvati vrijednosti otoka koje nose u EU i da su otočani, a tako i Otočni sabor spremni na dijalog oko održavanja i revitalizacije otoka.

Ni nakon ponovljenog apela nadležnome Ministarstvu regionalnog razvoja, Vladi i svim drugim odgovornima da se riješi pitanje opskrbe vodom zadarskih otoka, Otočni sabor nije dobio nikakvog odgovora ni u četvrtak.

Kako ćemo potaknuti ostanak ili povratak mladih ako na jednom Lastovu čak ni internet ne funkcionira ni blizu kako treba? - pita Denis Barić, predsjednik udruge Otočni sabor.

Po riječima predsjednika mr. sc. Gorana Grguričina Udruga Otočni sabor Podružnica Šibensko-kninske županije je zajednički nazivnik svih aktivnosti, promicanje integralnog održivog razvoja otoka i otočnih mjesta Šibensko-kninske županije i sinergijom svih otoka na hrvatskoj jadranskoj obali, kroz koji razvoj bi se trebale stvoriti okolnosti koje bi omogućavale smislen i zdrav život i razvoj otoka.

" Vizija na koju se naslanjamo kroz aktivnosti Udruge Otočni sabor Podružnica šibensko-kninske županije, jest osobno se aktivirati, sudjelovati i doprinositi sveobuhvatnom održivom razvoju otoka u akvatoriju Šibensko-kninske županije, ali i svih hrvatskih otoka i priobalja, implementirajući dosegnute koncepte i modele postavljene na razini mediteranskog, europskog i svjetskog pristupa u rješavanju nužnosti uspostavljanja održivog razvoja otoka, usko surađujući sa otočnim stanovništvom i poticanjem međusobne povezanosti otočnog stanovništva, uz odgoj i novih generacija u takvom ozračju, kako bi to postao način i model života na otocima i priobalju. ", ističe Grguričin.

Otočni sabor traži i moli Vladu Republike Hrvatske da djedovine i viškove stambenih, poslovnih prostora ne stavlja u istu kategoriju, nego neka u zakonu naprave više razreda ili kategorija za oporezivanja, stoji u priopćenju.

Očekujemo da ćemo kroz Otočni sabor usuglasiti otočnu politiku i ravnopravno komunicirati s predstavnicima izvršne vlasti na razini države.

Lenko Garbin, jedan od pokretača osnivanja Otočnog sabora i sadašnji vršitelj dužnosti predsjednika, kaže da je Otočni sabor u svojoj prvoj fazi djelovanja od 2001. do 2008. godine učinio puno za razvoj otoka te se sada aktualiziraju projekti na čiju potrebu je prvi predsjednik Otočnog sabora Zlatko Sorić davno ukazivao.

Riječ je o otocima čiji su predstavnici nedavno utemeljili Otočni sabor/Prvo što otočani traže jest dovoljno vode te priključke za komunalije prema cijenama koje važe na kopnu/Zahtijevaju da im se kompenzira veće troškove života, bilo oslobađanjem od troškova prijevoza, bilo posebnim dodacima na mirovine i plaće/Krajnji je cilj - ministarstvo za otoke, kaže predsjednik Sabora Zlatko Sorić/Sabor će, bude li potrebno, pozivati na građanski neposluh Iscrpnije...

Udruga Otočni sabor je udruga za razvitak hrvatskih otoka, koja u ima misiju u najširem smislu promicati integralni održivi razvoja obale i posebno otoka, koja ima cilj provoditi aktivnosti kroz promoviranje potreba otoka i otočnog stanovništva, kroz raznolike oblike aktivnosti, od informativnih i edukativnih, preko kreativnih, istraživačkih i izdavačkih aktivnosti, kroz koje bi se stvorile pretpostavke za afirmaciju koncepta sveobuhvatnog cjelovitog održivog razvoja otoka i otočnih mjesta, a sukladno postavljenim platformama i okvirima kroz Program UN-a za okoliš (UNEP), kroz Mediteransku strategiju za održivi razvoj (MSSD, Atena 2005.), potom kroz Mediteranski akcijski plan (MAP), kroz opće postavljene okvire Razvojnu strategiju Šibensko-kninske županije, 2007. 2010., kroz studiju Doprinos održivom razvoju obale i otoka Šibensko Kninske županije: Obrazovanje i jačanje sustava za multisektorsko planiranje održivog razvoja. otoka Instituta za turizam u Splitu, i kroz druge odrednice dokumenta u ovom području djelovanja.

Udruga će, najavljuje se, pozvati na primjenu građanskog neposluha kad Otočni sabor ocijeni da je to za otočane jako važno.

Kaže da je otočni sabor i ideja otočnog referenduma isključivo želja vodstva te udruge.

Otočni sabor osnovan je u siječnju 2001. godine, a na njegovom čelu je do smrti 2007. godine bio, tada umirovljeni, ekonomist Zlatko Sorić.

- Otočni sabor nastavit će se boriti za realizaciju dijela njegovih ideja.

Zato i očekuje pritiske kako bi se inicijatori priklonili jednom od tih blokova, dok bi boljka novoj stranci mogla biti i nedovoljna infrastruktura na terenu. Međutim, mislim da je ovo što predlaže Otočni sabor jedna jako dobra ideja.

Otočni sabor izdao je drugi bilten u kojem podsjeća na aktivnosti udruge u protekloj, te planove za tekuću godinu, javlja radio Zadar

- Otočni sabor bio je organiziran u 126 mjesnih odbora.

Uz informaciju da je Otočni sabor uspio urediti prostoriju dobivenu od Grada, Zlatko Sorić, predsjednik i te udruge i Jadranskog sabora, najavio je da će ubuduće stranka uzurpirati taj prostor, a zahvaljujući običaju da novinarima pripremi i pisane materijale, Sorić je relativno brzo okončao konferenciju.

To je i razlog što Otočni sabor traži da svakim otokom upravljaju stanovnici na njemu nastanjeni, a ne općinski centri na drugom otoku ili na kopnu.

Sve to, zaključuje Otočni sabor, otvara vrata nepravednom i subjektivnom forsiranju investicija u jedan umjesto neki drugi otok ili mjesto.

- Otočni sabor smatra da se uloga ispostava Agencije u nacionalnim i parkovima prirode još više treba okrenuti suradnji s lokalnom zajednicom i uspostavljanju jasnih mehanizama održivog korištenja prirodnih dobara kojima Agencija upravlja, osobito zbog činjenice da zaštićena područja izdvojena iz lokalne zajednice postaju atrofirana i u konačnici suvišna.

Udruga Otočni sabor organizirat će u predstojećem razdoblju niz rasprava duž cijelog priobalja i otoka na temu izmjena Zakona o otocima.

Oni i dalje plaćaju puno cijenu vode, zbog čega tražimo da se izračuna prosječna cijena vode na području županije, koju bi onda plaćali i otočni gospodarstvenici - naglasio je Denis Barić, predsjednik Udruge Otočni sabor.

Otočni sabor namjerava tijekom cijelog ovog mjeseca organizirati javne rasprave na otocima i prikupiti što veći broj prijedloga kako bi izmjene i dopune Zakona o otocima obuhvatile i makar riješile najveći dio problema s kojima se otočani sudaraju.