PETAR BREČIĆ rođen je 15. listopada 1935. u Glavini Donjoj, a umro je 29. siječnja 1997. godine u Zagrebu.

Za svoj rad nagrađen je brojnim nagradama i priznanjima, među ostalim i Nagradom Grada Zagreba, godišnjim nagradama hrvatskoga glumišta te Nagradom hrvatskoga glumišta za životno djelo, nagradom " Petar Brečić ", nagradom Sterijinog pozorja u Novome Sadu, Nagradom Biennala opere u Ljubljani, nagradom " Ivan Lukačić " Varaždinskih baroknih večeri...

Spominju se i osobe koje su biološki mrtve ali simbolično vrlo žive kao što su to Petar Brečić, Kosta Spaić, Jak Brel, Maria Callas, Ivan Slamnig, Miko Tripalo, Ivan Šibl, Savka Dapčević-Kućar.

Kostim ovdje nije ništa doli izvanjski srodni detalj ili pomoćni dodatak, dodatak koji nije dramski inicijativan, kako bi rekao Petar Brečić koji funkciji kazališnoga kostima daje važnije mjesto od pukog odijevanja i vanjskog označitelja.

Petar Brečić je o toj predstavi napisao predivan esej u Slobodnoj Dalmaciji.

O tome svjedoče i priznanja sveukupnom njegovom djelovanju: Nagrada Petar Brečić HRT-a i Školske knjige Zagreb za ukupan prinos hrvatskoj teatrologiji (2001), Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2005) te odluka Sveučilišta u Zagrebu koje ga je proglasilo professorom emeritusom, a i brojne nagrade pojedinim njegovim djelima.

Yeats dodiruje onaj diluvijalan dio teatra o kojem je svojevremeno pisao Petar Brečić, sondira samo dno teatralnosti, koje teatar pravi teatrom, jer bez te diluvijalne magme u nama i oko nas, teatar, kao i samo društvo, postaje samo mrtvačka priredba.

Kritičar Petar Brečić, koji je kraće vrijeme bio i direktorom Drame HNK u Splitu, prvi je prije oko dva desetljeća promicao u kazališnom svijetu sve slavnijega Anatolija Vasiljeva, dajući nam prigodu da nakon drame Serso suvremenoga ruskoga autora Slavkina vidimo Pirandellovu dramu Šest lica traže autora u njegovoj režiji, a sada jedan od učenika Vasiljeva, redatelj Aleksandar Ogarjov, premijerom Mećava prema A.

Javili su mi kad je Petar Brečić umro i doživio sam to kao veliki gubitak.

Za predsjednika je po peti put sa 44 glasa od 46 nazočnih članova izabran Petar Brečić, dok je njegov protukandidat Petar Mustapić dobio dva glasa.

Za svoj rad nagrađen je brojnim nagradama i priznanjima, primjerice: Nagradom Grada Zagreba, Nagradom hrvatskoga glumišta u tri navrata, nagradom Petar Brečić te Nagradom Biennale opere u Ljubljani.

Pisac se nema kome zahvaliti na matoševskoj pogubnoj kritici, glumac i redatelj ne gledaju kroz zastor jer znaju da neće doći Petar Brečić i Dalibor Foretić iz Zagreba ili Miljenko Foretić iz Dubrovnika.

Uz Dalibora Foretića, Petar Brečić je bio ona okomica kritičke misli koja je, upravo, našem bosanskohercegovačkom teatru dometala potrebnu europsku predikatizaciju, naravski kada smo to zasluživali.

Dominantne osobnosti hrvatske kritike u to su vrijeme Petar Brečić i Dalibor Foretić.

Dobitnica godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost, međunarodne nagrade Poeteka za knjigu« Spojena lica »i Nagrade Petar Brečić za teorijsku dramaturgiju.

Dobitnik je nagrada« Dubravko Dujšin »,« Petar Brečić »,« Peristil »i Borštnikove nagrade.

Nekolicina kulturnih radnika kao Dalibor Foretić novinar i kazališni kritičar, predsjednik Skupštine SIZ-a, Petar Brečić novinar i kazališni kritičar, Anđelko Ramuščak muzičar, član Zagrebačkog puhačkog trija te predsjednik Skupštine korisnika kulturnih programa prihvatili su ovu inicijativu.

Dobitnica Nagrade Vladimir Nazor zaknjigu pjesama Sto aleksandrijskih epigrama, međunarodne nagrade Poeteka za zbirku Spojena lica, Nagrade Petar Brečić za doprinosdramaturgiji za knjige Kazalište suigre i Simptomi dramskog moderniteta i nagrade T-com za najbolji hrvatski roman2010. za Vrijeme laži, prviroman trilogije Tabu.

ZAGREB - Na svečanosti u Školskoj knjizi ravnatelj HRT-a Mirko Galić i predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul uručili su Petru Selemu i Ladi Čale-Feldman nagradu Petar Brečić za kazališnu kritiku, esej i dramaturgiju za 2002. godinu.

Hrovat i Željka Turčinović početkom listopada jednoglasno su odlučili da ovogodišnju nagradu Petar Brečić, koja se dodjeljuje četvrti put, ex aequo dodjele Ladi Čale-Feldman za knjigu Euridikini osvrti u izdanju Naklade MD i Centra za ženske studije i Petru Selemu za knjigu Doba režije u izdanju Školske knjige.

Petar Brečić zapisao je o njemu i ovo: Nigdje ni u jednoj ulozi nije bio samozatajan, niti skriven, niti izgubljen u ulozi, nego se čuvao na svojem mjestu, kao Buzančić, kao subjekt koji, istina, glumi, ali i kaže: ovo ja glumim.

S kritičarske strane nezaobilazni su Dalibor Foretić i Petar Brečić, s redateljske Georgij Paro, pa i Ljubiša Ristić, dok se kao suradnici s drugih polja spominju Slobodan Šnajder i Branko Matan, no kao konstanta organizacijsko-kontrolnih mehanizama ostaje, i dalje aktivan, Duško Ljuština.

Od poznatih Imoćana tu su Tin Ujević, Ivan Raos, Dinko Štambak, leksikograf dr. Mate Ujević, Petar Brečić i drugi.

Nagradu Petar Brečić za kazališnu kritiku, esej i dramaturgiju koju već četvrtu godinu dodjeljuje Hrvatska radio televizija Hrvatski radio i Školska knjiga, pripala je Petru Selemu za knjigu Godine režije i teatrologinji Ladi Čale Feldman za knjigu Euridikini osvrti.

Dobitnica godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost 1993. za zbirku pjesama Sto aleksandrijskih epigrama, Nagrade Petar Brečić za teorijsku dramaturgiju, za knjige Kazališne suigre i Simptomi moderniteta, 2002. godine.

Ali iako je Restovićev dramaturg bio Petar Brečić, jedno od uglednijih imena hrvatskoga glumišta, mnogima je zasmetala Restovićeva orijentacija na jugoslavenske autore i redatelje, te neki doista problematični kadrovski potezi.

Postoji samo Nagrada Marko Fotez koja se dodjeljuje svake četvrte godine, ali je ograničena područjem (nagrađuje teatrologijsko istraživanje hrvatske drame i kazališta), a Nagrada Petar Brečić nije dodijeljena već dvije godine i na rubu je zamiranja.

Nakon što je postala članica Vijeća, Sibila Petlevski dobila je HRT-ovu nagradu Petar Brečić, a prošle godine HTV je emitirao serijal emisija u znanstvenom programu pod zajedničkim nazivom Determinirani kaos akademika Vladimira Paara.

Zagrebačka kazališna kronika (1995 - 2000), u kojoj su objedinjeni njegovi tekstovi iz časopisa »Republika« (za koje je dobio i nagradu Petar Brečić), ali i prigodom zagrebačke premijere njegove parodije Fritzspiel.

Uz pomoć sveprisutne ekipe DVD Imotski koju vode predsjednik i zapovjednik Petar Brečić i Ivica Čelan, uspjeli smo doći do Aržana u kojemu se proteklih vodila prava snježna bitka sa snježnim zapusima visokim i do šest metara.