Voditeljica Odjela za vinarstvo Centra za poljoprivredu, hranu i selo gospođa Ivana Alpeza održala je predavanje na temu Proizvodnja voćnih vina, predstojnik Odjela za voćarstvo iz Poljoprivrednog instituta Osijek gospodin Krunoslav Dugalić predavanje na temu Standardizacija proizvodnje kao bitan element jačanja konkurentnosti proizvođača, predsjednik Klastera Slavonska jabuka gospodin Stjepan Zorić opisao je Klaster kao model udruživanja u poljoprivredi, dok je gospodin Dražen Miloloža, viši stručni suradnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore ispričao nešto više o mogućnostima izvoza voća i voćnih prerađevina.

Zbog specifičnih vremenskih uvjeta ove godine, stručnjaci s Poljoprivrednog instituta su mogli samo konstatirati da ni najsuvremenije agrotehničke mjere nisu bile od pomoći te da su obilne i česte oborine te pojava bolesti u velikoj mjeri uništile ovogodišnji urod.

Ako su djelatnici Poljoprivrednog instituta Osijek radili svoj posao savjesno i pratili ne samo svoja već i istraživanja svojih svjetskih kolega koji za te potrebe na dan troše barem desetogodišnji proračun instituta u Osijeku, znali bi da biljke otrovane clothianidinom proizvode tijekom noći i dana smrtonosne kapljice koje se javljaju na površini lista otrovane na ovaj ili onaj način biljne kulture.

Uvrijeđeni djelatnici Poljoprivrednog instituta Osijek, smatraju kako jedino u Hrvatskoj clothianidin nije štetan za pčele jer navodno (sami nismo provjeravali) imaju dozvolu za prodaju i korištenje na usjevima.

Na toj stručnoj raspravi sa svojim stručnim predstavljanjem sudjelovali su: dr. Peter Kozmus iz Poljoprivrednog instituta Slovenije, Dr. Ernest Vončina iz Zavoda za zdravstvenu zaštitu iz Maribora, Dr. Jernej Drofenik, Fitosanitarna uprava RS; dr. Stanko Kapun, KGZS, Zavod Murska Sobota, Lidija Matavž, dr. vet med. te Danilo Bedek.

Sorte ječma su još zastupljenije (65 posto) kako je naglasio dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, predstavljajući rad ove renomirane oplemenjivačke kuće okupljenim poljoprivrednicima te dodao kako na hrvatskom tržištu Institut ima 15 - ak aktivnih sorti pšenice i 10 - ak sorti ozimog i jarog ječma.

Nakon toga edukacija je nastavljena posjetom Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta u Osijeku i njihovog kolekcijskog nasada koštičava voća: višanja, trešanja i marelica.

Zanimljivu prezentaciju pod nazivom Stanje u poljoprivredi u 2009. i prognoze za 2010. održao je dr. Miroslav Rednak iz Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Kako ističe mr. Josip Šimenić, predstojnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek, ovog proljeća presudnu ulogu pri odabiru poljoprivrednih kultura imat će sigurnost otkupa, a ne cijena.

Ispred Poljoprivrednog instituta Osijek predavanje je, poljoprivrednicima, održao Branimir Šimić.

Porečki muzej u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam i Srednjom školom Mate Balote priprema izložbu o povijesti porečke poljoprivredne ustanove: Poljoprivrednog instituta, odnosno Poljoprivredne škole

Kad je riječ o pšenici, kako ističe prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica s Poljoprivrednog instituta Osijek, prema nekim procjenama na osnovi trenutnog stanja, na čak 50 posto od ukupno zasijanih površina ta žitarica nema ostvaren povoljan sklop.

Znanstvenici osječkog Poljoprivrednog instituta onamo odlaze nekoliko puta u sezoni, od svibnja 2009. godine kada je Stanica otvorena i stvaraju nove sorte kukuruza, pšenice, ječma, lucerne, a planiraju i soje, kako bi što bolje podnosile uvjete uzgoja na azijskom tlu.

U njegovom mandatu utemeljena je organizacijska forma Poljoprivrednog instituta Osijek slična današnjoj.

Od 1974. godine do 1997. godine direktor Poljoprivrednog instituta Osijek bio je dr. sc. Antun Novoselović, koji je također izuzetno zaslužan za daljnji razvoj Poljoprivrednog instituta Osijek, a posebno je zaslužan za opstanak i obnovu Poljoprivrednog instituta Osijek nakon Domovinskog rata.

O zaslugama sadašnjeg Ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek (dr. sc. Josipa Kovačevića) od 1997. do sada u obnovi i razvoju znanstvenih djelatnosti Instituta govorit će drugi.

Dana 08. ožujaka 2006. godine u vatrogasnom domu u Vratnu Gornjem s početkom u 14.00 sati održano je predavanje od predstavnika poljoprivrednog instituta iz Osijeka i predstavnika iz Syngenta koji su govorili o hibridima koja njihova kuća nudi te kako ih zaštititi od korova i insekticida, na predavanju je prisustvovalo oko 40 ljudi koji su osim zaštite na ratarskim površinama iskazali i interes za savjetima kako i s čime zaštititi vinograd.

Od početka sjetve jarih kultura palo je samo 200 litara oborina po četvornom metru, što je tek 45 posto od najminimalnijih količina padalina potrebnih kukuruzu - izjavio je jučer dr. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek na Danima polja kukuruza, soje, suncokreta i krmnog bilja, koje je Institut organizirao za poslovne partnere.

Predavanju su se priključile kolegice Mihaela Vrbetić i Danijela Filipović iz tvrtke Holcim te dr. sc. Goran Krizmanić iz Poljoprivrednog instituta Osijek.

Osim redovnih prezentacija o višestrukoj sukladnosti, dobroj poljoprivrednoj praksi, informacije vezane za nove zakone i pravilnike, mogućnosti vezane za IPARD natječaje, legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, mogli su se upoznati i sa primjenom materijala za kalcizaciju tvrtke Holcim kao i hibridima kukuruza Poljoprivrednog instituta Osijek.

- U više od 130 godina postojanja, utjecaj Poljoprivrednog instituta Osijek na razvoj i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji i Baranji i cijeloj Hrvatskoj je golem i neprocjenjiv.

No, ovo je tržište za nas interesantno, jer, primjerice, naš sadni materijal cijenom je konkurentniji od europskog, a kvalitetom odskačemo od srbijanskih proizvođača, tvrdi Krunoslav Dugalić, predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.

O političkim, znanstvenim i financijskim aspektima pojave genetski modificiranih proizvoda na tržištu razgovaramo s dr. sc. Zvonimirom Zdunićem, oplemenjivačem kukuruza i znanstvenim suradnikom na Odjelu za oplemenjivanje i genetiku kukuruza Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Posebice teško razdoblje u povijesti Poljoprivrednog instituta Osijek bio je Domovinski rat, jer su sve aktivnosti njegovih djelatnika i sva materijalna dobra bila na samoj liniji bojišnice.

S tugom i ponosom spominjemo poginule djelatnike Poljoprivrednog instituta Osijek Josipa Jakobovića, Krunu Kralja, dipl. ing. i Jandru Šimića, i zbog naglog gubljenja zdravlja tijekom rata prerano preminulog dr. sc. Nedjeljka Vekića, nadaleko poznatog oplemenjivača kukuruza.

Ukupna materijalna šteta Poljoprivrednog instituta Osijek tijekom Domovinskog rata iznosi od 20.249.429 DEM, koja je priznata i verificirana.

Razrušene ili devastirane poslovne prostore na dotadašnjoj lokaciji na Tenjskoj cesti morali smo napustiti, a 355 ha od ukupno 790 ha obradivih površina Poljoprivrednog instituta Osijek i danas se nalazi pod minskim poljima.

Dakako, nitko ne očekuje čudo preko noći, no kritičari poput agronoma Stana Coxa s Poljoprivrednog instituta u Kanzasu, žitnici SAD-a, vertikalnu farmu vidi kao sanjalački projekt mladih studenata, a ne kao praktično rješenje problema prehrane svijeta.

Ta se vrijedna baština danas čuva kroz dvije biblioteke: u Zavičajnom muzeju Poreštine i Knjižnici poljoprivrednog instituta.

U projektu na sortama ječma Poljoprivrednog instituta Osijek priznatim od 1970. do 2006. godine analizirat će se genetska divergentnost na razini SSR-markera.