Početkom školske godine ispratili smo u zasluženu mirovinu naše drage kolege učiteljicu Dubravku Perkić i učitelje Vlaha Baničevića i Franja Hermana.

Povjesničarka umjetnosti Lena Puhar O Grady istaknula je kako je Emina Perkić svoj slikarski talent otkrila tek nedavno.

Ovaj lokalitet do sada nije bio evidentiran, ali za gospođu Perkić najnovije otkriće nije iznenađenje, budući je ušće Neretve prepuno sličnoga materijala.

Arheolog Domagoj Perkić, koji je potkraj 1990 - ih proučavao njihova nalazišta, kao i same " škrinje ", u katalogu izložbe je istaknuo: " Antika, ikao veoma slabo poznata i istražena na ovom prostoru, zastupljena je brojnim pojedinačnim nalazima i nalazištima rimskih kamenoloma u kojima su se zasigurno proizvodili sarkofazi.

Perkić ističe: " Karakteristika svih sarkofaga, bez obzira da li je riječ o nalazima u kamenolomima ili kao spolie u raznim objektima, je da su prilično grube izrade (što je uvjetovano i sirovinskim vapnenačkim materijalom), bez epigrafskih natpisa i reljefnih prikaza.

Samo u okviru priprema za spomenutu izložbu stećaka koja je od rujna do studenoga 2008. bila otvorena u galeriji Klovićevi dovri u Zagrebu, arheolozi Ivan Alduk, Marinko Tomasović i Domagoj Perkić otkrili su u Hrvatskoj dvjestotinjak novih lokaliteta, što je izuzetno značajan doprinos hrvatskoj topografiji stećaka.

Ministarstvo kulture je potom ovlastilo Jasena Mesića, koji tada nije bio njihov zaposlenik, nego je pripadao Hrvatskom restauratorskom zavodu, da ispita Marovićeve navode, ali ni njemu nije kazao lokaciju - kazao je Perkić.

Na južnoj padini brda Kozjak, na lokaciji Tavnica, nalaze se ostaci kasnoantičke Ville Rustice, odnosno gospodarskoga imanja, ili ostaci manjega naselja iz toga doba, smatra Marta Perkić, konzervator arheolog iz Dubrovnika, koja je obišla lokaciju na ušću rijeke Neretve, nakon što je bager, probijajući pristupni put, naišao na ulomak poklopca sarkofaga i ulomak nečitkoga natpisa, kao i ulomke tegula i amfora, te staklenih posuda.

U istraživanjima su prednjačili stručnjaci Gradskog muzeja Karlovac (arheolog Lazo Čučković), potom i karlovačkog Konzervatorskog odjela (arheolog Domagoj Perkić), pomognuti žiteljima naselja u čijoj blizini se nalaze drevni kamenolomi s ostacima " škrinja " u ulozi vodiča, ali i zaljubljenicima u starine (Juraj Štefančić iz Barilovića, Petar Bišćan iz Duga Rese...) koji su arheologe također uputili na više nalazišta " škrinja ".

Ema Perkić, učenica našeg Doma i 2. razreda Prirodoslovne i grafičke škole u slobodno vrijeme bavi se grafičkim dizajnom.

Dugi niz godina o dekoraciji u župnoj crkvi brine se Sergio Perkić.

Organizator je Arheološki muzej u sastavu Dubrovačkih muzeja, a njezini autori su kustosi Arheološkog muzeja dr. Zdenko Žeravica i Liljana Kovačić te arheolozi Domagoj Perkić i Marta Perkić.

Iskoristivši boravak gospođe Marte Perkić iz K. O.

Područje Vida je pod zaštitom još od davne 1970. godine i od tada na ovamo svi zahvati u prostoru su trebali biti njima prijavljivani i nisu se smjeli izvoditi bez njihove suglasnosti stoga je gospođa Perkić izrazila čuđenje kako niti jedan upit iz Vida nije došao u njihov Odjel.

Perkić napominje: "... svi sarkofazi, bez obzira da li je riječ o sanducima ili poklopcima, pronađeni u kamenolomima koji se ovdje obrađuju u biti predstavljaju škart, otpad, poluproizvode koje nije bilo moguće završiti te su nam tako ostali sačuvani in situ (na mjestu izrade, op. ur.).

Domagoj Perkić ističe: " Kronološki gledajući sudbina dijela sarkofaga iz kamenoloma u kojima su se proizvodili, nakon njihove primarne sepulkralne funkcije, završila je kao građevinski materijal pri izgradnji crkve Sv. Jurja u Mateškom Selu.

Damjan Tonsa (Rab Enpi, skupina A) i Tarik Žižak (Kvarner, skupina B) slavili su među mlađim učenicama, dok je Marija Perkić (Rab Enpi) bila najbolja mlađa učenica.

Odbojkaška ekipa Doma učenika Sušak u sastavu: Linda Janeš, Mihaela Žužić, Klara Kocić, Ema Perkić, Klara Kovacs, Marinela Mrakovčić, Anamarija Deželjin, i Ana Subanović sudjelovale su na Božićnom turniru u Puli.

" Obišli smo teren, utvrdili smo da se ovdje radi o jednom novom kasnom antičkom lokalitetu ", ispričala je Marta Perkić, konzervator arheolog.

Mladen Milotić iz pulske Galerije Milotić tako je izabrao rad Tee Paškov Vukojević, Vilma Jugovac iz novigradske Konobe Čok izabrala je i nagradila rad Emine Perkić, dok je Alen Greblo iz Lagune Novigrad odabrao rad Antona Hriberšeka.

Zapažen nastup imali su i kataši, Dorijan Naletina, član  »Rab Enpija «, osvojio je srebrnu medalju, dok su se njegove klupske kolegice Maja Ribarić, Elena Perkić i Lara Dumić okitile titulom viceprvakinja Hrvatske u ekipnom dijelu.

Akciju su podržali Grad Krk i Centar za kulturu Grada Krka, a svojim su je donacijama omogućili: Berislav Miljenko Braut, Zlata Omasta, Anđelo Delač, Aldina Stuparich, Fržop Šimić, Darko Žic, Jasna Dabo, Sergio Perkić, Perica Brandić, Nada Kovač, Marijan Alaniz, Dagmar Franolić, Jelena Hodanić, Danira Bažadona (ART d. o. o.), Andrea Staničić, Dragutin Barac, Bojan Bonifačić, Italo Samblich, Alma Dujmović, Mihovil Depope, Marin Dlaka, Lena Franolić, Stjepan Janeković, Ivica Hodak, Ankica Ribarević, Marija Šulina, Petar Ljutić, Marina Mrakovčić, Liliana Didović, Sabina Lesjak, Božica Žic, Marina Žanić, Silvana Pavačić, Lucijana Hlupar Trinajstić, Miroslav Svetec, Miroslav Svetec, Anđelo Delač, Saša Lončarić, Igor Gržetić, Marin Krstulović, Dragutin Dida Olvitz, Vesna Jakić, Mate Solis, Mirjana Zirdum, Davorka Tenčić Radočaj, Božica Žic i Ines Jugović.

Arheolog Domagoj Perkić iz Konzervatorskog odjela Dubrovnik pojasnio je kulturnu vrijednost lokaliteta na kojem će se kroz projekt HER.CUL obavljati restauratorski i konzervatorski radovi te će se turistički valorizirati.

Poslje nas je arheolog Domagoj Perkić proveo kroz arheološki muzej u Mandaljeni.

Radovan JERKOVIĆ, Gabela (Prilog povijesti Donje Neretve), Sarajevo: Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1939., 5 6, n. 12; Marinko TOMASOVIĆ, Srednjovjekovna crkva sv. Nikole i groblje na Zanogi u Bo - rovcima, Split: Crkva u svijetu, 2001., 32, 51 52; Radoslav DODIG, Grad Vratar i njegovi gospodari, Dubrovnik 4, Dubrovnik, 1998., 71 - 81; Đurđica PETROVIĆ, Dubrovačko oružje u XIV. veku, Beograd: Vojni muzej, 1976., 141; za pregled srednjovjekovnih nekropola: Marinko TOMASOVIĆ, Srednjovje - kovni nadgrobni spomenici makarsko-neretvanskog područja, Stećci (katalog izložbe), Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2008., 120 129; Marinko TOMASOVIĆ, Domagoj PERKIĆ i Ivan ALDUK, Topogra - fija stećaka u Hrvatskoj, Stećci (katalog izložbe), Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2008., 58 117. 16 Bogumil HRABAK, Turska stražarska flotila u Neretvi (1490 1700), Hercegovina 4, Mostar, 1984., 91; Nedim FILIPOVIĆ, Vlasi i uspostava timarskog sistema u Hercegovini, Godišnjak Centra za balka - nološka ispitivanja ANUBIH XII/10, Sarajevo, 1974., 160 161; I.

Autori izložbe su Helena Bilandžija, Branko Jalžić, Jana Bedek, Tvrtko Dražina, Marko Lukić, Kazimir Miculinić, Martina Pavlek i Domagoj Perkić.

Poseban pljesak dobili su i nastavnici kojima je ovo zadnja godina rada (Dubravka Perkić, Franjo Herman i Vlaho Baničević) te profesor Herman koji je ove godine od Općine Župa dubrovačka dobio nagradu za životno djelo za svoj doprinos razvoju sporta na ovom području.

... pričao o svojim iskustvima iz rata, a za vrijeme njegovog izlaganja na projekcijskom platnu je prikazivan film o ratnim događanjima u Dubrovniku i Župi, a učenice iz dramske grupe na čelu sa profesoricama Asijom Kursar i Dubravkom Perkić su izvele i prigodan program.

Mame su same osmislile scenografiju, koreografiju te izbor pjesama za predstavu, scenarij je osmislila mama Margarita Čutul, za gitarsku pratnju bio je zadužen ipak jedan tata, Hrvoje Vrtodušić, a glumile su mame: Margarita Čutul u ulozi tate, Ružica Ćuća Žentil mama, Jelena Pičuljan djevojčica, Manuela Halović trenerica zumbe, Andrea Brna, Jasna Dumičić, Željka Potočnjak, Maja Vidak Krstinić, Ivana Grce, Nada Perkić zeko, Ana Staničić Deželjin, Zrinka Debelić, Željka Buza Vidas, Katja Piaža Mikelić i Nada Pereza Profaca.

Autorice su Marica Čunčić i Marta Perkić