Većina naših prosvjetitelja potječe iz franjevačkog reda: Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić, Matija Petar Katančić.

Valja napomenuti da je u tom razdoblju Matija Petar Katančić preveo cijelu Bibliju na hrvatski jezik.

Upotrebljavan je kao označitelj narodnoga jezika (Matija Divković), štokavskoga narječja (Junije Palmotić, vjerojatno i Jakov Mikalja), štokavsko-ikavskoga dijalekta (Bartol Kašić, vjerojatno i Matija Petar Katančić).

U sjevernoj Hrvatskoj, među brojnim latinistima, izdvaja se Matija Petar Katančić (Mathias Petrus Katancsich, 1750. 1825.), glavni predstavnik hrvatskog književnog klasicizma.

Stoga je u subotu, 1. prosinca 2012. godine u Centru kulture Matija Petar Katančić u Valpovu, u prisustvu oko 300 uzvanika, obilježen taj jedinstveni jubilej Udruge pčelara Valpovština Valpovo.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća dodjeljene su i zlatne plakete Pečat Grada Valpova velečasnom Franji Bodonji i Josipu Matijaniću, plaketu Grb Grada Valpova primio je Veljko Bošnjak, dok su Spomenka Stanić i Ana Vazdar primile plaketu Matija Petar Katančić, za područje prosvjete i kulture.

Istoga dana u 20 sati u Centru kulture Matija Petar Katančić bit će predstavljanje 18. Valpovačkog godišnjaka.

Numizmatičkom zbirkom fra Matija Petar Katančić, Zbornikom radova o fra Antunu Bačiću, radijskom emisijom o životu s franjevcima i prikazom samostanskog arhiva obilježavaju se od 7. do 15. svibnja ovogodišnji 10. Dani franjevačke kulture u Našicama.

Matija Petar Katančić i njegova hrvatska geometrija

Napao ga je anonimni Tamburaš slavonski, a rezervu je iskazao i svestrano obrazovani franjevac Matija Petar Katančić (1750. ⠀ 1825.) koji je pisao na latinskome i hrvatskome i koji je pod utjecajem predromantizma već prihvaćao njegov smisao za povijest i pučke običaje te ih je branio od Reljkovića koji je u njima vidio samo tursko nasljeđe i izvor nemorala.

Franjevac Matija Petar Katančić (1750. ⠀ 1825.) pisao je pjesme na latinskome i hrvatskome (Poemata lyrica, Fructus auctumnales ⠀ Lirske pjesme, Plodovi jeseni), inače je bio filolog i povjesničar koji je dokazivao hrvatsku autohtonost od ilirskih vremena, a jednako tako i književni teoretičar koji je prvi počeo promatrati hrvatsko pjesništvo s estetskoga gledišta.

Izradio ga je Bela Čikoš-Sesija, također slobodni zidar, a na njemu su prikazani različiti simboli vezani uz slobodno zidarstvo (graditeljski alat, antičke alegorijske figure, pantere, slon, konj, grana akacije), potom kralj Solomon te poznati slobodni zidari kao što su Matija Antun Relković, Josip Kozarac, Antun Kanižlić, Matija Petar Katančić, pa čak i Wolfgang Amadeus Mozart.

Potkraj XVIII. stoljeća započeo je Matija Petar Katančić prevođenje Svetoga pisma na hrvatski jezik.

U povijesti razvoja hrvatske etnologije Matija Petar Katančić (1750. 1825.) u klasifikaciji znanosti uz lingvistiku najuže veže etnologiju, odnosno znanje o plemenima i narodima, a prema njegovu shvaćanju etnologija istražuje izvore, sudbine, sjedišta i seobe plemena.

Još u 18. i na početku 19. stoljeća imao je uglednih zastupnika (Matija Petar Katančić, Ljudevit Gaj).

Odlukom Gradskog vijeća Grada Valpova, dobitnik javnog priznanja za 2010. godinu plakete« Matija Petar Katančić »je klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj.

Matija Petar Katančić rođen je u Valpovu 1750. Kao mlad ušao u franjevački red.

Tu je studirao, živio, kasnije i služio kao profesor - Matija Petar Katančić - najučeniji Slavonac svojeg vremena, najznačajniji predstavnik prosvjetiteljstva u Hrvatskoj.

Njegovo ime je Matija Petar Katančić i prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik.

Matija Petar Katančić svoje školovanje i najbogatije stvaralačke dane proveo je - u Osijeku.

Matija Petar Katančić bio bi ponosan na ovaj fakultet, a siguran sam da bi on, da živi u naše vrijeme, bio ETF-ov vodeći profesor biblijskih znanosti.

U srijedu, 23. siječnja 2013. godine u Centru kulture Matija Petar Katančić u Valpovu je održan hvale vrijedan koncert Vinka Coce i tamburaškog sastava Kočije koji su popularnim pjesmama raznježili srca posjetiteljima u prepunoj dvorani.

Ovu koreografiju HKUD Valpovo 1905 izvodi uglavnom u svečanim prigodama i to u suradnji s Puhačkim orkestrom DVD-a Valpovo i Hrvatskim pjevačkim društvom Matija Petar Katančić iz Valpova.

Tu je studirao glasoviti Matija Petar Katančić, a predavao gramatičar Marijan Lanosović.

U vrijeme kada je Matija Petar Katančić (1750. - 1825.) završio svoje školovanje, 1774. godine u Valpovu je osnovana njemačko ilirska škola.

U ozračju Godine vjere i 800. obljetnice franjevaštva u Hrvatskoj održavaju se našički 10. Dani franjevačke kulture, tijekom kojih je 7. svibnja nakon večernje svete mise u franjevačkom samostanu i pastoralnom centru Emaus postavljena izložba medalja iz Numizmatičke zbirke fra Matija Petar Katančić Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u autorstvu fra Ilije Vrdoljaka, a 8. svibnja predstavljen je Zbornik radova o znamenitom slavonskom prosvjetitelju, teologu, piscu, prevoditelju, glazbeniku i gospodarstveniku fra Antunu Bačiću.

Matija Petar Katančić svoje je školovanje i najbogatije stvaralačke dane proveo upravo u Osijeku, dok je rođen u Valpovu, odakle i Hamm vuče porijeklo.

Članci sadrže visokovrijedne podatke o osobama i obiteljima, velikanima hrvatske povijesti i kulture (Augustin Kažotić), jezikoslovlja (Bartol Kašić), književnosti (Antun Kanižlić, Matija Petar Katančić, Ante Kovačić), znanosti (Vjekoslav Klaić, Ljubo Karaman), arhitekture (Viktor Kovačić), likovne (Julije Klović, Vjekoslav Karas), glazbene (Milko Kelemen) i drugih umjetnosti.

Ističu se pisci nekoliko značajnijih geografskih djela, primjerice franjevac Matija Petar Katančić (1750. - 1825.) iz Osijeka (Specimen philologiae et geographiae Pannoniorum..., 1790. i Istri adcolarum Illyrici geographia vetus, I i II, 1791.), a u vremenu prelaženja s posvemašnje upotrebe latinskoga, njemačkog i talijanskog na upotrebu hrvatskog jezika, pojavljuje se Antun Rožić, varaždinski profesor, s prvim " zemljopisnim " udžbenikom na hrvatskom jeziku Kratek zavjetek zemaljskoga izpisivanja horvatske i vugerske zemlje... (1823.), koji je zapravo prijevod njegovog udžbenika na latinskom iz 1821. Ujedno, u Zadru geograf F.

1750. godine rodio se Matija Petar Katančić, autor prvog tiskanog prijevoda Biblije na hrvatski. 1971. godine rođen je američki tenisač Pete Sampras. 1977. godine rodila se hrvatska tenisačica Iva Majoli.