PETAR GUDELJ, PREDSJEDNIK NEZAVISNOG SINDIKATA HRVATSKOG TELEKOMA:

Petar Gudelj bi trebao čitati svu poeziju na svijetu.

Zavičaj naše najljepše i najpoznatije narodne balade Hasanaginica gotovo je neprestano prisutan u hrvatskoj pisanoj književnosti od Pavla Šitobadovića do dana današnjih, u kojima Petar Gudelj, jedan među inima, uspješno izažima sokove drevne zavičajne kulture i transponira ih u poeziju.

Pjesnik i književnik Petar Gudelj prozvao ga je u svojoj knjizi ˇ Put u Imotu zelenim kopljem.

Ali najgore od trojice spomenutih emigranata prošao je Petar Gudelj.

Vijest da je Petar Gudelj dobio Goranov vijenac poezije koji će mu u nedjelju biti uručen u Lukovdolu vjerojatno nije previše iznenadila nikoga.ijest da je Petar Gudelj dobio Goranov vijenac, koji će mu u nedjelju biti uručen u Lukovdolu, vjerojatno nije iznenadila nikoga.

Petar Gudelj rođen je u Podosoju 1933. Objavio je više knjiga pjesama, među kojima i knjigu Zmija mladoženja.

Naši su sveci, oni drugi vukodlaci, što bi pjesnički rekao Petar Gudelj.

Tijekom ratnih godina naglašeno je ispjevavala domoljubne i antiratne kitice, zadnjih godina pruža zavičajno-dijalektalni glas iz nezagađenih jezičkih i etičkih prostora rodnog kreševskog ozračja, a o njezinu pjesništvu u znaku križa, promišljanja susretišta života i smrti između dviju Domovina, zemaljske i nebeske, u pogovorima zbirkama pisao je lijep krug uvaženih pera: Jure Kaštelan, don Drago Šimundža, Jakov Bubalo, fra Ante Branko Periša, Zoran Vukman, Zdravko Kordić, Božidar Prosenjak i Petar Gudelj.

Laureat Petar Gudelj predstavio svoju novu zbirku

PETAR GUDELJ rođen je 29. rujna 1933. godine u Podosoju.

... Napisavši, jednom davno, jedan od najdemonskijih, najbolnijih i, istovremeno, najimpresivnijih stihova u našoj poeziji poslednjih decenija (' ' Silovah žensku kost ' ', u pesmi ' ' Žena u ravnici ' '), pesnik Petar Gudelj je osudio sebe na opredeljenu sudbinu: govoriti u biti bez ostatka, ogoljeno i jasno...

Ilić tu svoju kuću od jezika vješto gradi na tlu koje ne postoji paučinom od mjesečine, kako bi to rekao pjesnik Petar Gudelj.

U dvadeset godina Maslinovim vijencem ovjenčani su: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luka Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanić, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent i Zoran Kršul.

Samo jednom Petar Gudelj je napustio svoju osobnu biokovsku mitologemu.

Koji mjesec prije Kovača i Glavurtića došao je Petar Gudelj, jedan od najcjenjenijih i najneobičnijih beogradskih pjesnika, kojega se u metropoli bez zadrške slavilo iako je rodom bio Hrvat, iz Podosoja kod Imotskog, i iako je njegovim hrvatstvom, obilježenim osobnom mitologijom Biokova, kraških litica i jama, bila označena sva njegova poezija.

U posljednjih šesnaest godina Petar Gudelj živi u Baškoj Vodi.

Nagradu Kočićevo pero, koje dodjeljuje zadužbina Petra Kočića iz Banje Luke, dobio je Petar Gudelj za izabrane pjesme »Pelazg na magarcu«.

S prvonagrađenom Valentonom Filko u Tinov je rodni grad za ovu prigodu doputovala i njezina mentorica Tanja Šafarik, a one su imale priliku nagrade i priznanja primiti iz ruku Jasne Sušac, nastavnice hrvatskog jezika OŠ Vrgorac, dok su im čestitke u ime Društva hrvatskih književnika uputili akademik Ante Stamać, Srećko Lipovčan, mr. Božidar Petrač te također nazočni Petar Gudelj, ovogodišnji dobitnik književne nagrade DHK " Tin Ujević ".

Mladen Schwartz je pišući o smrti Brune Bušića napisao kako su za vrijeme ubojstva u Parizu boravili: Blagoje Zelić, Jerko Dragin, Maks Manfreda, Paško Repušić, Neven Baričević, Slavko Buljat, Petar Gudelj, Ante Paparela, Miljenko Šimičević Slave

Petar Gudelj je svjetionik dalek od svega.

Osobno držim kako je Petar Gudelj najveći živući pjesnik i prozaik u Hrvata... nu to je samo moje mišljenje.

Stanica se nalazi gotovo na cesti, nezaštićena trotoarom i nadstrešnicom, te učenici nerijetko dok čekaju autobus koji vozi svakih 20 minuta sjede na tlu. Stvarno bi bilo lijepo da se izgradi nova škola, malo bliže od ove, bila bi upravo za svu djecu s Duilova i Pazdigrada složili su se Kristijan Bartulović i Petar Gudelj, učenici trećeg razreda te Leo Miličević, učenik četvrtog razreda, koje smo zatekli na stanici.

Nekome povijesna činjenica iz vremena narodnih vladara, nekom zauvjek izgubljeni zemljopisni pojam, nekom zavičaj od kojeg administrativno današnja RH ima jedan grad i nekoliko općina, nekom podsjetnik kako je od iste Turska carevina imala Bekiju (ostatak) a Venecija imala Imotsku krajinu, nekome nostalgija za administrativnom cjelinom kojoj je za juge Imotski bio svekolikim sjecištem, nu... da se podsjetim i ja sam što je to Imota zapravo a kako nadahnuto zapisa Petar Gudelj:

Sutradan, 4. listopada (subota), s početkom u 11:00 sati, bila je tema okruglog stola, Pjesničko djelo Ivana Kordića, a napisane radove pročitali su: Muharem Bazdulj, Zoran Kršul, Fabijan Lovrić, Tomislav Marijan Bilosnić, Ljiljana Tadić, Branko Čučak, dok su se u raspravu uključili: Ivan Lovrenović, Petar Gudelj, Ervin Jahić, Hadžem Hajdarević, Tomislav Marijan Bilosnić i Mile Stojić.

Među ostalima, na njemu će nastupiti Zilhad Ključanin i Asmir Kujović iz BiH, Danica Vukičević iz Srbije, Marcello Potocco iz Slovenije, Vladimir Martinovski iz Makedonije te hrvatski pjesnici Sonja Manojlović, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Ivan Rogić Nehajev, Petar Gudelj, Dinko Telećan...

ODBORU NAGRADE VLADIMIR NAZOR ZA ŽIVOTNO DJELO Petar Gudelj (recimo) ima život i djelo.

Me đ u takvima je i iznimni pjesnik Petar Gudelj, č ija je poetika me đ u mnoštvom posebna, samonikla.

Preko pedeset godina, od čega beogradskih četrdeset, Petar Gudelj ispisivao je

Petar Gudelj - " VUK U NOVINAMA "