Rođeni Samoborac, Hilarion Gašparoti bio je redovnik reda sv. Pavla Pustinjaka.
Rođeni Samoborac, Hilarion Gašparoti bio je redovnik reda sv. Pavla Pustinjaka.
Samostan sv. Pavla Pustinjaka, Galevac (Školjić)
Na istom oltaru sa strane poslanice stoji kip svetoga Pavla Pustinjaka, drži palmino stablo i nad njim gavran s malim krušćićem u kljunu i svetog Dizme Razbojnika koji drži križ.
Pauli Eremitae: Red braće sv. Pavla Pustinjaka), kat. muški monaški red osnovan u XIII.st. ujedinjavanjem različitih zajednica pustinjaka kojima je uzorom bio sv. Pavao Pustinjak.
Veslali su stari ljudi, moj otac, stric, a i ja ću dok mogu, kaže preški barkajol Šime Sorić, poznatiji kao barba Šime koji već više od dvadeset godina kaićem prevozi svoje sumještane, turiste, vjernike od Novog (magazina) u Preku na otočić Galevac, Školjić, kako kažu Prečani na kojem se smjestio franjevački samostan Sv. Pavla Pustinjaka.
Na prozoru je stajao natpis i slika sv. Pavla Pustinjaka.
Prema sačuvanoj bogatoj povijesnoj građi osnovali su ga još 1374. godine Pavlini, pripadnici nekada utjecajnog crkvenog reda sv. Pavla Pustinjaka, zbog boje habita u narodu poznati kao Bijeli fratri.
U samostanu sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu-Školjiću nadomak Preka održan je koncert klasične glazbe.
Pokrovitelj ovog izvrsnog kulturnog događaja u novoobnovljenom klaustru samostana sv. Pavla Pustinjaka je Provincija franjevaca trećeredaca glagoljaša iz Zagreba uz suradnju samostana sv. Ivana Krstitelja iz Zadra i Adria centrom iz Zagreba.
Frankopan gradeći na ušću rijeke Dubračine samostan za redovnike sv. Pavla Pustinjaka uz crkvu (crikvu) po kojoj je nastao današnji naziv grada.
U kolovozu 1412. godine poklonio ga je redovnicima sv. Pavla Pustinjaka (pavlinima).
Ova izložba posvećena je Hilarionu Gašparotiju (1714. - 1762.), hrvatskom svećeniku, redovniku reda sv. Pavla Pustinjaka, u kajkavskoj književnosti poznatom po svojem svetačko-enciklopedijskom djelu: Cvet sveteh ali živlenje i čini svecev, objavljenom u četiri knjige od 1752. do 1761. godine.
Na području župe već u srednjem vijeku nalazimo više crkvenih objekata, među ostalim: crkvu sv. Kuzme i Damjana na Vračevu Brdu, crkvu sv. Tekle iz 1253., crkvu sv. Andrije na Obrovu iz 11. st., kao i sv. Pavla, pustinjaka.
Ovaj molitvenik želi biti skromna pomoć svakome tko čezne za dubinama molitvenog života; neka nas u tome vodi i štiti zagovor Kraljice pustinjaka i zagovor naših dragih svetaca, osobito sv. Pavla Pustinjaka.
Na blagdan Pavla Pustinjaka, zaštitnika pavlinskog reda, mladima je život sveca približio o.
Nasuprot župi Preko na otoku Ugljanu nalazi se otočić Školjić, a na njemu franjevački samostan sv. Pavla pustinjaka iz 15. st. u kojem su živjeli redovnici pavlini.
Djela nastala u krugu redovničkih radionica: kip sv. Pavla Pustinjaka i sv. Antuna Opata iz bivše pavlinske crkve u Veternici rad su anonimnog pavlinskog kipara.
U knjizi koju predstavljamo prenjeto je ' svega ' 538 stranica iz izvornika, Gašparotijevog kapitalnog djela s 3761 stranicom slikovito je pojasnio Peharnik, dodavši da je osnovna Gašparotijeva nakana - svećenika, redovnika reda sv. Pavla Pustinjaka, bila prosvjetljivanje hrvatskog naroda.
Preporučio bih posjetiti samostan sv. Jeronima na Ugljanu i samostan sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu, zavjetnu crkvicu u uvali Zdrelašćica Gospe od sniga, kaže direktor Ante Brižić.
Samostan sv. Pavla Pustinjaka smjestio se na otočiću Galevcu (Školjiću), odmaknutom od Preka na otoku Ugljanu osamdesetak metara.
U samostanu Sv. Pavla Pustinjaka u Preku na otoku Ugljanu i samostanu Sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu ovaj su tjedan u organizaciji otočne udruge " Trs " uz pomoć aktivistice s otoka Pašmana Biserke Bačić, te uz podršku općine Pašman, POU Preko, TZ općine Preko te gvardijana i redovnika samostana Sv. Pavle Pustinjak i Sv. Duje češki zborovi iz grada Vsetin Gaudeamus i Song koji djeluju pri Masarykovoj gimnaziji Vsetin, pod ravnjanjem dirigentice Helene Kaločove, održali dva koncerta.
Planira se organizirati dvije izložbe: u Uljarskoj zadrugi i samostanu sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, kao i prigodnom monografijom koja će donijeti i tekstove sjećanja te razgovora s gostima koji su dolazili u Preko, kao i ljudi koji su se bavili turizmom u Preku.
O Remetama i o remetskoj crkvi je dosta toga napisano, pa za ovu prigodu posegnimo za malo poznatom knjižicom Milutina Mayera Medvedgradski jastrebovi, nekom vrstom povijesnog romana, u kojem se za Remete kaže da leže u divotnom kratkom dolu, te da im ime potječe od riječi Heremitea, kako su se zvali monasi reda svetog Pavla pustinjaka, koji su ovamo došli i sagradili samostan. Već godine 1288. postojao je remetski pavlinski samostan, jer se zna da je te iste godine njegov prvi dobrotvor i darovatelj Miroslav, sin Sršekov zapisao tome samostanu zemljište na potoku Bliznecu i kestenovu šumu u Kratkom dolu.
Prema rekonstrukciji proizašloj iz trodimenzionalnog modela, najstarija samostanska crkva pokazuje arhitektonska obilježja zajednička Redu sv. Pavla pustinjaka: naglašeno izduženog oblika 30,4 x 10,8 m, s pravokutnom lađom (13,75 x 8,0 m) gotovo jednako dugom kao i apsidalni dio s polukružnim završetkom (13,8 x 6,1 m).
Na zov sv. Dominika odazvali su se brojni učenici - kao što su nekoć brojni učenici slijedili zov sv. Pavla Pustinjaka.
Blagovaonicu je 1722. godine štukaturom i slikama iz života Sv. Pavla pustinjaka, dodavši im poetske stihove, dao ukrasiti Ivan Petheo.
Frankopana koji je na ušću vinodolske Dubračine dao izgraditi pavlinski samostan sv. Pavla Pustinjaka, uz koji se, rekli bi Crikveničani, oduvijek nalazi i crikvenička crkva.
Srednjevjekovni samostan sv. Pavla Pustinjaka zajedno s crkvicom dobio je ime po sv. Pavlu Pustinjku.
Tu je scena sv. Antuna koji pokapa sv. Pavla pustinjaka s karakterističnom pustinjačkom haljinom od palmina lišća.
Gosti su bili posebno oduševljeni posjetom franjevačkom samostanu Sv. Pavla Pustinjaka.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com