Prvi pisani spomen na Zoranića javlja se 1531. godine, kada se on spominje kao ninski notar, pisar koji izdaje dokumente na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku.

Prvi pisani spomen iz 1692. godine spominje harambašu Bartula Jelavića, koji se sa svojim banderijem i njihovim obiteljima nastanjuje u Dobreču (današnji Muć).

No bez obzira što to nije original, sadržaj listine je istinit i važan i da nije bilo sačuvane te kopije, Crikvenica bi kao svoj prvi pisani spomen trebala potražiti u nekoj listini novijeg datuma.

1210. postoji organizirani rad u rudarskim rudokopima 1622. najstariji sačuvani pisani podaci u kojima se spominje crkva sv. Barbare 1683. prvi pisani spomen kapele Presvetog trojstva 1835. izgrađena kapela sv. Nikole 1842. osnovana je Rudarsko pučka škola 1851. u rudniku se prestaje vaditi bakar i prelazi se na željeznu rudaču 1852. otvorena prva privatna škola u Rudama 1880. otvorena stalna državna škola 1905. osnovan je u Rudama vatrogasni odjel u sastavu Dobrovoljnog društva u Samoboru 1927. osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo Rude 1939. učiteljica Tatjana Marinić osnovala je u Rudama prvu svjetovnu predškolsku ustanovu na ovom području 1959. osnovan Rukometni klub Rudar 1979. osnovano Kulturno umjetničko društvo Oštrc 1985. prvi put održani Dani rudarske greblice 2004. započela obnova i turističko oživljavanje rudnika

U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249. g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV.

Inače, prvi pisani spomen prezimena Jelavić datira iz 6. siječnja 1676. godine, kada je u dobi od 80 godina u franjevačkom samostanu u Živogošću umro fra Mijo Jelavić iz Neretve (Komin), koji je rođen 1596. godine.

Prvi pisani spomen kapele seže u 1683 i to u kanonskim vizitacijama u župi Plešivica.

Primjerice iz tog obilnog materijala izdvajamo prvi pisani spomen Zadra iz vremena grčke kolonizacije Pharosa na otoku Hvaru u kojem stoji da su žitelji Zadra prvi pohrlili u obranu toga otoka od tuđinskog naseljavanja.

Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve.

Prvi pisani spomen datira iz 1912. godine.

Prvi pisani spomen Pariza nalazimo 52. godine prije Krista kad je Julije Cezar u svojim Komentarima opisao ovo naselje pod nazivom Lutetia.

U 12. st. posjedovali su zemlju negdje oko Vuke i kod Osijeka, a prvi pisani spomen imena grada Osijeka nalazi se u cistercitskom dokumentu iz 1196. godine.

Prvi pisani spomen župe Sikirevci potječe iz 1670. kada je biskup Matej Belinić pod turskom vlašću u župi toga naziva podijelio krizmu.

Prvi pisani spomen o rijeci je iz 105. potječe od Rimljana: ripam Aeni fluminis, quod Raetos Noricosque interfluit (" Noriker se smjestio na obali rijeke Inn ").

Prvi pisani spomen tog samostana potječe iz 1065. godine što znači da je godinu dana stariji od prvog spomena grada Šibenika.

Najstariji pisani spomen o vinogr. (koje ovdje egzistira duže od dva tisućljeća) na području Đakova sačuvan je u darovnici kralja Bele (1253.).

Neki povjesničari smatraju da opis jedne bitke u Sjevernoj Africi, u kojima je Mirena predvodila 3000 žena na konjima predstavlja ujedno i prvi pisani spomen upotrebe konjice u borbi.

Prvi pisani spomen župe Komušina potječe iz 1637. godine kada se zvala Kuzmadanj.

Prvi je pisani spomen plemićkog posjeda u Jalžabetu iz 1251. godine, a imanja na području općine Jalžabet imale su brojne hrvatske plemićke obitelji (Bedeković, Janković, Patačić, Somogi, Gotal, Matačić, i drugi).

Prvi pisani spomen crkve sv. Spasa u srednjem vijeku nalazi se u zaključcima Splitskog crkvenog sabora iz 1185. godine.

Prvi pisani spomen o župi Navještenja Blažene Djevice Marije nalazi se u popisu župa Zagrebačke biskupije, Ivana arhiđakona Goričkoga 1334. godine.

Najstariji pisani spomen o njima nalazi se u spisima mletačkih vlasti o dodjeli zemlje za obrađivanje izbjeglicama iz Hercegovine u oslobođenu Imotsku krajinu.

Iz 1163. god. poznat nam je prvi pisani spomen Modruške župe.

I izbjeglištvo je patnička prošlost Visočana čiji je prvi pisani spomen sačuvan iz 1318. godine.

P rvi pisani spomen Kostajnice (Koztainicha), u kontekstu sjedišta plemićkog posjeda, potječe iz 1240. godine, no obzirom na brojne arheološke lokalitete i nalaze u kostajničkom kraju počevši od pretpovijesti, preko antike, pa do srednjeg vijeka, ali i vezano uz njen istaknut prometni i geostrateški položaj, pretpostavlja se postojanje naselja i prije 13. st.

Prvi pisani spomen Radoboja pod nazivom Radboa potječe iz 1334. godine.

Imamo prijevod turskog deftera iz 1528. za Nevest i Čeru (prvi pisani spomen današnje Cere) ali na žalost u tome (kao i u svim ostalim turskim) dokumentima se navode imena glava obitelji (i eventualno imena njihovih očeva) ali ne i imena rodova.

Pišući za ovu knjigu predgovor, kardinal je Kuharić, (koji je i poticao fra Josipa Viskovića da ostavi o svojih 15 uzničkih godina pisani spomen) napisao sažeto zašto su ovakve knjige potrebne.

Na današnji dan prvi pisani spomen Požege kao grada

Prvi pisani spomen iz 1296. godine spominje Privlaku kao vinogradarsko mjesto, a ona je kroz povijest poznata kao mjesto pomoraca, ribara, a posebno kao " sabunjara " (pjeskara).