Život posvećen domovini: Tihomil Rađa politički zatvorenik i politički emigrant

Zagreb - Od posljedica moždanog udara, u 64. godini dana 09. 01 2007. u Zagrebu je preminuo Rudolf Prskalo, hrvatski politički emigrant koji je 1972. s Nikolom Liscem i Tomislavom Rebrinom u Švetskoj oteo zrakoplov kako bi prisilili tamošnje vlasti da iz zatvora puste Miru Barešića i Anđelka Brajkovića.Rudolf Prskalo je s ostalim sudionicima kratko vrijeme bio u španjolskom zatvoru jer je Španjolska bila zemlja u kojoj su tražili da Barešić i Brajković budu izručeni.

Živio je u Beču kao politički emigrant do veljače 1990. kad ponovno dobiva putovnicu u povodu održavanja Prvog općeg sabora HDZ-a gdje je izabran za člana središnjeg odbora stranke kojoj je pristupio godinu dana prije.

U središtu je priče istočnoeuropski politički emigrant koji zrakoplovom stiže u New York.

Politički emigrant i angažirani hrvatski borac Tihomil Rađa nije među Hrvatima imao samo poklonike.

Lenjinov put u Rusiju Vladimir Iljič Lenjin, koji se početkom 1917. kao politički emigrant nalazio u Švicarskoj, ostao je zatečen, pročitavši u lokalnim novinama vijest o pobjedi revolucije u Petrogradu.

Tvrdio je kako ne želi ostati politički emigrant, nego mu je draže robijati u Jugoslaviji.

Komentar od: batelardo @ 19. veljača 2011 17:20 Za one koji možda ne znaju, publicist Bruno Bušić (1939.) početkom 70 - tih odlazi iz tadašnje SFRJ na zapad i postaje ekstremni hrvatski politički emigrant.

Meni je, iako " ekstremni politički emigrant " ili " doušnik udbe " ovisno s koje strane me gledate, draži pošteni Srbin nego hrvatska hulja.

Dugogodišnji bivši politički emigrant objavio je više stručnih knjiga iz područja političke filozofije na hrvatskom engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Redakcija Nacionala posjeduje službeno pismo Miroslava Tuđmana adresirano Franji Tuđmanu u kojem je vodeći obavještajac u zemlji prikazao je Naletilića kao smutljivca najgore vrste i nabrojio njegove grijehe: član je kriminalnog podzemlja, vlasnik kupleraja u inozemstvu i lažni politički emigrant koji nije imao nikakve veze s međunarodnim teroristima iz ETA-e ili Baader-Mainhofa, čime se nerijetko hvalio.

Već u uvodu Miroslav Tuđman odbacuje i najmanju pomisao da je Naletilić bio politički emigrant, naglašavajući da je riječ o tzv. putničaru, kako su nazivane osobe koje su na legalan način napuštale Jugoslaviju u potrazi za poslom u zapadnoeuropskim zemljama. Tuta nije pokazivao nikakav interes za iseljeničke političke organizacije, on ne pozna njihovu povijest, ustrojstvo ni način djelovanja.

Nagovještaj da je hrvatski politički emigrant zapravo Nanin sin, pretvara se u realnost Radićeva filma.

Kako svjedoče njegovi znanci, Ivica Rožić vjerojatno nikada ne bi postao zločinac da 1991. nije pronašao pogrešne ratne i patriotske uzore u tzv. genetski i politički besprijekornim Hrvatima, kako su u njegovu gradiću predstavljeni dvojica došljaka: Tihomir Orešković, nekadašnji politički emigrant promoviran u lokalnog tajnika Operativnog štaba, te Mirko Norac, zapovjednik 118. brigade HV-a koji je stigao iz navodno ustaškog sela Otok.

Kao politički emigrant ushićeno je dočekao samostalnu Hrvatsku, te je jedva dočekao trenutak da se pojavi u hrvatskom dresu.

Kao politički emigrant Bušić je zbog otmice američkog zrakoplova i postavljanje eksploziv, a pri čemu je smrtno stradala jedna osoba, u zatvoru u SAD-u proveo 32 godine.

Gojko Šušak nije bio nikakav politički emigrant nego obični Udbin agent, da spomenem samo najistaknutijeg

Usred Drugoga svjetskog rata se time u Stockholmu bavio politički emigrant Willy Brandt: " Među devet zahtjeva koje ljudi postavljaju državi spada, prije svega, pravo na rad koji bi bio koristan i koji bi se isplatio, pravo da svi mogu raditi; pravo na hranu, odjeću, stan; pravo na obrazovanje s jednakim šansama za razvoj za sve; pravo na zaštitu od bolesti, siromaštva u starosti i u slučajevima nesreće.

Boris Maruna rodio se 1940. u Podpragu, Jasenice, na južnim obroncima Velebita; 1960. godine iz Zagreba zajedno s dvojicom braće bježi u Italiju i postaje hrvatski politički emigrant.

Dr. Ante Čuvalo je politički emigrant i akademski građanin.

Živio je u Beču kao politički emigrant do veljače 1990. kada ponovno dobiva putovnicu povodom održavanja Prvog općeg sabora HDZ-a.

U procesu protiv Pratesa svjedočio je i hrvatski politički emigrant Petar Penava iz Stuttgarta, koji je, kako kaže, za vrijeme tog procesa dobio brojne prijetnje smrću, ali ih se ne plaši, nego se u Njemačkoj sprema za novo svjedočenje protiv Josipa Perkovića i za raskrinkavanje Udbinih nedjela.

Ja se ovde osjećan ka politički emigrant, mada to zvuči apsurdno.

Tako je o zločinima jugokomunizma pisao književnik i politički emigrant Radica, bivši beogradski diplomat, u emigrantskim godinama konačno opredijeljen za hrvatsku državnu nezavisnost, o udbo-partijskoj likvidaciji Đurekovićevoj u Njemačkoj g. 1983., o UDB-inim umorstvima, koje, u ove naše dane, nastoji rasvijetliti njemačko pravosuđe, unatoč nesuradnji s hrvatske i srpske strane političkih lokalnih mafija (R. Supek), koje, budući i same zločinačke ili veoma ovisne o strukturama zločinstva, šute o zločinima svojima i svojih i zaštićuju zločince, ili, štoviše, nastavljaju veličati jugodiktaturu, inače znanstveno razvrstanu među megazločinačke.

Prije toga, moj tetak je pobjegao kao politički emigrant.

To je još jedan od onih rvata o kojima je pisao Bruno Bušić, hrvatski politički emigrant i domoljub u svom crnom proročanstvu koje je nažalost preslika trenutne situacije u Hrvatskoj.

Danas sam jednako odan svojim obiteljskim temeljima kao i 1960. godine, kad sam zajedno s braćom napustio domovinu i postao hrvatski politički emigrant; spreman sam i uvijek ću biti spreman braniti prošlost moga oca.

Prije točno 40 godina, u travnju 1971. objavljeno mu je kapitalno djelo, sonetni vijenac Domovina Hrvata, no posljednjih sati te iste 1971. prisiljen je tajno napustiti Jugoslaviju i postati politički emigrant.

Ne postoji treća mogućnost, jer samo se budala može služiti terorizmom - tvrdi bivši politički emigrant i nekadašnji saborski zastupnik dr. Anto Kovačević.

Stanislav Janović (r. u Bogdašiću, općina Tivat, Crna Gora, 1931.), liječnik, politički emigrant, na početku devedesetih organizator prohrvatskih manifestacija u Njemačkoj i zastupnik u Hrvatskom saboru, kao zagrebački student medicine sudjelovao je pedesetih godina u osnivanju i radu ilegalnog studentskog kružoka " Hrvatski pokret otpora ".