Zar po tebi jedna Korčula (naš najmnogoljudniji otok i veliki turistički potencijal) ne zavrijedi most s Pelješcem?

Da Hrvatska ima modernu javnu upravu ne bi se u medijima sramotili mnogi uglednici zagovarajući idiotariju kao što je konkretni most za savladavanje Malostonskg ili Neretvanskog kanala odnosno s najracinalnijim cestovnim povezivanjem kopna s Pelješcem te dubrovačkog područja s ostalom Hrvatskom.

A za 260 milijuna još izgraditi i rekonstruirati ceste na Pelješcu i Korčuli i povezati Korčulu s Pelješcem.

Iako je u javnost prije više od mjesec dana iz Vlade puštena informacija da je studija koju izrađuje francuski konzultant pokazala da je most najbolje rješenje za povezivanje kopna s Pelješcem, bodovanje koje će utvrditi najbolje rješenje ipak još nije gotovo, a to potvrđuje i niz dokumenata i prepiski koje smo dobili na uvid, kao i to da je prvi istup konzultanta bilo pripremno vrednovanje i preuranjen.

Izgradnju čvrste cestovne veze kopna s Pelješcem trebalo je staviti u dugoročni plan.

I dok se najviše raspravlja o povezanosti s Pelješcem, projektant Jelić već ima otvorenije ruke u Zadarskoj županiji, gdje je prepoznata ideja spajanja Zadra s otokom Ugljanom podzemnim tunelom.

Most može imati eventualno svoje opravdanje radi povezivanja s Pelješcem, Korčulom i Lastovom.

No ako Hrvatska želi povezati kopno s Pelješcem iz strateških razloga, onda bi optimalno rješenje bio most visine 25 metara.

Njihova želja je na ovakav način ponuditi jeftinu alternativu mostu te povezati kopno s Pelješcem, pojedine otoke s kopnom, poput Brača i Ugljana, ali i otoka međusobno, poput konekcije Brač-Hvar i slično.

Dubrovnik bi s zajedno s Primorjem, Pelješcem, otocima, Župom i Konavlima trebao biti povezan na mrežu autocesta, pa me zanima u čije ime govori ministar Hajdaš Dončić, jer je sigurno da to nije u ime građana krajnjeg juga Hrvatske.

Korčulu bi se moglo povezatis Pelješcem i mostom.

Ni most ni tunel, nego trajekt Dr. Ivan Dadić s Instituta prometa i veza nije sklon ni mostu ni tunelu koji bi povezivao kopno s Pelješcem.

Most se svakako gradi a trasa JJ koridora bi trebala prolazit preko mosta pa dalje Pelješcem do Dola i Dubrovnika.

Brza cesta koja se planira kopnom i Pelješcem normalno će biti prometno opterećena a ritam će diktirati trajekti i ova veza će stvarno biti alternativni pravac autocesti Split-Dubrovnik.

Ništa više nego dvostazni tunel koji bi bolje povezao kopno s Pelješcem i Korčulom, jer bi skratio cestovni put za 80 kilometara u odnosu na postojeći preko Neuma i Stona.

Kao da ste Amerikaci koji i ne znaju da pored Dubrovnioka postoji i njegovo šire područje s biserima nad biserima: Pelješcem, Korčulom i Lastovom.

Dakle, to je koridor koji nije predmet graničnih prepreka, on je prolazan, u tom smislu eksteritorijalan; drugo su pojačane trajektne veze s Pelješcem, i treće, brza cesta Dubrovnik aerodrom Cavtat. "

Radije bi putovao Pelješcem nego vijugao po ušću Neretve i do Komarne i nakon toga ili išao preko Neuma ili mostom na Pelješac te " S ", dvostruki zavoj i tunel od 2000 metara na prijevoju Pelješca.

Moja obitelj s obje strane je na popisu pravljenom iza velike trešnje 1667 - e godine i znam da se Dubrovčanima smatraju stanovnici s područja Republike tj. za one koji neznaju-Konavle, Župa, Astareja (prvobitni dio Dubrovačke komune s Gradom), Dubrovačko primorje, Ston s Pelješcem, Mljet, Lastovo i unutrašnji otoci odnosno Elafiti.

Ako je potrebno prevladati kanal tada to može biti opravdano jedino s Pelješcem, Korčulom...

Nastavite Pelješcem i trajektom iz Prapratna, brzo stižete na Mljet.

Rekla je da su u prvom nacrtu dvije varijante mosta (viseći i na stupovima) koji bi povezao kopno s Pelješcem ocijenjene kao najbolja rješenja.

Meni je važnije da se jednim dobrim udarcem ubije dvije muhe: najbolju trajnu vezu s Pelješcem i Korčulom i veoma dobar alternativni put za Dubrpvnik i iz Dubrovnika po hrvatskom teritoriju i hrvatskim podmorjem.

Naizgled basnoslovno puno, ali ako hipotetski zamislimo da bi jedan ovakav podmorski tunelski most povezivao kopno s otokom Pelješcem, njegova bi cijena bila 135, a ne 300 milijuna eura, koliko treba koštati onaj prekomorski oko kojega se već godinama lome koplja

Srpski Car Dušan prepustio je Dubrovniku kontrolu nad Stonskim ratom (Pelješcem) uz naknadu od 500 perpera, plaćanje poreza.

Ni jedan od njih nema nikakvih privatnih veza s Pelješcem, a vinograde su mogli kupiti i u Boredauxu, recimo....

Dubrovačko-neretvanska županija smještena je na krajnjem jugu Hrvatske, a granica s Bosnom i Hercegovinom zemljopisno ju dijeli na izduženo razvedeno obalno područje s poluotokom Pelješcem i otocima kao što su Mljet, Lastovo, Korčula i Elafiti, te na neretvanski dio na prostoru Donje Neretve.

- Očekujemo da će Mljet najkasnije od 1. srpnja 2004. biti svakodnevno povezan s kopnom - rekao je mljetski načelnik i dodao da su Mljećani od početka bili zainteresirani za gradnju pristaništa na najbližoj točki koja njihov otok povezuje s poluotokom Pelješcem.

Problem veze sa Pelješcem je u tome što se na putu za Pelješac (koji je dug oko 75 km), kod Ploča udaljen od kopna svega 8 km, a za dolazak autom na središnji ili zapadni dio poluotoka ili na Korčulu (kad se izuzme trajekt) treba ići preko Neuma do Stona što predstavlja 80 km ceste.

Za razliku od tebe moji se argumenti zasivaju na dvama čvrstim točkama: 1. najkraća i najbolja trasa J-J - AC vodi preko Neuma (optimalna trasa) 2. Najbolja i nakraća veza kopna s Pelješcem je moguća jedino preko/ispod mora kod Ploča (optimalna lokacija za prijelaz preko kanala).