Oni su upravljali vlasništvom koje je posjedovao kolektivni feudalac - partija, ma kao se ono nazivalo, državno ili društveno i svim društvenim i državnim strukturama i funkcijama, od JNA do pjevačkih društava.

Bio je zborovođa nekoliko pjevačkih društava i voditelj više orkestara za koje je skladao i pisao priručnike. 1947. je postao dirigent Narodnog kazališta " A.

Poslije toga češće je pjevana i označavana kao narodna himna, pa je Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine Hrvatskom saboru podnio predstavku glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom.

Do odlaska u Zagreb na studij djelovao je kao orguljaš, dirigent i umjetnički rukovoditelj pjevačkih društava.

Zborsko pjevanje se proširila diljem ruralnih i urbanih područja, potaknuto rastućom popularnosti zborske glazbe, pjevačkih društava i festivala u zapadnoj Europi.

Djelovao je kao crkveni i koncertni orguljaš te dirigent pjevačkih društava.

Za razliku od mnogih monografija pjevačkih društava koje su do sada obavljene u nas, ova je jedinstvena po tome što je detaljna, znanstveno utemeljena, pregledna i sistematična te obiluje nizom vrijednih podataka o osobama i repertoaru.

Rad dr. Goleca vrijedan je doprinos proučavanju povijesti pjevačkih društava u nas, području koje je nažalost, nedovoljno i uglavnom nestručno obrađeno te se stoga može smatrati uzornim i poticajnim za pisanje monografija o mnogim neobrađenim pjevačkim društvima u Hrvatskoj.

Matz je bio uistinu svestran čovjek: desetak su se godina održali državni rekordi koje je kao mlad atletičar postavio u nekoliko trkačkih disciplina; kao zborovođa utemeljio je, na primjer, značajne zborove Glazbenog društva intelektualaca i dirigirao mnogim drugima u Hrvatskoj i inozemstvu, katkad s tisuću i više pjevača (Zagreb, Prag); zajedno sa znamenitim violinističkim pedagogom Vaclavom Humlom neposredno pred Drugi svjetski rat postavio je temelje orkestralnog komornog muziciranja, na kojima će 1950 - tih izniknuti Zagrebački Solisti; bio je tajnik Hrvatskog pjevačkog saveza, podtajnik za glazbu pri Banovini Hrvatskoj i zborovođa hrvatskih pjevačkih društava u SAD; bio je plodan skladatelj novonacionalnog smjera, ostavivši među svojih petstotinjak djela antologijske tvorevine u zborskoj, komornoj i violončelističkoj literaturi; dugo je godina bio istaknuti profesor violončela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a sastavio je i monumentalni udžbenik " Prve godine violončela " u 32 sveska, najdomišljeniju i najrazrađeniju glazbenu pedagogiju u Hrvata uopće.

One su ga otkrile hrvatskoj javnosti i u razdoblju između dva rata izvodile su se na koncertima mnogih pjevačkih društava.

Te iste 1902. godine Posavac poput mnogih drugih društava Hrvatske s početka 20. stoljeća odlazi na Smotru Saveza hrvatskih pjevačkih društava i dobiva priznanje i značku Saveza za svoj kvalitetni rad.

Nasljednik je cijenjenoga Hrvatskog pjevačkog društva " Lisinski " (1910. 1948.), jednoga od vodećih pjevačkih društava u razdoblju između dva svjetska rata.

Održani su i samostalni koncerti 5. veljače u Cerniku, 26. veljače u Novoj Gradiški, 25. svibnja u Voćinu, a 18. lipnja Društvo je sudionik X. smotre pjevačkih društava Slavonije i Baranje u Donjem Miholjcu.

Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine Hrvatskomu je saboru podnio predstavku glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom.

1970. g. protječe u znaku 65. obljetnice HPD-a " Tomislav " i aktivnosti oko nastupa na Republičkom susretu pjevačkih društava u Petrinji.

U skladu sa očekivanjima osnivača i stanovništva, glazba Trsat svirala je na svim gradskim svečanostima, o crkvenim blagdanima, na svim domoljubnim manifestacijama, priredbama, prigodom gostovanja pjevačkih društava iz drugih gradova, na brojnim koncertima i zabavama.

Prigodom otvaranja Sveučilišta u Zagrebu, 19. listopada 1874. godine, sastali su se predstavnici pjevačkih društava Danica iz Siska, Kolo iz Zagreba, Lira iz Velike Gorice, Slavulj iz Petrinje, Sokol iz Gline, Tamburica iz Đurđevca, Zora iz Karlovca i Zvono iz Križevaca i tom prilikom razgovarali o osnivanju Pjevačkog saveza koji su na kraju i osnovali 17. svibnja 1875. godine.

Utvrđeni su i ciljevi djelovanja Pjevačkog saveza: promicanje i razvoj pjevačkih društava, promidžba narodne muzičke umjetnosti, nabavljanje, sabiranje, tiskanje i širenje izvornih hrvatskih kompozicija.

U to vrijeme je osnovan Savez hrvatskih pjevačkih društava, koji također nije imao župe.

U povorci dotle u Zagrebu neviđene sudjelovali su mnogobrojni članovi hrvatskih pjevačkih društava iz Zagreba, te društava iz Šestina, Gračana i Remeta (Frankopan) itd.

Prikazani programi, pozivnice, plakati, pravila, festivali, smotre, svjedoče o brojnosti i djelovanju pjevačkih društava, o raznolikosti društava, počevši od strukovnih do seljačkih, o repertoaru od zahtjevnih glazbenih djela u kojima su sudjelovali svi, počevši od amaterskih udruženja, profesionalnih kazališnih glazbenika, koralista zagrebačke katedrale do učenika i profesora Musikvereina/Hrvatskog glazbenog zavoda, a kasnije orkestra i solista Hrvatskog narodnog kazališta.

Između dva Svjetska rata Lisinski se smatra jednim od najuglednijih pjevačkih društava u nas.

Može se reći da je to temeljna intonacija koju nalazimo i u drugim diplomama pjevačkih društava (a ona su brojna), kao i u, primjerice, tekstu žirija Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe 1864. u Zagrebu, te u obrazloženju dodjele viteškog križa kojim je Franjo Josip I. odlikovao Kuhača 1905. godine« za životno djelo ».

Predavao je vjeronauk, bio je dirigent svih pjevačkih društava u Vinkovcima.

Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine obratio se ondašnjem Hrvatskom saboru s inicijativom da se Lijepa naša ozakoni kao državna himna.

Pavić, Muzej Đakovštine 125 godina pjevačkih društava u Đakovu) Pod imenom Sklad društvo je djelovalo do 1883. godine.

Sudjelovalo je " Sljeme " 1926. godine i na Smotri hrvatskih seljačkih pjevačkih društava.

Od 1930. do 1938. godine živio je i radio u Skopju kao gimnazijski profesor i zborovođa pjevačkih društava Vardar i Mokranjac.

Slovenci u gradu, navodi dalje Tin Ujević, imaju tri Sokola, pet čitaonica, pet pjevačkih društava, Narodni dom, kazalište, tiskaru, svoje novine, dvije Ä irilometodske škole s više od 40 tisuća djece.

Tim zborskim skladbama, prikladnima i za izvedbe glazbenih amatera i pjevačkih društava, ubilježio se je V.