Taj dio Jadranskog primorja poznat je u hrvatskoj povijesti pod zajedničkim svojim imenom: Dalmacija, koju su sačinjavali otoci: Krk, Rab i Osor te pet gradova: Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor.
Taj dio Jadranskog primorja poznat je u hrvatskoj povijesti pod zajedničkim svojim imenom: Dalmacija, koju su sačinjavali otoci: Krk, Rab i Osor te pet gradova: Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor.
Nadomak grada nalazi se Platak koji je u zimskim mjesecima omiljeno odredište riječkih skijaša.U neposrednoj blizini Rijeke smjestili su se Kvarnerski otoci, Krk, spojen mostom s kopnom, te Cres, Lošinj i Rab.
Gustoća naselja je 62,2 naselja na 1000 km 2. (Tabela 21. - 4.) Udio stanovnika sjedišta Grada iznosi 75 % od ukupnog broja stanovnika, dok u svim ostalima naseljima živi preostalih 25 % stanovnika. (Tabela 21. - 7.) Opće gustoća naseljenosti Grada Malog Lošinja iznosi 37,28 stanovnika/km 2 što otprilike odgovara prosjeku (35,40) za otočnu skupinu Primorsko goranske županije (otoci Krk, Cres, Lošinj i Rab) a značajno je niže od gustoće naseljenosti cijele Hrvatske (78,48) i pogotovo gustoće cjelokupne Županije (85,15). (Tabela 21. - 14.) Gustoća građevinskih područja naselja iznosi 17,5 stanovnika/ha, dok je gustoća izgrađenog dijela građevinskog područja naselja 25 stanovnika/ha. (Tabela 21. - 18. i 21. - 19.) Ruralna gustoća stanovnika (broj stanovnika/površinu obradivog zemljišta) 331 stanovnik/km 2, s time da je ta ista gustoća za stanovništvo svih naselja osim sjedišta Grada 82,5 stanovnika/km 2. (Tabele 21. - 21. i 21. - 22.)
U tom je razdoblju talijanska čizma imala kopneni spoj sa Sicilijom, a naši otoci Krk, Lošinj, Cres, kao i niz manjih istarskih otoka bila su samo brda i brdašca u ravnici.
Kao na dlanu vidi se cijeli Kvarnerski zaljev, otoci Krk i Cres, Učka i grad Grobnik.
Veća turistička središta sa privatnim smještajem na Kvarneru su: gradovi Rijeka, Opatija, Crikvenica i Novi Vinodolski te otoci Krk, Pag i Rab.
Kvarnerski otoci Krk i Rab, te otocic Sveti Marko
Rijeka i riječko zaleđe također su pod snijegom, ali i otoci Krk i Cres.
Najveći su otoci Krk i Cres - svaki po 405.8 km2, za razliku od Krka koji je dvostruko širi, Cres je dvostruko duži.
Najviše turističkih dolazaka očekuje se na području Opatijske rivijere (oko 6.400), a slijede otoci Krk (oko 2.705) i Lošinj (oko 1.900), Crikvenička rivijera (oko 860), otok Rab (oko 760), riječko područje (oko 733), Gorski kotar (oko 485), Rivijera Novi Vinodolski (oko 260) te otok Cres (oko 200).
Predivnu sliku Kvarnera upotpunjavaju i mnogobrojni otoci (Krk, Cres, Rab, Ilovik, Susak, itd.), čija nas mediteranska klima i raznolikost privlače da ih uvijek i iznova posjetimo i istražimo.
1.244. Najveći su otoci Krk i Cres; nastanjenih je otoka 47
Otoci Krk, Cres i Lošinj ušli bi u zajednički kondominij.
Najviše je gostiju tradicionalno bilo u Opatiji i drugim turističkim središtima Opatijske rivijere, a iza njih slijede otoci Krk i Lošinj, potom Crikvenička rivijera, riječko područje, otok Rab, Rivijera Novi Vinodolski i otok Cres te sve traženiji kontinentalni dio â Gorski kotar.
Otoci Krk i Pag povezani su mostovima s kopnom, dok su otoci Cres i [ više ]
Po popularnosti slijede kvarnerski otoci Krk, Lošinj, Rab i Cres koji će zanimljivim programima i koncertima u Novu godinu uvesti domaće i strane goste iz Austrije, Italije, Bugarske, Slovenije i Njemačke.
Od ovih provincija civilnu je Hrvatsku činio sav prostor nekadašnje austrijske Istre s Pazinom, Primorje od Mošćenica do uključivo Senja, te otoci Krk, Rab, Cres i Lošinj pored sve ostale zemlje do Save.
Tim ugovorom Italiji su pripali kotari Kastav, Sušak, dio delničkog kotara, grad Bakar, otoci Krk i Rab, zadarsko otočje i niz manjih otoka, područje uz obalu od Jablanca do rta Privlake, a odatle kopnom do novigradskog mora, zahvativši Bukovicu, obuhvačajući čitavo područje Šibenika, Trogira, Splita, otoke Čiovo, Drvenik, Šoltu, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuku, Korčulu, Mljet i Boku Kotorsku.
Nakon rata između Italije i Jugoslavije u travnju 1941. Riječkoj pokrajini je pripojeno primorsko područje od Sušaka do Bakarca, dio Gorskog kotara do Čabra i Kupe, grad Kastav te otoci Krk i Rab.
Otoci Krk, Cres, Lošinj i Rab izuzetno su bogati vrijednim kulturno-povijesnim nasljeđem.
Iz gradske luke svakodnevno kreću turistički brodovi na izlete: otoci Krk, Rab, panoramske vožnje uzduž rivijere Crikvenica, noćne vožnje Rivijera noću
ELECTRICO je registriran od 1985. godine, te djeluje na širem području Rijeke (Istra, otoci Krk, Cres, Rab...).
Ondje će biti otvoreno tridesetak hotela, samo u Opatiji 24. Prema najavama slijede otoci Krk i Lošinj, potom Crikvenička rivijera, otok Rab, područje Rijeke, a potom šumoviti dio regije, Gorski kotar.
Na sjeveru i zapadu, od prodora hladnih zračnih masa Opatiju štite masiv Učke i brdski lanci Planika i Šije, a s istoka i juga otoci Krk i Cres.
Podjednako je upečatljiva i gastronomija čiji su nositelji Opatijska rivijera, Rijeka, Crikvenica i Novi Vinodolski te otoci Krk, Cres, Pag, Rab, Lošinj, Susak, Unije, Ilovik...
Masiv Učke štiti Opatiju sa sjevera i zapada od prodora hladnih zračnih masa, a otoci Krk, Cres i Lošinj štite je sa istoka i juga od vjetrova sa otvorenog mora.
Pojedini naši otoci (Krk, Cres, Lošinj) brojem od preko 1.300 biljnih vrsta prelaze sveukupan broj vrsta biljaka nekih europskih država.
Otoci Krk, Rab i Cres-Lošinj imaju vlastite izvore vode za piće koje ugrožavaju lokalna onečišćenja iz slivova, naročito s glavnih otočkih prometnica, te ekstenzivna poljoprivreda i stočarstvo.
Od Zagreba ste najbliže moru 165 km, do Plitvičkih jezera 90, do Zadra 154 i pred vama su otoci Krk, Rab.
Njegovi srednjometražni Plitvice i Velebit, te kratkometražni tonski Plitvička jezera (1932), ako ništa drugo, bude žal što nisu sačuvani ili su tek djelomice sačuvani i filmovi Krš i voda, Hrvatsko primorje, Otoci Krk, Pag i Rab, Banja Luka Jajce i Šeher Sarajevo...
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com