Pod motom Mi smo pobijedili alkohol u Ribičkom domu ŠRD-a Som u Kotoribi okupili su se članovi Kluba liječenih alkoholičara Nada Kotoriba kako bi proslavili zajedničke apstinencijske godine kojih je njih osmero skupilo 108 u ne pijenju alkohola.

Čest je gubitak pamćenja, nesjećanje događaja u opitom stanju, rizična seksualna ponašanja ili vožnja pod djelovanjem alkohola, često opijanje, popuštanje u školi, konflikti s vršnjacima u opitom stanju ili problemi sa zakonom, žudnja za alkoholom, vjerovanje da je alkohol neophodan da bi se zabavio, stav da je " cool " biti pod utjecajem alkohola, pijenje u većim količinama ili dulje nego je osoba namjeravala piti, laganje o količini popijenog alkohola, neuspjeli pokušaj uprkos ponavljanoj želji da se prestane piti ili da se smanji količina popijenog alkohola, opijanje iako to nije bila namjera, mnogo vremena provodi u pijenju alkohola, česti mamurluci, osjećaj depresije, neraspoloženja ili razmišljanja o samoubojstvu.

U poplavi priča o mladim ljudima koji se odaju prekomjernom pijenju alkohola i drogama, trgaju klupe u parkovima, rade nered u gradu i kafićima i stradavaju u prebrzim vožnjama automobilima, jedna skupina mladih šalje svojim sugrađanima sasvim suprotnu poruku.

Ú Slabija suradnja roditelja i škole utvrđena je: - kod udomljene djece - kod romske djece - kod obitelji s većim brojem djece - kod roditelja sklonih pijenju alkohola - kod obitelji u kojima postoji nasilje - kod obitelji koje zanemaruju djecu - kod izrečene mjere obiteljsko pravne zaštite.

To su oni problemi koji se susreću u osoba koje po količinskom pijenju alkohola ne pripadaju krugu umjerenih potrošača.

Iz rezultata našeg istraživanja vidljivo je koliko ovakav stav društva prema pijenju alkohola utječe na naviku pijenja među mladima.

Stav obitelji o pijenju alkohola od izuzetne je važnosti za dijete, pijenje odraslih svojevrstan je putokaz djeci da je alkohol dopustiv i poželjan kad se odraste, te mladi pijenjem između ostalog žele i dokazati svoju odraslost.

Učinkovitost i djelotvornost tih programa, uvjetovana je ukupnim stavom društva prema pijenju alkohola, i pripada području odgovornosti odraslih.

Ako roditelji imaju jasan stav prema pijenju alkohola, blizak i kvalitetan odnos sa svojom djecom, manja je šansa da će djeca početi piti.

Razgovarajte s djecom o pijenju alkohola među vršnjacima, kako izbjeći takve situacije i kako odbiti alkohol, zašto je to važno i zašto to očekujete.

O stavovima, navikama, štetnostima i pijenju alkohola među mladima u Međimurju govorile su dr. Diana Uvodić Ðurić iz Zavoda za javno zdravstvo MŽ i profesorica sociologije iz Srednje škole Prelog Tanja Lilić.

Kampanju prate i programi namijenjeni djeci, roditeljima i odraslima koji rade s djecom sa ciljem promjene pozitivnih stavova prema pijenju alkohola, jačanju socijalnih vještina i pronalaženju djelotvornih načina rješavanja problema.

A opet imaš ono o pijenju alkohola i vrućem vremenu

Hrvati među rekorderima po pijenju alkohola

- statistički podaci o pijenju alkohola i uživanju nikotina na području naše županije

Koliko bi roditelji trebali biti oštri prema pijenju alkohola u svom domu, ovisi o društvenom kontekstu.

Iako uzrok ranom pijenju može biti i stres od prilagodbe u školi, preveliki zahtjevi u školi, prejaka konkurencija u elitnim školama ili pred završne ili prijemne ispite, najveći uzrok pijenja su nepovoljne odgojne prilike kod kuće, nesređen obiteljski život, nesloga u kući, sklonost roditelja prema alkoholu, premalo zabrana za učenike (posebice prema kušanju i pijenju alkohola).

Stoga se ne trebamo čuditi da su nam djeca po pijenju alkohola u europskom vrhu, kaže Maja Akšamović Andrić, pedagoginja u Ekonomskoj i upravnoj školi.

U osnovnoj školi još uvijek većina djece ima negativan stav prema pušenju, pijenju alkohola i konzumiranju droga, ali navode iznimke i kako je teško utjecati na vršnjake koji hoće eksperimentirati ili konzumiraju, a ne žele reči roditeljima.

Većina mladih ima ispravan stav prema pijenju alkohola, no zabrinjava brojka od oko 8 % mladih srednjoškolaca koji smatraju da uopće nije loše piti alkohol dok ih oko 22 % smatra da to donekle loše.

Neiskustvo u pijenju alkohola često dovodi do opasnih situacija i akutnog trovanja.

Ipak mnogi učenici smatraju da nema velike razlike u pušenju i pijenju alkohola među mladima koji se bave sportom (36,9 %).

Hrvatska djeca su izrazito sklona pijenju alkohola.

Osobe sklone prekomjernom pijenju alkohola, sklone su i pretjerivanju s kavom i veoma su često pušači.

U pijenju alkohola hrvatski su adolescenti nešto iznad europskog prosjeka - njih 84 posto izjasnilo se da je u posljednjih 12 mjeseci barem jednom pilo alkohol.

U pijenju alkohola hrvatska je mladež nešto iznad europskog prosjeka.

Roditelji djece koja su sklona pijenju alkohola, većinom imaju tolerantan stav prema alkoholu, mnogi ne podržavaju stav SZO (Svjetske zdravstvene organizacije) da je za odraslu osobu neškodljiva dnevna količina alkohola: 2 dcl vina ili 3 dcl piva ili 0,3 dcl žestokog pića.

Kada govorimo o pijenju alkohola među učenicima srednjih škola, njihovom stavu da je to normalno kao i percepciji roditelja o vlastitoj moći kontroliranja tog problema, pokazala se velika razlika između djece i roditelja prvog i drugog razreda srednje škole.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima - ESPAD, provedeno 2011. godine u 36 europskih zemalja, pokazalo je da su naša djeca neslavno iznad europskog prosjeka.

»Espad 211« je međunarodna studija o pijenju alkohola mladih koje su provele dr. Ingrid Tripković i prof. Roberta Matković iz Znanstvenog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.