Godine 1582, za vrijeme pape Grgura XIII uveden je novi kalendar tzv. gregorijanski kalendar koji je zamijenio stari julijanski kalendar.

Za njegova nasljednika Dmitra Zvonimira Hrvatska se još jednom nastoji zašititi od neprijatelja tražeći potporu pape Grgura VII., najmoćniji papa srednjega vijeka, dodjeljuje Zvonimiru kraljevske insignije ali ga veže vazalnim odnosom što nije imalo dobar odijek u Hrvatskoj.

Iako je glavni sukob je počeo 1075. između pape Grgura VII i Henrika IV, cara Svetog Rimskog Carstva, kratka, ali značajna borba oko investiture se dogodila između Henrika I., kralja Engleske i pape Paskala II. u godinama 1103. do 1107., a to pitanje je također igralo omanju ulogu u borbi između crkve i države u Francuskoj.

Prvi povjerenici Svetog oficija Rimske inkvizicije, utemeljene 1232. bulom pape Grgura IX.

Biskup je podsjetio na djelovanje hrvatskoga kralja Zvonimira koji je stolovao u Kninu i bio jedan od najodanijih suradnika pape Grgura VII. u duhovnoj obnovi Europe.

Tada je upoznala i Jacquesa de Vitrya budućeg biskupa Liegea i kardinala-legata pape Grgura IX. koji joj je nastojao pomoći da beginama osigura nekakav među - status (ni redovnice ni supruge) u ono vrijeme neuobičajen.

Normani su pri tome opljačkali Rim, pa su građani Rima ustali protiv pape Grgura VII.

Rezultat je to kalendarske reforme pape Grgura XIII. kojom se željelo ispraviti sve veću netočnost Julijanskog kalendara.

Zvonimira je za kralja okrunio izaslanik velikoga pape Grgura VII. i predao mu mač, žezlo i zastavu kao simbole vlasti.

Njegova ostavka na svetu dužnost izazvala je buru, jer je to bila odluka neznana stoljećima: prva je bila nesretnog pape Celestina V. iz 13. stoljeća, koji se nakon svega pet mjeseci ponti - fikata povukao 1294. a slijedio je otkaz pape Grgura XII. iz 1415. Najavljena nešto ranije, " opravomoćena " je 28. veljače 2013. (pontifikat mu je trajao od 19. travnja 2005.).

Tu su zabranu potvrdili Pavao III. godine 1537. te Julije III. godine 1550. Opozvana je tek 1574. godine bulom Ex nostro pastoralis officii debito pape Grgura XIII. koja je omogućila redovnicima »poći u Francusku i u sve krajeve svijeta«.

Svetkovina Svih svetih u kršćanskoj tradiciji slavi se od 4. stoljeća, a prema odluci pape Grgura IV. iz 835. godine taj se blagdan u cijeloj Crkvi slavi 1. studenoga.

Na želju pape Grgura XIII. od 1576. do 1588. na Rimskom je kolegiju tumacio tzv. kontroverznu teologiju.

Zbog prevelikih odstupanja od stvarne tropske godine, 1582. godine Luigi Ghiraldi na zahtjev pape Grgura XIII. sastavio gregorijanski kalendar.

U ovoj crkvi je legat pape Grgura VII. okrunio hrvatskog kralja Zvonimira.

Takav kalendar, s malim modifikacijama iz 1528., iz vremena pape Grgura XIII., koristimo i danas.

»Schola cantorum« nastala je godine 590. na izričitu želju pape Grgura Velikoga, a važne je promjene doživjela za vrijeme pontifikata pape Bonifacija VIII.

Prvi se put spominje 599. u pismu pape Grgura I. ravennskomu nadbiskupu Marinijanu, zatim ga u VII. st. spominje Anonim Ravenjanin kao Neapolis, a poč.

Na mjestu današnjeg svetišta alšanski grofovi izgradili su franjevački samostan, a za što su 1373. godine dobili i dopuštenje pape Grgura XI.

Najstariji je, barem do sada poznati, njegov spomenik dijakonija ili bazilika Sv. Eustahija koju spominju pocetkom VIII. stoljeca dokumeti pape Grgura II.

To se dogodilo na zahtjev pape Grgura IX., a u nazočnosti ravenskog nadbiskupa i papina legata Teodorika, učitelja Reda bl. Jordana Saskog i mnoštva braće koja su upravo bila na općoj skupštini Reda u Bologni.

Najstariji je, barem do sada poznati, njegov spomenik dijakonija ili bazilika Sv. Eustahija koju spominju pocetkom VIII. stoljeca dokumeti pape Grgura II.

Bio je jedan od zagovornika Sabora u Pisi, a njegovo ga je djelovanje dovelo u nemilost pape Grgura XII., koji mu je oduzeo i nadbiskupsku i kardinalsku čast.

Tome je pridonijela reforma pape Grgura VII. kao i odredba II. lateranskog sabora (1139.), da su sklopljeni brakovi viših klerika i redovnika, ne samo (kao dotad) nedopušteni, nego nevaljani [ 9 ] [ 9 ].

Kada je Crkva postala priznata religija Rimskog carstva, srodno redovništvo preuzelo je gradove, pa je već za pape Grgura Velikog uveden neobjavljeni celibat.

Konklave (od latinskog ' cum clave ' - pod ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X.

Zabilježen je slučaj prigodom izbora pape Grgura X. kada je rimskim građanima prekipjelo pa su zaključali kardinale (cum clave), ispraznili im spremišta hrane i skinuli krov s palače, sve ne bi li ih natjerali da konačno izaberu kojega od njih, ma kakav bio, samo da jest (ta konklava trajala je 33 mjeseca i nešto dana).

Neko je vrijeme u rimskoj liturgiji postojalo Došašće od šest nedjelja, ali ga je reforma pape Grgura Velikog u 6. stoljeću svela na četiri nedjelje.

Kad je fra Bartul Alverenski, vikar Bosanske vikarije, na poticaj pape Grgura XI. pozvao 1372. godine iz raznih franjevačkih provincija oko 60 učenika i uzornih redovnika za misionare u Bosni, među njima je bio i fra Nikola.12 godina prolazio je područjem Bosne propovijedajući i svojim uzornim životom svjedočeći Evanđelje.

Pogotovo ako se zna za Šišićevo čitanje pisma pape Grgura VII danskom kralju Sweinu II Estridsonu, koje je prihvaćeno na Međunarodnom kongresu povjesničara u Londonu 1913. iako ne i kod domaćih znanstvenika i u kojemu se kazuje: