Zahtjevima se proširuje prvotni istražni zahtjev podnijet protiv dvadeset osoba osumnjičenih za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Škabrnji, a svih je dvadeset osoba kasnije optuženo i Županijski sud u Zadru u prosincu 1995. godine osudio ih je u odsutnosti na kazne zatvora u trajanju od deset do dvadeset godina.

U nedjelju ujutro, 09.01.2011., na osnovi najnovijih vijesti, bili smo informirani da je srbijansko pravosuđe objavilo popis 340 osoba protiv kojih je podignuta optužnica za počinjenje ratnog zločina i raspisala međunarodnu tjeralicu.

Ali svaka optužba za počinjenje ratnog zločina proglašava se, prvenstveno od onih koji bi i sami mogli kao optuženici završiti pred sudom, napadaom ne samo na sve branitelje, nego, radi pojačavanja dojma valjda, napadom na sam DR i hrvatsku državu.

Trenutačno je na zadarskom Županijskom sudu u fazi istrage postupak protiv 91 osobe srpske narodnosti zbog sumnje u ratni zločin, a postoje još 24 osobe koje su optužene za počinjenje ratnog zločina protiv kojih će biti održano i suđenje.

Ponovio je kako podržava procesuiranje svih osoba koje su optužene za počinjenje ratnog ili zločina protiv čovječnosti.

Vijeće je utvrdilo da u vrijeme oružanog sukoba izvršena palež imovine predstavlja uništavanje imovine velikih razmjera što nije bilo opravdano vojnom potrebom, pa stoga to predstavlja počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

A naše je Državno odvjetništvo, nakon što je analiziralo izjavu na kojoj se temelji cijeli proces protiv Purde, te nakon što je u suradnji s policijom i sudovima saslušalo oko 30 svjedoka, donijelo odluku da nema nikakve osnovane sumnje u počinjenje ratnog zločina, i da nema razloga za otvaranje kaznenog postupka.

U molbi stoji kako Srbija traži Purdu zbog optužbi za ' počinjenje ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika '.

Županijski istražni sudac Mirko Svirčević nije prihvatio prijedlog županijskog državnog odvjetništva za zadržavanje u pritvoru 54 - godišnjeg I. K., Hrvata iz Slavonskog Kobaša, koji je u subotu priveden zbog sumnje za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva

Praljku je rješenje o plaćanju poreza na knjige došlo u trenutku kad iščekuje presudu Haaškoga suda za počinjenje ratnog zločina, otkriva Jutarnji list

Nakon što su u ponedjeljak u 14 sati privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Osijeku, koji ih je saslušavao gotovo četiri sata, sva su trojica suočeni s teškim sumnjama za počinjenje ratnog zločina po zapovjednoj odgovornosti sucu izjavili da nisu odgovorni za ubojstva za koja se ih se sumnjiči.

Ako se za 19 godina zatvora za počinjenje ratnog zločina od Grada Biograda dobije teren za veliku vikendicu, koliko godina treba " zaraditi " za teren za mali apartman?

Podsjetimo Brodarac je zajedno s Vladimirom Milankovićem po zapovjednoj odgovornosti osumnjičen za počinjenje ratnog zločina 1991. u Sisku.

Isti se osnovano sumnjiči i za počinjenje ratnog zločina u naselju Ravno Rašće kod Gline 26. srpnja 1991. godine kada je skupina od sedmero pripadnika srpske terorističke skupine Šiltovi iz Gline, pod njegovim zapovjedništvom, odvela i ubila petoricu Hrvata: NIKOLU i PETRA NOGIĆA, STJEPANA KRKAČA, PETRA LIKOVIĆA i PETRA PAVIĆA.

Optužbe da se progone samo pripadnici hrvatske vojske i policije, DORH opovrgava i navodi kako je, između ostalih, Županijsko državno odvjetništvo Zadar u veljači 2005. podnijelo još dva zahtjeva za proširenjem istrage i to oba za slučaj Ratka Mladića kao i još dvije osobe, za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Škabrnji.

Svečanoj atmosferi posebno je pridonijela i vijest o oslobađanju hrvatskih general Ante Gotovine i Mladena Markača optuženih za počinjenje ratnog zločina u Domovinskom ratu.

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo je Istražnom odjelu Županijskog suda u Sisku istražni zahtjev protiv ukupno šest nekadašnjih pripadnika 1. gardijske brigade Tigorvi zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području Novske u studenom i prosincu 1991. godine.

Presudom Okružnog suda u Sisku broj K-13/93 od 9. lipnja 1993. proglašeni su krivima 1 - okrivljeni Borislav Mikelić, 2 - okrivljeni Dušan Jović, 3 - okrivljeni Milan Muidža, 4 - okrivljeni Dušan Kačar, 5 - okrivljeni Ilija Nišević, 6 - okrivljeni Milan Milanković, 7 - okrivljeni Ilija Belajac, 8 - okrivljeni Simo Karaica i 9 - okrivljeni Stanko Divjakinja za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te su osuđeni na kaznu zatovra u trajanju od 20 godina svaki.

Popis 30 hrvatskih branitelja s područja Siska koji bi trebali biti uhićeni i ispitani zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina 1991. i 1992. godine dobio je ovih dana Vencel Čuljak, dopredsjednik Hrvatske straže - nacionalne stranke, suorganizatora prosvjeda pred osječkim zatvorom zbog uhićenja Đure Brodarca, Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.

Među tih 25 osoba za kojima je raspisana potraga nalaze se osobe koje se terete za počinjenje ratnog zločina, silovanja, ubojstva, razbojstva, otmice, teške krađe, zloporabe opojnih droga, poticanje na druga kaznena djela...

Naime, ustvrdio je kako je nad njim prilikom 20 - satnog ispitivanja u policiji izvršen nezakoniti pritisak i da mu je tada naloženo davanje lažnog iskaza kojim bi teretio točno određene osobe za počinjenje ratnog zločina.

Martin Raguž je nositelj Partizanske spomenice 1941., Dragan Čović nije korisnik naknade za ratna odličja.....), uz koje veže počinitelje ratnih zločina (npr. general Živko Budimir nije osuđen, a ni do sada procesuiran za počinjenje ratnog zločina......).

Na Županijskom sudu u Sisku 23. rujna 2010. započelo je suđenje protiv okrivljenih Željka Beline, Dejana Milića, Ivana Grgića i Zdravka Pleseca, bivših pripadnika Hrvatske vojske optuženih za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva usmrćivanjem Goranke i Vere Mileusnić i Blaženke Slabak te ranjavanjem Petra Mileusnića, u Novskoj u prosincu 1991. Kazneni postupak je iniciran kaznenom prijavom oštećenika Petra Mileusnića za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Borković je također rekao kako su se sudionici sastanka složili da se treba načiniti revizija svih " aboliranih slučajeva, posebice onih kod kojih postoji sumnja u počinjenje ratnog zločina " kako bi se krivci za ratne zločine, bez iznimke, kaznili.

Međutim, mišljenja sam da bi se, ukoliko bi se htjelo, moglo oduzeti čin nakon osude za počinjenje ratnog zločina.

Marinković je iznoseći obranu negirao počinjenje ratnog zločina, kazavši da nikada u životu nikoga nije udario te da nije bio pripadnik sprskih paravojnih postrojbi, sudsko vijeće prihvatilo je navode i dokaze DORH-a te izjave svjedoka dane u istrazi i na osnovu toga Marinkovića osudilo na zatvorsku kaznu, a on je nakon izricanja presude pušten iz pritvora sve dok presuda ne postane pravomoćna.

K-5/07, od 12. veljače 2008. godine optuženici su proglašeni krivima za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ-a RH zbog ubojstva bračnog para Olujić i njihove dvoje maloljetne djece te su osuđeni na kazne zatvora u trajanju od: Tomislav Madi - 20 godina (maksimalna kazna zatvora), Mario Jurić - 12 godina (maksimalna kazna zatvora koja se može izreći osobi koja je u vrijeme izvršenja djela bila mlađa punoljetna osoba), Zoran Poštić - 8 godina, Davor Lazić - 7 godina, Mijo Starčević - 10 godina.

ZADAR Susjedi uhićenih Ante Sliškovića i Tomislava Vlajića, osumnjičenih za počinjenje ratnog zločina u Ahmićima, još su uvijek, nakon akcije specijalaca, u šoku i nevjerici, jer radilo se o " finim, mirnim i radišnim susjedima ", te nisu ni slutili da se iza imena Jakov Gudelj i Josip Tomić kriju Slišković i Vlajić.

Slučaj Tihomira Purde, koga su pravosudna tijela Republike Srbije teretila za počinjenje ratnog zločina nad pripadnicima JNA u Vukovaru u studenom 1991. godine, potaknuo je pitanje broja osoba koje se u Srbiji sumnjiče za ratne zločine, a u djelu javnosti i pitanje opravdanosti suradnje među pravosudnim...

Kako prenosi portal Trebinje.info, danas je na gradskog trgu u Trebinju održan prosvjed u znak podrške Božidaru Vučureviću, ratnom načelniku općine Trebinje optuženom za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika na dubrovačkom području.