Prema podacima koji su danas osvanuli na stranicama Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, najaktivniji u kupovanju je bio PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond koji prije objave Molove ponude za Inu nije bio među njezinih deset najvećih dioničara, što znači da je imao manje od 6995 dionica, a već nakon utorka posjedovao je gotovo 0,5 posto Ine točno 0,45 posto, odnosno 45.032 dionice.

Uz AZ, Inu je u petak kupovao i Raiffeisen obvezni mirovinski fond, koji je svoj udjel u kompaniji povećao za 18.411 dionica, a zahvaljujući tome probio se i na mjesto četvrtog najvećeg dioničara Ina i s te pozicije smijenio PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond.

Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,02 posto, 166,9732 boda te Erste Plavi fonda 0,01 posto, na 189,689 bodova.

Imovina PBZ Croatia osiguranje fonda istodobno je iznosila 3,5 milijarde kuna, pa je taj fond imao udio od 16,86 posto, a Erste Plavi fond s imovinom od 2,77 milijardi kuna udio od 13,06 posto u ukupnoj neto imovini hrvatskih OMF-ova.

Čelni ljudi obveznih mirovinskih fondova, Dubravko Štimac (PBZ/Croatia osiguranje), Dinko Novoselec (AZ), Damir Grbavac (Raiffeisen) i Petar Vlaić (Erste Plavi), složni su u ocjeni da su dva ključna postignuća mirovinske reforme u tome što je stvorena nova nacionalna štednja koja danas iznosi već više od 36 milijardi kuna i svakim mjesecom raste, te što je stvoren koncept osobnih računa na koje se uplaćuju mirovinski doprinosi osiguranika koji čine osobnu, nasljednu imovinu.

Među mirovincima najaktivniji su bili Raiffeisen OMF i PBZ Croatia osiguranje.

PBZ Croatia osiguranje je kupnjom 5.000 redovnih dionica Adris Grupe (ZSE: ADRS-R-A) skočio s osmog na sedmo mjesto najvećih vlasnika s 2,15 posto udjela.

Dobru godinu svojim je štedišama priuštio i PBZ Croatia osiguranje OMF, u kojem je prinos u 2010. iznosio 9,75 posto.

Najdalje je, čini se, otišao PBZ Croatia osiguranje mirovinski fond, jer je za svoje korisnike namijenio i bankomat-kartice.

U skraćenom trgovanju na Zagrebačkoj burzi u petak 24. prosinca Inu je kupovao samo jedan obvezni mirovinski fond, i to isti koji je njome trgovao u četvrtak - PBZ Croatia osiguranje.

Podaci Hanfe pokazuju i da su svi OMF-ovi na mjesečnoj razini, prema kraju veljače, u ožujku ostvarili pozitivne prinose, i to u rasponu od 0,74 posto (PBZ Croatia osiguranje) do 1,55 posto, koliko je iznosio mjesečni prinos AZ fonda.

Zakoni o mirovinskim fondovima i osiguranjima zabranjuju ulaganja u povezana društva, pa mirovinski fondovi PBZ Croatia osiguranje imaju sužen manevarski prostor.

Samo manji dio te razlike odnosi se na minus zbog prekratke štednje u drugom stupu, a veći na činjenicu da ti umirovljenici nemaju pravo na dodatak uz mirovinu, iako su u sustavu generacijske solidarnosti proveli i po 25 godina te iako i posljednjih osam godina 75 posto svog doprinosa izdvajaju u taj fond, kaže Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje obveznoga mirovinskog fonda.

Slijedi mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje s prinosom od 7,25 posto, AZ fond s prinosom od 5,79 te Raiffeisen fond, koji je ostvario godišnji prinos od 3,98 posto.

Najviše je naplatilo društvo AZ (39,05 milijuna), slijedi RBA sa 28,8 milijuna, PBZ Croatia osiguranje sa 16,12 milijuna te Erste sa 12,75 milijuna kuna.

Za predsjednika NO-a izabran je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje.

Naime, 28. prosinca vlasnika je promijenilo 14.435 dionica Ine, a PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond kupio ih je 7518.

Raiffeisen obvezni mirovinski fond je 31. siječnja upravljao imovinom od 671,11 milijuna kuna (30,32 posto), PBZ Croatia osiguranje sa 380,33 milijuna kuna (17,19 posto), a Plavi fond sa 117,96 milijuna kuna (5,33 posto).

Mirovinski fondovi bili su prilično aktivni prošloga tjedna, a najaktvinji bili su PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen.

PBZ Croatia osiguranje prodavao je povlaštene dionice Adrisa (ZSE: ADRS-P-A) i to njih 9.237 komada čime je ostao osmi najveći vlasnik s 2,03 posto udjela.

Prema dostupnim podacima Depozitorija, banka je upisala 4,2 milijuna eura, a mirovinski fond PBZ/Croatia osiguranje milijun eura.

Vodeći menadžeri poput Petra Vlaića iz Plavog mirovinskog fonda, Ljiljane Weissbarth iz HA 1 fonda, Ivan Pavelić iz Heliosa, Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja, Damir Lamza iz Raiffeisena, Marko Čižmek iz EURO investa, Ivan Sladonja iz PBZ Investa i Tomislav Tukić iz TTinvesta, zarađuju, tvrde stručnjaci, u prosjeku mjesečno između 60 i 100 tisuća kuna.

S druge je pak strane vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,01 posto, na 165,6047 bodova.

Po rezultatima najnovijeg istaživanja GfK centra za istraživanje tržišta, provedenog od 29. siječnja do 4. veljače, o poznatosti imena mirovinskih fondova i njihovih promotivnih kampanja, po spontanoj poznatosti mirovinskih fondova (kad sami ispitanici navedu ime fonda na prvom mjestu) s oko 36 posto glasova anketiranih prvo je mjesto zauzeo AZ mirovinski fond, slijedi ga Raiffeisen mirovinski fond s 22 posto, potom dolazi Plavi fond (12 posto) pa PBZ Croatia osiguranje (9 posto).

PBZ Leasing je ostvario neto dobit u iznosu od 14,5 milijuna kuna, PBZ Croatia osiguranje od 14,8 milijuna kuna, a Intesa Sanpaolo Card od 26,8 milijuna kuna.

Dionice Uljanika (po 90 kuna) kupili su PBZ Croatia osiguranje i Plavi obvezni mirovinski fondovi koji su uložili 11,99 odnosno 9,99 milijuna kuna.

Po broju osiguranika slijedi Raiffeisen s njih 307.485 ili 32,39 posto, potom PBZ Croatia osiguranje sa 157.357 članova i udjelom od 16,58 posto.

Prema vrijednosti obračunske jedinice zadnjeg dana siječnja, najzadovoljniji su mogli biti članovi fonda PBZ Croatia osiguranje jer je njegova obračunska jedinica bila 112,4072. Slijedi Helios (112,1135), Plavi (110,8107), Raiffeisen (110,7523), AZ (110,5950), Erste (109,9807) i HAjedan (106,4926).

PBZ Croatia osiguranje je izgubila 0,09 posto, na 165,7744 bodova, a AZ fond 0,08 posto više

Naglasio je to Dubravko Štimac, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje obveznog mirovinskog fonda na godišnjoj konferenciji za medije.