Išli smo i korak dalje i u ovom zakonu smo izričito zabranili da dužni potencijalni ovršenik daje suglasnost na zapljenu veću od tog iznosa koji je zakonom ograničeno.

Stavak 2. članka 14. Propisuje da ovršenik poslovni subjekt ne smije obavljati obračunsko plaćanje ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

FINA nema ovlasti bez obzira na postojeći nalog i što je nastao eventualno prije minusa, skidati novčana sredstva s računa na način da bi ovršenik bio u minusu.

1. odjeća, cipele, rublje i drugi predmeti za osobnu uporabu, posteljina, posuđe, pokućstvo, štednjak, hladnjak, televizor, radio-prijamnik i druge stvari za kućanstvo ako ih ovršenik i članovi njegova kućanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba,

Prodaja zaplijenjenih pokretnina provodi se tak nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi osim u slučaju ako se radi o pokretninama podložnim brzom kvarenju ili ako na to pristane ovršenik.

Iz Fine objašnjavaju kako provode ovrhu na temelju ovršnih isprava - osnova za plaćanje te ističu kako je provedba " u potpunosti transparentna i ovršenik može uvijek u Fini dobiti sve podatke koji se tiču provedbe ovrhe po njegovim računima ".

Ovrhovoditelj broj žiro računa ovršenika može saznati primjenom čl. 16 b st. 4 OZ obračanjem FINI za dostavu tog podatka, nastavno može od samog ovršenika primjenom čl. 181 st. 1 OZ prema kojem je ovršenik dužan na pisani zahtjev ovrhovoditelja obavezan dati pisane podatke o svim računima koje ima i pravnim osobama kod kojih se ti računi vode, u roku od 8 dana od dana kada mu je taj zahtjev dostavljen, dok je odredbom istog čl.

Međutim zbog specifičnosti ovrhe na dionicama kao vrijednosnim papirima, prijedlog za ovrhu bi trebao imati navod da je ovršenik dioničar odnosno vlasnik dionica društva izdavatelja s navodom vrste i roda dionica odnosno da se ovrha ima provesti na određenoj količini, vrsti i rodu dionica.

Ovrha će se obustaviti i ako ovrhovoditelj ne osigura sve što je potrebno za otpremu i smještaj pokretnina, a nisu ispunjeni uvjeti za odgodu pljenidbe (osim ako ovršenik ne plati iznos ovrhe zajedno s kamatama i troškovima).

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu ili podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom

Od dva računa koja je ovrhovoditelj označio u prijedlogu nije naveo koji je od njih ovršenik odredio kao glavni račun za plaćanje zakonskih obaveza,.. ovrhe sudskih odluka.. kako je to propisano navedenom odredbom čl. 207 st. 1 OZ.

U slučaju blokade računa, pojašnjavaju u Fini, ovršenik je dužan platiti naknadu za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te iznos duga uvećan za troškove postupka.

Sada se mjesna nadležnost suda određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu ovršenika, dakle dioničara (čl.198a OZ.) Međutim, zakonom nije izrijekom određeno koji će sud biti nadležan ukoliko ovršenik nema prebivalište na području nadležnosti hrvatskih sudova.

Ovakvo tumačenje bi proizašlo i iz stavka 2. čl. 198. a OZ koji stavak utvrđuje mjesnu nadležnost suda u slučaju kada je ovršenik Republika Hrvatska ili druga pravna osoba s javnim ovlastima koje djeluju na području cijele države.

Polazeći od odredbe čl. 11 Zakona o platnom prometu u zemlji kojim je određeno da je poslovni subjekt dužan odrediti na kojem će se računu izvršavati nalozi za plaćanje zakonskih obaveza () te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun) i Ovršni je zakon odredio čl. 207. dužnost sastavljanja ovršnog prijedloga usklađen s navedenom odredbom ali i sa odredbom čl. 29 i 30 Zakona o platnom prometu, prema kojoj je ovrhovoditelj dužan u prijedlogu za ovrhu zatražiti da se ovrha provede na novčanim tražbinama po svim ovršenikovim kunskim i deviznim računima kod svih banaka kod kojih ovršenik ima račune, uz naznaku broja i banke kod koje je otvoren račun ovršenika za redovno poslovanje koji je on odredio kao račun za plaćanje zakonskih obaveza i javnih prihoda, za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata plaćanja te naloga s naslova ovrhe i sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun).

(7) Ako u provedbi ovrhe u stambenim ili poslovnim prostorijama nije nazočan ovršenik ili član njegove obitelji ili njegov zaposlenik, ovrhovoditelj mora kao svjedoke pozvati dvije punoljetne osobe.

Ovrha je predložena na temelju pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana i pravomoćnog rješenja suda kojim je utvrđena tražbina ovrhovoditelja u stečajnom postupku.Sud je prijedlog odbio jer navedene isprave nisu podobne za ovrhu u smislu odrebi čl. 20., 21. I 22. OZ-a.Naime, tim rješenjima je određeno da se tražbine stečajnih vjerovnika višeg isplatnog reda koje se reprogramiraju namiruju na način da ovršenik preuzima obvezu na sklapanje ugovora o reprogramiranju kreditnih obveza.Dakle, potvrđenim stečajnim planom stečajni dužnik (ovršenik) je preuzeo obvezu na sklapanje takvih ugovora (obveza na činjenje), a ne na ispunjenje novčane obveza (obveza na isplatu). Zbog toga ovršne isprave na temelju kojih je predložena ovrha nisu podobne za ovrhu.

U slučaju kada je ovršenik pravna osoba, odnosno poslovni subjekt, tada se na njega primjenjuju i odredbe Zakona o platnom prometu u zemlji, a za ovaj dio postupka, gledano iz perspektive ovrhovoditelja i zaštite njegove pozicije u naplati, institut je zadnjom Novelom iz 2005. doživio značajnu i kvalitetnu izmjenu u cilju što efikasnije provedbe te vrste ovrha ali i harmonizacije odredaba Ovršnog zakona kojim se regulira ta vrsta ovrhe, sa Zakonom o platnom prometu u zemlji.

Izlučni prigovor ima pravo podnijeti treća osoba, koja tvrdi da u pogle - du predmeta ovrhe ima pravo koje sprečava ovrhu, a takav prigovor u ime treće osobe ne može isticati ovršenik.

Ovrha zbog ponovnog smetanja posjeda je poseban ovršni postupak koji se provodi na temelju ovršne isprave donesene u parnici zbog smetanja posjeda kada ovršenik nakon provedbe ovrhe ili nakon što sam ispuni obvezu ponovno učini smetanje posjeda koje se u biti ne razlikuje od prijašnjega.

Za tu ovrhu mjesno je nadležan sud na čijem području ovršenik treba ispuniti obvezu po ovršnoj ispravi.

(2) Ovršenik je porezni obveznik ili njegov jamac od kojega se naplaćuje porezni dug iz porezno-dužničkog odnosa.

Za deložaciju je također potrebno organizirati registriranog bravara bez kojega isto tako deložacija neće započeti, bez obzira dali će vrata ovršenik otvoriti ili će ih bravar otvoriti na silu.

S obzirom na složeni sadržaj izreke rješenja o ovrsi na temelju vjerodo stojne isprave ovršenik može prigo vorom pobijati:

(4) Ako je glede neke nekretnine ili njezina idealnoga dijela osnovano pravo plodouživanja, ono može biti samostalni predmet ovrhe, s time da ovršenik može namiriti svoju tražbinu iz plodova koje to pravo daje na temelju nekoga pravnoga odnosa (najamnina, zakupnina), glede čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na pravima.

(1) Ako ovršenik ima pravo na temelju ovršne isprave birati između više predmeta svoje obveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu obvezu, predmet kojim obveza treba biti ispunjena određuje ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu.

(4) Ako prijenos sredstava s računa ovršenika bude obavljen prije nego što sud dostavi rješenje kojim prihvaća prijedlog o odgodi ovrhe ili rješenje kojim proglašava pljenidbu i prijenos nedopuštenim (članak 209.), ovršenik može u posebnoj parnici ostvarivati svoje pravo na povrat tih sredstava, kao i pravo na naknadu štete.

(1) Ovrhovoditelj koji je podnio prijedlog da bude vraćen na rad, odnosno u službu može predložiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da mu je ovršenik dužan isplatiti na ime plaće mjesečne iznose dospjele od pravomoćnosti odluke pa dok ponovno ne bude vraćen na posao, te odrediti ovrhu radi naplate dosuđenih iznosa.

Ako je ovršenik pravna osoba ili obrtnik kojemu se dostava ne može izvršiti na adresi označenoj u prijedlogu za ovrhu, sud će po službenoj dužnosti utvrditi adresu ovršenikovog sjedišta upisanu u odgovarajućem registru (sudskom ili obrtničkom) te pokušati dostavu na toj adresi.Ako niti na toj adresi ne bude moguće izvršiti dostavu, rješenje o ovrsi će se istaknuti na sudskoj oglasnoj ploči, a protekom osam dana od dana oglašavanja, dostava se smatra urednom.

No, bilo kako bilo, postupak je slijedeći ovršenik izjavljuje prigovor protiv rješenja i isti predaje javnom bilježniku koji je odredio ovrhu.