PAVICA GVOZDIĆ (1937.) jedna od najistaknutijih hrvatskih pijanistica, diplomirala je i magistrirala u razredu prof. Svetislava Stančića na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

U programu će sudjelovati tri pijanistice različitih naraštaja, Pavica Gvozdić, Maja Bakrač i Martina Filjak.

Premda je Pavica Gvozdić bezbroj puta prošla kroz Chopinove Preludije, uživo i snimivši ih, na djelu je ponovo bilo njezino živo preispitivanje tog oglednog opusa.

Bistu je otkrila pijanistica Pavica Gvozdić, skladateljeva muza i najzahvalnija interpretkinja njegovih djela.

- Imao sam sreću što mi je u Sarajevu profesorica bila Farida Mušanović, potom Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan.

Dvije njegove skladbe za glasovir (Ostinati i De diebus furoris) sjajno je izvela Pavica Gvozdić, a Kafkophoniju gitarist Tvrtko Sarić uz Gudački kvartet Sebastian.

Među plesovima Chopinova golema opusa, Pavica Gvozdić tražila je razmeđe poljskih narodnih plesova minijatura Mazurki i Poloneza katkad i herojskog zamaha, i elegantnog svijeta Valcera.

Očekivanja publike ispunili su i mladi violončelist Luka Šulić i gitarist Petrit Ceku, ali i veterani kao što su Paul Badura Skoda, Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan.

Zahvaljujući poticaju Nine Horvat, kćeri skladatelja Stanka Horvata (ujedno urednice), zbornik radova objavljen je uz petu obljetnicu njegove smrti. Namjera ovoga zbornika nikako nije u tome da nadomjesti odsutnost Horvatove glazbe... skupilo se nas nekoliko s namjerom da mahom iz osobnih motrišta ovjekovječimo naše uspomene na Stanka Horvata da ga se doista potpuno ne zaboravi. (iz Pregovora - Nikša Gligo, u ime svih suradnika) Uspomene su zapisali i na različite načine oblikovali: Radovan Lorković, Pavica Gvozdić, Nikša Gligo, Lojze Lebič, Mladen Tarbuk, Berislav Šipuš, Zoran Juranić i Dubravko Detoni.

Tako je svoj recital u Mimari priredila i Pavica Gvozdić, veteranka hrvatskog pijanizma koja se u svojoj neprekinutoj, dugoj karijeri osobito bavila majstorovim opusom.

U tom prestižnom glazbenom prostoru, gdje je koncert primjerice imala i jedna Pavica Gvozdić, pred više od 200 posjetitelja, a mnogi od njih stajali su na nogama, nesumnjivo veliki glazbeni talent iz Imotskog u jednom je dahu izveo djela poznatih svjetskih majstora E. Griega, M. Moszkowskog, J. S.

Doajeni hrvatskog pijanizma, Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan, ugledni umjetnici i pedagozi s titulom profesora emeritusa zagrebačkoga Sveučilišta, premda u mirovini, ne miruju.

" On jest velikan u Aleji velikana, a i sam si je podigao spomenik za života svojom iskrenom, iskonskom i izražajnom glazbom kojom je propitivao smisao života, " istaknula je Pavica Gvozdić.

Iako Pavica Gvozdić ima velik repertoar, ne preza posegnuti za djelima koja još nije svirala, a to su ovaj put bila Lisztova Tri Petrarcina soneta i Schumannova Fantazija u C-duru.

Pavica Gvozdić svojim velikim znanjem i iskustvom, ljepotom tona i toplinom fraze te zrelom interpretacijom i stilskom uvjerljivošću još uvijek može privući i oduševiti slušatelje... pročitajte cijeli tekst...

Sve tamo do izvorišta kontra-valcera u obliku velikoga poljskog srca od Chopina, kojemu i našu, hrvatsku dušu, nebrojenih godina bezrezervno daruje Pavica Gvozdić.

Vehementnom gestom i stanovitom introspekcijom, Pavica Gvozdić elementarno poetskim pristupom progovara i o odnosu prema Chopinovom opusu.

Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan, klavir, Hrvatski glazbeni zavod, 11. listopada 2008.

Na taj način stvorivši jednako krhak kao i snažan niz od četrnaest tročetvrtinskih poskoka uz koje se ne pleše, Pavica Gvozdić u okružju je probrana slušateljstva i zasanjano i šopenovski odlučno jedan tonalitet, jedan tonski premaz priljubljivala uz drugi, iz kojega će se pod svjetlom i sjenama autorove delikatne, možda cis-mol naravi, iskričavo zrcaliti i svijet ondašnjega (i sandovski) osviještena građansko-intelektualnog društva.

To su legendarni Lovro pl. Matačić, pa Milan Sachs, Milan Horvat, Mladen Bašić, Jurica Murai, Vladimir Ruždjak, Tomislav Neralić, Marijana Radev, Nada Puttar Gold, Josip Gostič, Pavica Gvozdić, Ruža Pospiš Baldani, Dunja Vejzović, Ivo Pogorelić, Boško Petrović, Ivo Robić, Zagrebački solisti, Zagrebački kvartet i dr.

Među poznatim solistima koji su nastupali u Kazališno-koncertnoj dvorani mogu se istaknuti: Ljiljana Molnar-Talajić, Vladimir Ruždjak, Pavica Gvozdić, Vladimir Krpan, Lovro Pogorelić, Jurica Murai...

Program koji je Pavica Gvozdić izabrala za obilježavanje pedesete godišnjice umjetničkog rada bio je i ovaj put tematski posvećen jednom autoru Johannesu Brahmsu Vier Klavierstücke, op. 119, Sechs Klavierstücke, op. 118, Tri intermezza, op. 117 i Sieben Fantasien, op. 116.

Iako Pavica Gvozdić ima velik repertoar, ne preza posegnuti za novim djelima koja još nije svirala, a to su ovaj put bila Tri Petrarcina soneta Franza Liszta iz ciklusa Godine hodočašća (2. knjiga, Italija, S161) i Fantazija u C-duru, op. 17 Roberta Schumanna.

Nakon Brahmsa, Pavica Gvozdić je za dodatak odabrala još jednog svojeg omiljenog skladatelja Frederica Chopina.

Solisti su se skladno nadopunjavali, a svaki je zadržao prepoznatljiv izraz Pavica Gvozdić svoju sklonost poetici uz nesputanost bujnog temperamenta, a Vladimir Krpan dramatičnijim akcentima i finom paletom tonskog sjenčanja u zajedničkoj dinamičnoj izvedbi.

No, za razliku od već etablirana kućnog muziciranja s lašćinskog brega, gdje je u Salonu Očić, za otvaranje jubilarnoga, desetoga godišta, ugledna hrvatska glasoviračica Pavica Gvozdić svirala Chopinove Valcere kao reprezentativne primjerke dobre, nesalonske glazbe, prvi Forte fortissimo Koncertne direkcije Zagreb s ruskom guslačkom zvijezom Maksimom Vengerovim u glavnoj ulozi (9. listopada) u drugom je dijelu rasporeda prikazao glazbu s rubova tzv. ozbiljnoga, ali i zabavljačkog, štiva za publiku bečkih kavana većma 19. stoljeća.

Na njegov poticaj, zalaganje i u njegovoj organizaciji, Radić i njegove kolege pijanisti (Darko Lukić, Ranko Filjak, Melita Lorković, Jurica Murai, Zvjezdana Bašić, Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan) diljem Hrvatske su izveli (1970.) a kasnije i snimili (1977.) sve klavirske sonate Ludwiga van Beethovena i " Das Wohltemperiete Klavier " Johanna Sebastiana Bacha, a što je uz izniman kulturni značaj, bio i svojevrstan hommage profesoru Svetislavu Stančiću.

U nastavku je Pavica Gvozdić bila sjajna solistica u Koncertu za glasovir i gudače u A-duru, KV 414 Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Dok Pavica Gvozdić gotovo isključivo nastupa kao istaknuta koncertna pijanistica na solističkim recitalima i s orkestrima (osim davne suradnje s violončelistom Marijanom Jerbićem), Vladimir Krpan je uz ostalo i aktivan komorni glazbenik.

Pavica Gvozdić je redovna profesorica na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, te gostujuća profesorica majstorskih tečajeva na više sveučilišta i konzervatorija u Kanadi, na Kubi, u Portugalu i u Japanu.