Planck je uvidio da eksperimentalne gustoće energije zračenja može teorijski reproducirati samo ako pretpostavi nešto, sa stanovišta dotad poznate fizike vrlo neobično - naime, da harmonički oscilator prirodne frekvencije može emitirati i apsorbirati energiju samo u diskretnim porcijama, u kvantima energije, gdje je h nova fundamentalna konstanta, kasnije prozvana Planckova konstanta.

Ta se konstanta naziva Planckova konstanta, i jedna je od fundamentalnih brojeva, poput npr. brzine svjetlosti.

gdje je n cijeli broj (1, 2,...), a h je tzv. ' h-precrtano ', Planckova konstanta podijeljena s 2 p, h = 1.05456 x10 - 34 Js.

gdje je E energija zračenja po jediničnoj površini i jediničnom prostornom kutu, T je površinska temperatura crnog tijela, l valna duljina zračenja, h = 6,6 10 - 34 Js je Planckova konstanta, k = 1,38 10 - 23 J/K je Boltzmannova konstanta i c = 3 10 8 m/s je brzina svjetlosti.

Valna duljina čestica se naziva de Broglijeva valna duljina i iznosi λ = h/p gdje je h Planckova konstanta a p impuls (masa brzina čestice za čestice koje se ne kreću brzinama bliskim svjetlosnoj).

Bohr je kvantno zasnovao atom postulatom kvantizacije: dopuštene su jedino staze po kojima je kutni moment količine gibanja elektrona L kvantiziran tako da poprima vrijednosti jednake cijelom broju od = h/(2 p), L = n, pri čemu je h = 6,626 x 10 - 34 J s (33 nulā iza decimalnog zareza) univerzalna Planckova konstanta.

U prirodi postoje razlicite konstante, kao sto su brzina svjetlosti, Planckova konstanta, vodljivost bakra u standardnim uvjetima, specificni toplinski kapacitet vode, itd. itd...

gdje je h - Planckova konstanta, f 0 - granična frekvencija ovisna o materijalu, f frekvencija ulazne svjetlosti, a hf 0 - jednako izlaznom radu materijala W 0.

energija elektromagnetskog zračenja ovisna je o frekvenciji (E = h ni, gdje je h Planckova konstanta a ni je frekvencija).

Svoju je ideju Planck izrazio vrlo jednostavnom jednadžbom, E = hV, gdje je E energija, V je frekvencija, a h je konstanta, danas poznata kao " Planckova konstanta ".

Energija kvanta (E) iznosi E = h ν gdje je h Planckova konstanta s vrijednošću 6.63 10 - 34 J s a ν frekvencija elektromagnetskog zračenja

U ovom radu, Einstein proširuje Planckovu hipotezu (E = h ν) o diskretnim djelićima energije, na svoju vlastitu hipotezu da se elektromagnetska energija (svjetlost) takođe emitira iz materije ili apsorbira u diskretnim djelićima, kvantima, čiji je iznos h ν (gdjе је h Planckova konstanta, a ν je frekvencija svjetlosti) predlažući tako novi zakon:

Taj kvant, ta količina energije opisana je medenom formulom: E = h ni (hani, engleski honey = med) gdje je h planckova konstanta a ni, kao grčko slovo je oznaka za frekvenciju.

Svaki kvant ili foton ima energiju E = h v, gdje je h Planckova konstanta koja ima vrijednost h = 6,626 10 ^ - 34 Js, a v frekvencija svjetlosti. " Mikuličić - Varićak - Vernić: Zbirka zadataka iz fizike, str. 239.

Planckova konstanta u SI jedinicama ima vrijednost 6.625 10 ^ (- 34), ali ne znam bas neku konstantu koja bi bila reda 10 ^ (- 1000) ili 10 ^ (1000).

Al cesto ljudi, pa i fizicari voleee razglabat o necem sasvim stotom i kao ful znanstvenom da ispadnu kul i pametni, a onda pri tom zaboravljaju osnove osnova.. MODELI... MODELIRANJE U FIZICI.. manje i vise tocni, ALI NIKADA U POTPUNOSTI TOCNI.. Emisija na rubu znanosti promovira pseudoznanost??? A nije daleko ni sama fizika od pseudoznanosti.. pa fizika danas ne zna objasnit što je elektron, val ili cestica, oboje, nesto trece, a sto??? Foton, jel ima masu? nema masu? ima jakooo jako malu masu?? Planckova konstanta.. cisto namjestanje da se izbjegne krivulja ultraljubicaste katastrofe (kasnije mjerenjima nebrojeno puta dokazana-P.konstanta).

Pri tome je: h Planckova konstanta, c brzina svjetlosti, m masa, m p masa protona, G gravitacijska konstanta, e na boj elektrona, gF Fermijeva konstanta slaboga vezanja, a ovisi o varijanti teorije kvarkova, u standardnom modelu od šest kvar kova je približno jedan (vidi Rozental 1988, str. 13).

Na osnovu Planckovog zakona, zaključio je da bi iznos kvanta svjetlosti trebao biti proporcionalan sa frekvencijom svjetlosti i pomnožen sa konstantom, koja se pokusima dobila kao Planckova konstanta.

Uz polumjer orbite r i brzinu elektrona v, dodan je kutni moment l (umnožak mase m sa v i r), a u formulu je unesena i Planckova konstanta ħ (što je izmišljeni broj, ali nužan za točno/predviđajuće izračunavanje).

pitati se o bitku je isto sto i pitati se o Bogu... neki ljudi misle da je odustajanje od toga da se pojmi Boga mudrost, a odustajanje od toga da se pojmi bitak kukavicluk, ja ne bih radio takvu razliku izmedu te dvije stvari ili jos bolje ja ne bih izmedu te dvije stvari uopce radio nikakvu razliku, osim kad bih mislio da Bog ne postoji... dakle, misliti da Bog ne postoji je infantilno, ali je jos infantilnije misliti da izmedu bitka i Boga postoji nekakva razlika, naime bi li bilo bitka bez Boga?... naravno da ne... ako neko pomislja da bi se mogao ovo pitanje obrnuti pa pitati bi li bilo Boga bez bitka taj bi kod mene odmah dobio jedinicu iz osnova logike... jedina distinkcija bi u ovom pogledu mogla biti izmedu bitka prije Velikog praska kad Bog odluci stvoriti vrijeme i prostor kao dvije strane iste medalje i bitka poslije velikog praska, ali to je isto privid, jer bi ta distinkcija bila prije primjerena za pojam bice, a ne za bitak, posto je u trenutku Velikog praska nastalo bice svemira u kojem je iznjedrena lepeza raznih i raznolikih drugih bica, a vrhunsko bice ili kruna stvaranja kako nas uci Biblija je covjek stvoren na sliku samoga Boga... moc misljenja (namjerno necu reci filosofija) je osim slobode volje ono najimanentnije covjeku kao takvom (bicu s besmrtnom dusom i materijalnim tijelom koje je takoder predvideno za besmrtnost usprkos privremenoj osudi na raspadanje zbog znamo cega, da se sad ne ponavljam jer sam to dotaknuo u prethodnom postu) i ta moc misljenja nam jasno ukazuje u pravcu Stvoritelja (Nepokretnog Pokretaca) bez kojeg ne bi moglo biti ne samo covjeka nego niti iceg suvislog i strukturiranog (Planckova konstanta), a ako odemo korak dalje (a taj korak je nuzan) onda mozemo reci da bez Stvoritelja ne samo da ne bi moglo biti covjeka pa cak ni ikakvog suvislog i strukturiranog materijalnog bica (svemir), nego ne bi uopce moglo biti icega, odnosno bez Velikog praska ne bi postojalo ni vrijeme ni prostor, a bez ove dvostrane medalje nema nicega o cemu bi covjek kao takav uopce mogao umovati, osim ciste apstrakcije... e sad... kao duhovna bica mi mozemo postojati i bez vremensko-prostornog odredenja sto i cine svi nasi pokojnici cije su duse privremeno odvojene od svojih tijela, ali oni imaju jasne i direktne zorove jer gledaju direktno u ideje bez materijalnog ogranicenja dok smo mi zarobljeni u nasu vrijeme-prostor dimenziju jos uvijek osudeni na umovanje ili filosofiju kojoj je cilj nagadati o tome postoji li ovo o cemu ja sad ovdje govorim i ako postoji kakvo je to i u kakvom je odnosu to sto tamo (s onu stranu one Platonove provalije) postoji s ovim sto postoji u vidokrugu naseg ovosvjetskog zora... i da ne duzim bitak ili ono po cemu nesto uopce jest je Bog iliti Stvoritelj...

tj. produkt neodređenosti u energiji i vremenu ne može biti po volji mali (h je tzv. ' h-precrtano ', Planckova konstanta podijeljena s 2 p, h = 1.05456 x10 - 34 Js).

Ono što lako mogu zamisliti i pri čemu se kod mene ne pojavljuje gotovo nikakav intelektualni ili psihološki otpor je Bog-matematičar/fizičar - onaj koji je odredio fizikalne konstante, koji je rekao neka Planckova konstanta bude 6,63 10 - 34... (a mi to prevodimo sa: " Neka bude svjetlo ").

Kvantnu teoriju atoma (sustava s konačnim brojem čestica), postavili su na stabilne temelje Heissenberg, Schr ' o ' dinger i Dirac.Fizičari su se, međutim, susreli s poteškoćama kad su pokušali proširiti kvantne zamisli na Maxwellovo polje, koje opisuje elektricitet, magnetizam i svjetlost.Za objašnjene Kvantne mehanike, može nam poslužiti njihalo.Prema Heissenbergovom načelu, njihalo će i u najnižem energetskom stanju pokazivati neki minimum fluktacija, to jest brzinu različitu od nule.Položaj njihala zadan je prema krivulji raspodjele vjerojatnosti: U osnovnom stanju je najvjerojatnije da njihalo stoji točno okomito prema dolje, ali izvjesna je i određena vjerojatnost da je otklonjeno za neki kut.Umnožak neodređenosti položaja i neodređenosti momenta mora uvijek biti veći od vrijednosti poznate kao Planckova konstanta, simbol h (h poprečno). Posljedica neodređenosti je ta da što bolje poznajemo koordinate elektrona, manje nam je poznata brzina elektrona i obratno

Zakon koji povezuje valna i čestična svojstva elektromagnetskog zračenja i kaže da je energija fotona proporcionalna umnošku njegove frekvencije i Planckove konstante: E = hv (E = energija, h = Planckova konstanta, v = frekvencija)

Comptonova valna duljina λ ekvivalentna je valnoj duljini fotona kojemu je energija jednaka energiji mirovanja čestice: gdje je h Planckova konstanta, c brzina svjetlosti, a m masa mirovanja čestice

Primjer su prirodnih jedinica, tj. jedinica za mjerenje dizajniranih tako da su određene temeljne fizičke konstante normirane na vrijednost 1. Konstante normalizacije za Planckove jedinice su gravitacijska konstanta, reducirana Planckova konstanta, brzina svjetlosti u vakuumu, električna konstanta za vakuum (iz izraza za Coulombovu silu) i Boltzmannova konstanta

Gdje je h_1 Planckova konstanta prve, klasične čestice

I to je povezano sa razlikama u energetskim nivoima, a foton ima energiju koja iznosi h ni (gdje je h Planckova konstanta a ni je frekvencija) pa je očito da uz h koji je uvijek stalan, o energetskoj razlici ovisi ni.

Tako je recimo fizičar Yukawa, koristeći jednu drugu varijantu principa neodređenosti koja kaže da je u kratkim vremenskim trenutcima moguće narušiti zakon očuvanja energije (delta E delta t = reducirana planckova konstanta), pretpostavio da u atomskim jezgrama neprestano nastaju i nestaju čestice koje prenose jaku nuklearnu silu - mezoni.

Granica klasične i kvantne je planckova konstanta.