Isto možemo reći i za freske na ogradi pjevališta, koje su tek djelomično otkrivene.

Godine 1989. orgulje su demontirane i uskladištene, što je učinjeno radi sanacije i proširenja pjevališta.

Svi koji žele pomoći u financiranju orgulja, uređenju pjevališta, vlage koja dolazi na kor mogu to učiniti na broj: OTP. d. d. 2407000 - 1500313686. Svim donatorima unaprijed zahvaljujemo

Godine 1882. uklonjen je iz kapele stari koruš i sazidan novi, o čemu je svjedočio natpis ispod pjevališta: Ovaj koruš sazidan g. 1882. sa milodari zagrebačkih gradjana 326 for. i domaćih sa 77 for., sabrano po šekutori Ivanu Ćuku i Imbri Kosu.

Radi tijesnog pjevališta sagrađene su« prilagođene velike orgulje ».

U franjevačkom samostanu na Košljunu njegova je potpisana slika Blažena Djevica Marija s Isusom i sv. Ivanom Krstiteljem (1725.) i niz slika iz 1728. s pjevališta crkve.

Ograda pjevališta je drvena, ravna, sa bijelim ukladama između plitkih drvenih stupića obojenih žuto.

Iz venecijanskog seicenta je i ograda duž pjevališta s orguljama rezbarena u obliku pozlaćenih kasetona sa tri duguljasta platna koja prikazuju« Susret na zlatnim vratima »,« Rođenje Marijino »,« Uznesenje Bogorodičino »i« Poklonstvo kraljeva ».

Pročelje je bogato oslikano. 1745. g. gradi se kripta ispod svetišta i zamjenjuju se stari oltari osim glavnog oltara iz 1703. g. i oltara Sv. Križa ispod pjevališta.

Na zidu pjevališta je slika Sv. Leopolda, na zidu crkve je križni put, a kod ulaza je drveni kip Sv. Antuna i raspelo.

Tijekom priprema za gradnju novih orgulja pojavili su se problemi radi tijesnog pjevališta i povijesnih Nakićevih orgulja koje su bile na pjevalištu.

Dozvoljeno je izmještanje Nakićevih orgulja u pobočnu kapelu sv. Križa u istoj crkvi, a također je dozvoljeno betoniranje i proširenje starog pjevališta kako bi se stvorio prostor za velike nove orgulje.

Nakon što su prije dvije godine na svodu svetišta crkve otkrili barokne freske, koje su za razliku od gotičkih, na ovom prostoru prava rijetkost, freske su pronađene i na ogradi njezina pjevališta.

Same orgulje smještene su centralno na pjevalištu s prospektom 90 cm istaknutim izvan ravnine ograde pjevališta.

Don Mateš otkrio nam je i to da su naručene i dvije nove oltarne slike nestale iz same crkve Gospina uznesenja, te će ih izraditi akademski slikar iz Zagreba prof. Josip Bittel, a predstavljet će sv. Jeronima te sv. zaštitnika Europe, dok je u skorije vrijeme planirana i obnova crkvenog pjevališta te orgulja.

Ako u liturgijskom slavlju solisti pjevaju psalam iz crkvenoga kora ili iz pjevališta, zajednica će teško moći tu pjesmu percipirati i doživjeti kao Božju riječ, a još će teže doći do spoznaje da je to uglazbljeni navještaj Božje riječi.

Ta kapela sastojala se od svetišta s oltarom Uznesenja Marijina, lađe s oltarima sv. Andrije i sv. Ivana, propovjedaonice, pjevališta s orguljama, sakristije i tornja s dva zvona.

" Barokne freske u medaljonima u svetištu te ove godine novootkrivene na trijumfalnome luku te zidu pjevališta, od prvorazredne su spomeničke važnosti ne samo zbog svoje visoke umjetničke vrijednosti nego i činjenice da su svojevrstan kuriozum u ovome dijelu Slavonije.

Na potpornju pjevališta je kamena škropionica u obliku školjke.

O prvoj većoj obnovi kapele g. 1616. svjedoči ploča ispod pjevališta na kojoj piše da ju je dao obnoviti Ivan Drašković, vlasnik dvorca u Klenovnjku i kolator sakralnih objekata na tom području.

U crkvu se ulazi ispod pjevališta kroz masivni zvonik.

Svod lađe dijeli se u dva polja i proteže se iznad pjevališta.

U oblikovanju ulaznih vrata, klupa za sjedenje, ispovjedaonica i pjevališta upotrijebljena je puna hrastovina, a ne furnirana iverica.

Marijini štovatelji dugo su tragali za kipom, a neizvjesnost je razriješila čudesna svjetlost u župnoj crkvi koja je dolazila ispod pjevališta nakon večernje Zdravomarije.

Drvena lamperija duž zidova crkve, novi oltar i ambon, te novi namještaj sakristije su iz 1978. U potresu 15. travnja 1979. teško su oštećeni krov i zid pročelja crkve, pa je postavljen novi krov (1980.), uređena slika Gospe od Cavtata i popravljen strop (1982.), a 1984. obnovljene su orgulje.Skulptorska djela u crkvi su: retabl i antipendij glavnog oltara (drvo, majstorski rad, XVIII.st.), tabernakul (drvo, tirolski rad XIX.st.), kip sv. Vlaha nad bočnim ulazom (drvo, XVIII.st.), kip sv. Antuna na pobočnom oltaru (Radica s Korčule, 1901.) i propovjedaonica (drvo, tirolski rad, XX.st.). Od slikarskih radova tu su: Bogorodica s Djetetom (na sredini slike glavnog oltara, ulje na dasci, vjerojatno srednji dio poliptiha Božidara Vlatkovića iz 1494. dijelom stradalog u potresu 1667.), pala glavnog oltara (oleat, XVIII.st.), poliptih na pokrajnjem oltaru sv. Mihovila (tempera na dasci Vicka Lovrina Dobričevića, 1409/1410. po narudžbi Dominika Pucića, jedina sačuvana od prvotnih oltarnih slika), antependij oltara sv. Mihovila (ulje na dasci, XVI.st.), Gospa od Cavtata u luneti iznad trijumfalnog luka (ulje, Vlaho Bukovac, Prag 1909., poklon autora), Gospa od milosrđa (ulje, Vlaho Bukovac, Pariz 1880., poklon autora), Stigmatizacija sv. Franje (ulje, Celestin Medović, franjevac, 1880.), Raspeće s vedutom Cavtata (ulje, Tomislav Ciko 1975.), slike postaja Križnog puta (kamenotisak na papiru, Domenico Majotto, 1779.) i ograda pjevališta (lice oslikao Vlaho Bukovac 1905.). Djelovanje samostanske braće: služba Božja, propovijedanje (osobito u korizmi), ispovijedanje, ispomoć župnicima.

Ukrašavali su se zidovi i tabulat, a ponekad i pjevališta.

Smještaj Orgulje će se smjestiti na zapadnom zidu pjevališta, sa slobodno postavljenim sviraonikom u sredini.

Iz tisuća gnijezda, ptičjih pjevališta, po drveću i grmovima ozvanjao je, žuborio, brujao, titrao nebrojen cvrkut.

Barokna raskoš vidljiva je i na ogradi pjevališta s motivom drveta spoznaje te biblijskim likovima Adama i Eve.

Što se tiče radova na ogradi pjevališta, zasad smo pronašli zidnu sliku Svete Cecilije.