Iako je 3500 domaćih pčelinjih vrsta oprašivalo cvijeće i prehrambene kulture Sjeverne Amerike kada su europski doseljenici u 17. stoljeću pristali na njene obale, kolonizatori su bili zainteresirani samo za vosak i med svojih pitomih pčela medarica iz Staroga svijeta.

Med je isključivo proizvod pčela medarica koje ga na identičan način proizvode od pamtivjeka.

Kako divlja trešnja zna cvasti i kada su srednje dnevne temperature niske, osim pčela medarica mr. sc. Ivica Stožicki, dipl. ing. šum., postavio je i kućice za solitarne pčele.

Ukoliko se prihvati činjenica da najmanje 1/3 hrane koju konzumira čovječanstvo nastaje od biljaka oprašivanih kukcima, te bi ovo trebao biti značajan podatak za uključivanje zaštite pčela medarica (Apis mellifera) i ostalih divljih oprašivača (Nabhan i Buchmann, 1996).

Obzirom da je i Ministarstvo poljoprivrede RH utvrdilo obavezu ustroja programa sustavnog praćenja ostataka u okolišu (monitoring) kako bi se provjerila stvarna izloženost pčela medarica klotianidinu u područjima koje pčele intenzivno koriste za ispašu ili koje koriste pčelari, prema potrebi. " ovo je idealna prilika da se na isti način organiziramo i mi u Hrvatskoj.

Isti magazin je jučer objavio i tekst o uništavanju istim pesticidima populacije bumbara u svijetu (vidjeti ovdje), a u istom broju su objavljeni i rezultati istraživanja thiamethoxama (sistemskog neonikotinoida) na visoku smrtnost pčela medarica.

Kada pčela medarica iz žlijezde luči voštane pločice, one su gotovo bijele boje.

Najpoznatija vrsta, europska pčela medarica je upravo ona vrsta pčele na koju se misli kada se kaže pčela, ona nam donosi med a poznata je pod skraćenim nazivom medarica, sam način na koji pčele proizvode med se nije bitno promijenio već više od 100 milijuna godina.

Iako je po prirodi mesožder medvjed 95 % svojih prehrandbenih potreba zadovoljava bljnom hranom, a kada naiđe na košnice s medom to mu je omiljeni desert kojem poput ljudi nikako ne može odoljeti već će potražiti sve načine za ovim slatkim proizvodom pčela medarica.

Na taj način dobiva se djevičansko saće napunjeno čistim bagremovim medom izravno od pčela medarica bez prisustva i interveniranja pčelara.

Medonosna pčela ili pčela medarica (lat.

ZAHRADNIK (1985) navodi da pčela medarica (Apis mellifera ili znanstveno priznato i Apis mellifica) nije tipična domaća životinja, jer se nalazi i slobodno u prirodi gdje održava legla u šupljinama drveća, a u novije vrijeme, prema usmenim podacima D.

Med je sladak, gust i viskozan proizvod pčela medarica specifična okusa i mirisa koji djeluje baktericidno (suzbija bakterije i sprječava njihov rast) i antimikotično (sprječava razvoj plijesni).

Kad pčela medarica iz žlijezde luči voštane pločice, one su u stvari gotovo bijele boje.

Nitko na svijetu o pčelama ne zna sve, upravo suprotno, o pčelama svi mi znamo vrlo malo usprkos činjenici da je pčela medarica jedan od najproučavanijih insekata današnjice.

Cvijetu rajčice za kvalitetnu oplodnju potrebne su vibracije od oko 400 Hz, a njih bumbari mogu postići svojim tijelom. - Bumbari se vrlo lako snalaze u zaštićenim prostorima, te za razliku od pčela medarica u uvjetima visokih temperatura ne napadaju i ne ubadaju radnike.

Kada osjete da su u opasnosti ispustiti će i specifičan miris kao sredstvo samoobrane. - Ako ženka bumbara (radilica, matica) ipak nekoga ubode, taj ubod nikada neće biti poziv drugim članovima kolonije za napad, što je slučaj kod pčela medarica. - Bumbari od cvijeta do cvijeta lete puno brže od pčela medarica, a lete čak i na niskim temperaturama (12 C), te rade za oblačna i kišna vremena. - Bumbar je svojim krupnim tijelom na kojemu se nalaze guste duge dlačice, sposoban prenijeti vrlo velike količine peluda s cvijeta na cvijet. - Za razliku od pčela medarica, bumbar nema naviku skupljati hranu samo s atraktivnih cvjetova, već skuplja hranu sa cvijeća bližeg svojoj košnici, a radilice bumbara u odnosu na pčele medarice ostaju puno duže vani tijekom skupljanja hrane. - Pčele medarice, oprašuju samo u određenom dijelu godine, dok su kolonije bumbara uzgojene u kontroliranim uvjetima, dostupne za oprašivanje tijekom cijele godine. - Kolonije bumbara ne ugrožavaju nametnici, što nije slučaj kod pčela (akarinoza i varinoza pčela), te ih nije potrebno tretirati kemijskim sredstvima. - Primjenom hormonskih preparata za oplodnju može se narušiti ljudsko zdravlje, njihovom primjenom, plodovi su lošije kvalitete; neujednačeni, šuplji, s malim brojem sjemenki, često nerazvijeni i bez arome. - Oprašivanje (npr. rajčice), ručnim protresanjem biljke je skupo, oduzima puno vremena, a oplodnja cvjetova je slaba, što dovodi do manjih prinosa, te lošije kvalitete i neujednačenosti plodova.

Prije dvije godine hrvatski pčelari zabilježili su 40 - postotni pomor pčela medarica, stanje se pogoršalo prije četiri godine, a ove godine kreće se od nekih 15 do 20 posto.

Pčela medarica (Apis mellifera) ima prednost pred ostalim insektima, jer se zadržava na istoj vrsti.

Studije potvrđuju da su neonikotinoidi posljednjih godina odgovorni za masovno ugibanje pčela (pčela medarica i divljih pčela).

Pčelinji vosak je proizvod pčela medarica koje ga proizvode pomoću voštanih žlijezda smještenih u 4 para sa donje strane abdomena.

ZELENI PROPOLIS - (propolis brokula) je neophodan za zdrav način života te se preporučuje konzumirati i preventivno.Naime, propolis je ljekoviti proizvod pčela medarica.

Kako prema našim saznanjima niti jedna ustanova, institut ili trgovačko društvo, koji su dobili registraciju za upotrebu navedenih neonikotinoida, nema ustrojen testni pčelinjak u kojem bi se sustavno pratila stvarna izloženost pčela medarica na navedene neonikotinoide, za pretpostaviti je da su sve izdane dozvole izdane protupravno, odnosno da niti jedna institucija koja je dozvolu dobila nema PROGRAM SUSTAVNOG MONITORINGA stvarne izloženosti pčela medarica na navede neonikotinoide.

Misteriozno izumiranje pčela medarica primijećeno u zadnje četiri godine širom svijeta i pogoršava se.

Hrvatski pčelari najteže su prošli prije dvije godine, kada je zabilježen čak 40 - postotni pomor pčela medarica, dok se izumiranje ove godine kreće od nekih 15 do 20 posto.

Pčela medarica živi u brojnoj zajednici čiji se broj neprestano mijenja ovisno o intenzitetu zalijeganja matice.

Svoje ime solitarne, samotarke ili samice dobile su po tome što se te pčele ne roje, ne žive u društvima u košnici, nemaju maticu, nego sve rade same, a u oprašivanju su i relativno djelotvornije od pčela medarica Apis mellifera.

Pčele samice i izlaze iz kućice već na 5 C, nisu probirljive i obično ne biraju cvijeće poput srodnih im i većih rođaka pčela medarica.

" Mozak pčela medarica je malen i do njega je lakše doći nego do mozga kralježnjaka pa se stoga nadamo da ćemo na njegovoj osnovi napraviti točan model koji ćemo, pak moći testirati na robotima ", rekao je dr. Marshall.

Naša pčela medarica Apis mellifera carnica je izuzetno mirna pčela i nikad ne napada bez razloga, a ako i napadne treba prekinuti aktivnosti koje su do takvog napada dovele i maknuti se iz kruga njenog životnog prostora.