Da nema dvije kuće, gotovo bi moj put u Peštu i moja karijera poradi prokletoga Židova bili uništeni.

Sloge nije bilo ni među Hrvatima, koji lome politička koplja oslanjajući se na Beč, Peštu ili na slavenske, odnosno južnoslavenske narode.

Raščišćavanje i razbijanje tog stranačko-političkog kaosa i postavljanje novih temelja u Hrvatskoj počelo je pojavom Stranke prava, godine 1861. Osnovno načelo nove stranke bilo je: Ni pod Beč ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku

Ne htijući predavati na njemačkom jeziku, 1788. odlazi u Zagreb, kasnije u Peštu. 1795. dodijeljena mu je na tom fakultetu katedra starina, arheologije i numizmatike, a 1797. i naslov doktora filozofije.

Čitavom dužinom Nagykörúta prolaze tramvajske linije 4 i 6, koje kreću iz južnog Budima (samo im se početna stanica razlikuje), prolaze kroz Peštu i vraćaju se u Budim, na Szell Kálmán tér.

Ovaj ide mirno v Peštu, Drugi opet ima v reštu Proti volji mukte stan.

1845. godine u Zagrebu završava gimnaziju te odlazi u sjemenište u Senj, a potom u Peštu na studij teologije.

Vidite da je slučaj već s »maleckog« mađarskog pokrajinskog suda preselio u veliku Peštu, u ministarstvo...

Nakon završenog studija, 1779. godine zaređen je za svećenika, nakon čega je otišao na studij u Peštu.

Mnogi mladi ljudi ovog grada prije početka Prvog svjetskog rata nakon završetka gimnazije u Vinkovcima odlazilli bi na studije u Zagreb, Beč, Graz, Peštu.

U 21. godini istaknuo se u obrani Beča, a proslavio se 1542. godine, kada je s vojnom posadom od 400 Hrvata obranio Peštu.

Poslat ćemo te u Rim, Beč, Peštu - kamo hoćeš - tvoja sjajna karijera

Budim i Peštu danas spaja devet mostova.

Jedan od najznačajnijih je Elizabetin most (Erzsebet hid), koji je ime dobio po lijepoj ženi cara Franje Josipa, Elizabeti Bavarskoj, poznatijoj po imenu Sisi, a preko kojeg smo prošli kada smo se zaputili iz Budima u Peštu.

Mađarski su husari ponovno ušli u Budim 23. travnja 1849., a nedugo zatim Mađari su zauzeli i Peštu, koju su držali austrijski vojnici pod generalom Henziem.

Kao nekada u Peštu i Beč ili 1918. u Beograd, 1990. u Zagreb, a gdje smo sada, na početku.

Mjeseca travnja 1855. putovao je prvi put u Beč, pa je tom prilikom pohodio Peštu i Baden, vidio Austriju i Ugarsku.

Niže škole završio je u Zagrebu, a kao pavlin poslan je na više studije u Peštu gdje postaje bakalaureat filozofije i teologija.

po dolasku u Budimpeštu odlazak na Citadellu s koje se pruža nezaboravan pogled na Budim i Peštu, a nakon toga odlazak do najpoznatije trgovačke ulice Vaci i slobodno vrijeme za shopping, kavu i dr.

Duboko u svijesti svakog Hrvata i Hrvatice, ali i u duši svakog domoljubnog hrvatskog građanina leže glasovite, veličanstvene riječi Oca domovine:« Ni pod Beč, ni pod Peštu, ni pod Beograd, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku »

Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju?

' Hoćemo li po cijenu nafte i plina odlaziti u Peštu? '

Turci su u 16. stoljeću osvojili veći dio Mađarske i prekinuli rast grada: Peštu su zauzeli s juga 1526. godine, a Budim 15 godina kasnije.

Jednog za Beč, jednog za Peštu, jednog za Rim, jednog za Portu

Podugačak je popis atletskih asova koji neće vidjeti Dunav, Budim i Peštu, nije ih baš privukao dvoranski izazov, makar je riječ o Svjetskomu prvenstvu.

Hrvatska je danas upravo ona Krležina, koji je i sam pridonio njezinu sluganstvu, zemlja koja po svoju istinu ide u Beč ili Peštu.

Najpoznatiji medu njima bili su: branitelj Zemuna Marko Skoblić kojeg su Turci svezanog bacili pod bijesnog slona jer se nije htio poturčiti i pokloniti turskom caru, ban Petar Berislavić koji je zbog sjajne pobjede kod Dubice na Uni god. 1513. dobio na dar blagoslovljeni mač i klobuk od pape Lava X., senjski kapetan Petar Kružić koji je punih 15 godina branio okruženi Klis, vrhovni kapetan Nikola Jurišic koji je god. 1532. sa samo 700 Hrvata zaustavio 140 000 Sulejmanovih vojnika na njihovom vojnom pohodu za Beč, ban Nikola Šubić Zrinski koji je god. 1542. s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti.

Várhegy imali smo kraljevski pogled na Peštu, Dunav i brojne gradske mostove, od kojih je najstariji, ali i najljepši, Lančani most (Széchenyi Lánchíd).

Povede ga u Peštu i uvede u aristokratske salone koje deran uzme na juriš svirkom, a još više spoljašnjošću.

Pozvan da dođe na pregovore u Peštu, ban Jelačić se nije odazvao pozivu.