Filozof i nevjernik Dr. Pavel Gregorić docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Jer sukus večeras predstavljene knjige Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava Daniela Dennetta, jednog od najaktualnijih američkih filozofa bavi se upravo tim pitanjem minucioznim i strpljivim građenjem platforme za dijalošku izmjenu argumenata između suprotnih tabora, kazao je na predstavljanju knjige filozof Pavel Gregorić.

Na prvoj u nizu tribina o Apostolskoj ispovijesti vjere o temi " Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje " raspravljali su dr. Pavel Gregorić i dr. Ivica Raguž.

Prvi uvodničar profesor filozofije na Hrvatskim studijima dr. Pavel Gregorić pokušao je objasniti zašto on ne može potpisati prvu alineju iz Apostolskog vjerovanja, tj. zašto ne vjeruje u Boga Oca Svemogućega, stvoritelja neba i zemlje.

Ateističku stranu zastupali su filozof dr. Pavel Gregorić i fizičar dr. Slobodan Danko Bosanac, a vjernike su predstavljali teolog dr. Ivica Raguž i fizičar dr. Branko Guberina.

Dr. Pavel Gregorić je replicirao Ragužu ističući kako mu nije prihvatljivo da je ateizam dijete kršćanstva niti da su ateisti vjernici, ali se slaže da se na ateizam može gledati i kao na pročišćenje kršćanstva.

Uvodničari su bili dr. Pavel Gregorić koji se izjašnjava kao ateist i dr. Ivica Raguž, s Katedre dogmatske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta u Osijeku.

U ime organizatora moderator će biti dr Pavel Gregorić.

Dr. Pavel Gregorić započeo je odgovorom na pitanje zašto ne vjeruje u Boga Oca.

A iako je dojam da su u raspravama oko kriterija za znanstvena napredovanja često na suprotnim stranama »pripadnici« prirodnih znanosti koje oduvijek podrazumijevaju strože uvjete za prelazak u viši akademski stupanj, te humanističkih i društevnih znanosti koji u cijelom svijetu »napreduju« po nešto blažim kriterijima, mnogi »humanisti« i »društvenjaci« također smatraju da je vrijeme za uvođenje reda u vrednovanje znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj. I vani postoji razlika u kriterijima za prirodnjake i humaniste, ali dok su naši kriteriji za prirodnjake koliko toliko usuglašeni s kriterijima za prirodnjake u inozemstvu, kriteriji za humaniste nisu ni blijeda slika kriterija za humaniste u inozemstvu, smatra tako dr. sc. Pavel Gregorić sa Odjela za filozofiju na Hrvatskim studijima, osvrnuvši se na kriterije novog Pravilnika koji su izazvali mnogobrojne rasprave. Novi Pravilnik ne stvara imperativ objave na engleskom jeziku, nego, za dobivanje ugovora na neodređeno vrijeme sa zvanjem i radnim mjestom znanstvenog suradnika odnosno docenta, traži objavu jednog jedinog rada u međunarodno vidljivim publikacijama.

I to im se vrednovalo kao dio njihove znanstvene djelatnosti, ističe dr. sc. Pavel Gregorić.

Sudjeluju: Daniel Dennett, Irena Miličić, Pavel Gregorić " Čarolija za koju kažem da joj mora doći kraj jest tabu protiv otvorenog, znanstvenog istraživanja religije bez ograničenja kao jednoj od mnogih prirodnih pojava.

Tribinu je otvorio Petar Bujas, urednik tribina u KIC-u a gosti tribine bili su Dr. sc. Pavel Gregorić profesor filozofije na Sveučilištu u Parizu (Paris-Sorbonne) Dr. sc. Jean-Baptiste Gourinat, autor knjige " Stoicizam " koja će uskoro izaći u biblioteci " Što znam? ".

" Slavoj Žižek opet nas podsjeća na lik u crtiću, koji uz mnogo buke i galame izvadi golemu pušku, teatralno pritisne okidač, a iz cijevi izađe crvena zastavica na kojoj piše BUM ", piše dr. Pavel Gregorić, dok dr. Tomislav Janović ima nagradno pitanje: " što spaja islandske vulkane s najunosnijim slovenskim izvoznim proizvodom (osim što su im imena jednako neizgovorljiva - vulkanska za neskandinavce, Žižekovo za neslavene)?

Gosti su bili filozofi prof. dr. sc. Pavel Gregorić i mr. sc. Dragana Sekulić s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te fizičari dr. sc. Saša Ceci i dr. sc. Dario Hrupec s [... ]

U svom izlaganju naslovljenu Aristotelova teorija sanjanja Pavel Gregorić ustvrdio je da je predmet teorije usnulina, pojedinačna epizoda koja nam se javlja u snu uzrokovana probavom hrane u organizmu.

Dr. sc. Pavel Gregorić rođen je 3. travnja 1972. godine u Zagrebu, Hrvatski je državljanin.

Pavel Gregorić je izvanredni profesor na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

DEMOCROACIA Piše: Drago Pilsel Jučer navečer je održana Tribina 3. Programa HR-a, emitirana uživo iz Knjižnjice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a moderator, kolega Bojan Munjin, nam je postavio pitanja na koja smo odgovarali kolega teolog, luteranski svećenik Boris Gunjević, filozof (i ateist) Pavel Gregorić, glumac i redatelj Rene Medvešek i moja malenkost.

Organized by the University of Zagreb UNESCO Chair for Governance and Management of Higher Education group (Matko Barišić, Pavel Gregorić, Ksenija Grubišić, Helena Jasna Mencer, Marko Rogošić, Hrvoje Šikić and Ksenija Turković), with generous assistance of Aleksa Bjeliš, Rector of the University of Zagreb and with sponsorship of the UNESCO Education Sector ' s Section for Higher Education in Paris, France.

Na prvoj tribini, koja će se pod nazivom " Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje " održati u utorak 23. listopada, sudjeluju dr. Pavel Gregorić, izvanredni profesor na Odjelu za filozofiju na Hrvatskim studijima, i dr. Ivica Raguž, izvanredni profesor pri Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu.

Apel su sastavili i potpisuju: Frano Barbir, Željka Fuchs, Pavel Gregorić, Stipan Jonjić, Đuro Miljanić, Ivica Puljak, Siniša Rodin, Vlatko Silobrčić, Aleksandar Štulhofer, Janoš Terzić, Kristian Vlahoviček

To me vraća na ono što filozof ateist Pavel Gregorić u razgovoru s novinarkom Rudež Nema ateista koji ne bi bio spreman postati teist kada bi mu bila podastrta racionalna evidencija da Bog postoji.

Mladi znanstvenci - dr. sc. Pavel Gregorić, Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu

Priru č nik smo pročitali jer je odnedavno dostupan u dvojezičnom, grčko-hrvatskom izdanju (preveo i priredio Pavel Gregorić, Zagreb: KruZak, 2006.).

Kruzak promovira zbornik »Helenistička filozofija«, čiji su autori mlade i srednje mlade zagrebačke zvijezde naše filozofske helenistike: Pavel Gregorić, s netom stečenim oksfordskim doktoratom te par Filip Grgić i Maja Hudoletnjak Grgić, autori značajnih djela i prijevoda, između ostalog prijevoda Euklidovih »Elemenata«.

Prof. dr. sc. Pavel Gregorić pokušao je objasniti naša pozadinska vjerovanja kao temelj za procjenjivanje nečijih tvrdnji.

Pavel Gregorić sa FFZ vidi Žižeka kao lik iz crtića: povuče okidač puške, a iz cijevi izađe zastavica " BUM ".

Inicijatori USF-a bili su studenti tadašnje četvrte godine studija iz uredništva časopisa Čemu: Tomislav Bogdan (Filozofija/Komparativna književnost), Pavel Gregorić (Filozofija/Komparativna književnost), Bojan Štimac (Filozofija/Komparativna književnost) i Dinko Župan (Filozofija/Povijest)

JOŠ JEDNOM je pokazano da će za nužne promjene u domaćem sustavu znanosti i visokog obrazovanja, kako bi se on počeo suočavati s navedenim činjenicama i pripremio za izazove u Europi i globaliziranom svijetu, biti potrebna čvrsta politička volja i odlučnost kakve u Hrvatskoj, nažalost, očito nema, stoji u otvorenom pismu kojeg potpisuje niz javnih osoba i to Dean Ajduković, Ivica Puljak, Dinka Čorkalo-Biruški, Marin Roje, Bojan Čukić, Guste Santini, Ivan Đikić, Vlatko Silobrčić, Pavel Gregorić, Tvrtko Smital, Stipan Jonjić, Aleksandar Štulhofer, Hrvoje Kraljević, Maja Vehovec, Boris Lenhard, Dejan Vinković, Đuro Miljanić, Kristian Vlahovićek, Darko Polšek i Janoš Terzić.